Uz povlačenje sredstava iz EU fondova, Grad Zagreb planira ove godine pripreme za uređenje pet prostora zapuštenih industrijskih pogona i skladišta od ukupno 35 devastiranih objekata u širem središtu grada iz razdoblja industrijskog procvata druge polovine 20. stoljeća.

Uz Paromlin i staru uljaru, riječ je i o nekadašnjoj pivnici u Kačićevoj ulici, te bivšoj Tvornici Jedinstvo, a planira se obnova i skladišne zgrade Muzeja Nikola Tesla, te povlačenje  EU sredstava za prenamjenu bivših vojnih i industrijskih područja, doznaje se u Gradskom uredu, koji je donedavno bio zadužen za obrazovanje, kulturu i sport.

Sredstva su osigurana za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i revitalizaciju napuštenog kompleksa Paromlin gdje će se graditi novi objekt Gradske knjižnice na 22 tisuće četvornih metara.

Dovršen je natječajni program, a taj je projekt uvrštena i u program kapitalnih ulaganja u društvene djelatnosti u ovoj godini, doznaje se u Gradskoj upravi Grada Zagreba.

Na lokaciji nekadašnje pivnice u Kačićevoj 9 planira se uređenje i opremanje čuvaonica Etnografskog muzeja, muzejskih radionica i prostora za zaposlenike muzeja. Obnavlja se i skladišna zgrada Tehničkog muzeja Nikola Tesla u trokutu ulica Tratinska-Jukićeva-Brozova, gdje će biti uređena muzejska čuvaonica i radionica za potrebe muzeja.

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust bit će smješten u objektu stare uljare u Ulici Ljudevita Posavskog 32e. Gradski ured osigurao je 468.000 kuna za pripremu projektne dokumentacije u svrhu obnove i uređenja objekta Prve hrvatske tvornice ulja.

Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade ulazi u prostor bivše tvornice Jedinstvo. Za uređenje multifunkcionalnog centra na Trnjanskom nasipu ishođena je građevinska dozvola i izrađen Izvedbeni projekt, a u 2018. predviđen je otkup dijela parcele koji nije u vlasništvu Grada Zagreba.

Napuštena industrijska baština ponovno može postati jedan od pokretačkih impulsa razvoja Zagreba koji je u 20. stoljeću bio značajno industrijsko središte bivše države.

Kad je riječ o kompleksima industrijske baštine, u Gradskoj upravi ističu da se podrazumijeva cjelovitost rješenja velikog prostora s više pojedinačno zaštićenih zdanja. Riječ je o takozvanim brownfield lokacijama, obnova i prenamjena kojih je  je zacrtana u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba, temeljnom strateškom razvojnom dokumentu Grada do 2020. godine,  koju je donijela Gradska skupština na sjednici 28. rujna 2017.

I Paromlin,  stara uljara i projekt uređenja Regionalnog multifunkcionalnog centra Pogon Jedinstvo  na Indikativnoj su  listi Urbane aglomeracije Zagreb u svrhu priprema za korištenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integralnih teritorijalnih ulaganja  iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Prostor Industrijskog krajolika –  sklopa negdašnje “Strojarnice državne željeznice u Trnjanskoj ulici, poznat kao Gredelj,  jedan je od najkompleksnijih i najzahtjevnijih brownfield lokacija u Zagrebu. Upravo stoga je krajem 2017. godine Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo raspisao javni natječaj za izradu Studije urbane revitalizacije prostora bivše tvornice željezničkih vozila “Gredelj”, koja treba definirati sadržaje, programe i okvire ekonomske izvedivosti. Ta Studija treba iznjedriti prijedlog koncepta, smjernice za programski omjer sadržaja (javni, poslovni, stambeni) osnovne oznake arhitektonskih dimenzija, orijentaciju i smještaj unutar lokacije, prometna rješenja i povezanost, infrastrukturne zahtjeve te strategiju i plan izvodivosti.

Za kompleks Bloka “Badel” (Šubićeva/Martićeva/Derenčinova/Vlaška ulica) još je 2012. proveden anketni natječaj za izradu idejnog  urbanističko-arhitektonskog rješenja. Na tom kompleksu samo su neki dijelovi zaštićeni kao industrijska baština, ponajprije destilerija u središtu kompleksa Badel, te se na tom prostoru planira poslovno-stambena novogradnja no još uvijek se rješavaju kompleksni imovinsko-pravni odnosi. U planu je, temeljem prvonagrađenoga rada portugalskog arhitektonskog tima Pablo Pita Architects, pokrenuti izradu Urbanističkog plana uređenja Bloka Badel.

Industrijski sklop “Gradske klaonice i stočne tržnice” (danas poznatiji kao Zagrepčanka), zaštićeni spomenik industrijske arhitekture, zasigurno je jedan od najosjetljivijih objekata industrijske baštine, kažu u Gradskoj upravi, te ističu da  je riječ o iznimnom i jedinstvenom primjeru ekspresionističkog graditeljstva u Zagrebu.

Upravo stoga je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u svibnju 2014. pokrenuo provedbu jednogodišnjega programa “Rethinking Industrial Sites”, stručno-znanstvenu analizu prostornih mogućnosti kompleksa te nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice kako bi se iznašle mogućnosti transformacije kompleksa. Ideje proizašle iz takve kompleksne analize poslužit će za daljnje definiranje programa i smjernica za uređenje i obnovu toga kompleksa.

Što se tiče EU fondova u Gradskoj upravi napominju da se  sredstva za obnovu industrijske baštine iz EU fondova dobivaju se temeljem natječaja koje provodi  Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nakon što ona objavi za koje oblike financiranja se može raspisati natječaj.

Za sredstva iz europskih fondova za obnovu kulturne baštine u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija sredstva za prikupljanje potrebne dokumentacije  odobrena su Etnografskom muzeju za obnovu matične zgrade na Mažuranićevom trgu i u pripadajućem mu objektu u Kačićevoj 9 (nekadašnja pivnica) te Tehničkom muzeju Nikola Tesla za obnovu skladišne zgrade u kojoj će se nalaziti muzejska čuvaonica i radionice muzeja, kao i Prirodoslovnom muzeju za cjelovitu obnovu povijesnog zdanja u Demetrovoj ulici, gdj je bilo prvo zagrebačko kazalište. Tek po izradi i predaji te dokumentacije, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za dodjelu sredstava za izvođenje radova.

Riječ je o dugotrajnim procesima – natječaj za dokumentaciju raspisan je u siječnju 2016., u studenom su potpisani ugovori (odobrena sredstva), rok za izradu dokumentacije je kraj kolovoza 2018., a natječaj za financiranje obnove (radova) Ministarstvo će raspisati, kako se očekuje, tijekom rujna 2018. Vjerojatno će se rezultati čekati otprilike godinu dana  i tek nakon potpisanih ugovora, moći će se govoriti o početku radova, kojima prethode natječaji za izvođače radova. Rokovi za dovršenje znat će se tek nakon što se potpišu ugovori o dodjeli sredstava za samu obnovu, doznaje se u Gradskoj upravi iz koje poručuju da se Grad Zagreb već godinama bavi svojom industrijskom baštinom kako bi našao najprimjerenija rješenja za njezinu obnovu, prenamjenu i stavljanje u funkciju, te tako pridonio gospodarskom i prostornom razvoju grada.

Međutim, arhitekti smatraju da nije dovoljno učinjeno i upozoravaju da je povijesno i arhitektonski vrijedni objekt industrijske arhitekture u nedostatku investitora, kapitala i stručnog urbanističkog plana, prerastaju u zapuštene kancerogene gradske zone.

Profesori zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Nenad Fabijanić i Tihomir Jukić prošlog su tjedna za Hinu iskaknuli važnost obnove tih prostora u središtu Zagreba, ali i na neadekvatnu namjenu dijela objekata.

Napušteni i devastirani ostaci industrijske arhitekture jedan su od stalnih upozoravajućih relikata i posljedica tranzicijskih vremena kad su “kokošari preuzeli gospodarstvo”, oblika i metoda na naš način, ustvrdio je Fabijanić.

Izrazio je bojazan da će ostati samo apeli i upozorenja, dokumenti i fotografije, taložene u arhivama lokalnih i državnih institucija materijalne zaštite jer kontinuiranu obnovu graditeljske baštine očito nema interesenata i investitora.

Država i grad trenutno nisu u stanju biti niti inicijator niti dobar posrednik u rješavanju problema kako industrijske pogone, sasvim posebne po tipologiji, strukturi i najčešće dotrajaloj građevinskoj supstanci, pretvoriti u visoko civilizirane suvremene i tehnološki održive prostore koji, sudeći po svjetskim primjerima, bivaju najčešće namijenjeni sadržajima kulture ili socijalnog standarda, upozorio je.

Fabijanić vjeruje u elaborirane i utemeljene inicijative, ali ne uvijek i u dobre namjere inicijatora. Sumnja u megalomanske “blockbuster” urbo-fantazije i prikaze “lego” scenografija uguranih u nekad odmjereni urbanizam donjogradskog Zagreba ili ono što je od njega ostalo.

Komentiraj

PREKOHINA
Podijeli objavu
Prethodni članakRakete iz Sirije pogodile Tursku
Sljedeći članakDivjak na Svjetskom obrazovnom forumu
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.