IZLOŽBU EXPO U ŠEST MJESECI posjetilo je 20 milijuna posjetitelja kojima se predstavilo 145 zemalja. Hrvatske na tom sajmu nije bilo iako se održavao u susjedstvu, a nitko nije dao suvislo objašnjenje. Donosimo ekskluzivnu reportažu iz Milana

Posljednjeg dana listopada završit će međunarodna univerzalna izložba Expo, koja se od svibnja održava u Milanu. Procjenjuje se da će se do kraja ovog mjeseca izložbenim prostorom veličine 200 hektara prošetati oko 20 milijuna posjetitelja kojima će se predstaviti 145 zemalja. Hrvatske na tom sajmu nije bilo iako se održavao u njezinu susjedstvu.

U samoj završnici izložbe u Milanu je ipak, nakon brojnih komplikacija, postavljen izložbeni prostor Grada Zagreba, a izložbu je prošle nedjelje posjetio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i to u društvu talijanskog senatora hrvatskog podrijetla Alda Di Biagia. Gradonačelniku se pridružilo i 28 učenika, pobjednika kviza “Expo” te hrvatski predstavnici medija.

U SLUŽBENOM PRIOPĆENJU GRADA ZAGREBA STOJI: “Podsjetimo, iako Republika Hrvatska ove godine ne sudjeluje na Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu, a napori Grada Zagreba da preuzme cjelokupnu organizaciju i sudjelovanje nažalost nisu urodili plodom, Zagreb se ipak, zahvaljujući gradonačelniku Milanu Bandiću i odličnim odnosima s institucijama u Republici Italiji, uspio uključiti u završnicu ovog važnog svjetskog događaja koji traje do 31. listopada”.

Zagreb je predstavljen kroz interaktivni program kao “grad s milijun srca’, kroz četiri glavne komponente: voda, priroda, ljudi i grad. U središtu pozornosti izložbenog prostora je “živo” stablo graba koje predstavlja zagrebačke šume i prirodu kao izvor svježeg zraka šireg područja.

Program su obogatili Zvone Boban i Ana Hušman s filmom “Plac”, a za glazbeni program zaduženi su bili pijanist Matej Meštrović i Sudar ansambl i DJ Ivna F & Mapalma. Dvoje sretnika imali su priliku osvojiti besplatno putovanje u Zagreb za dvije osobe.

Pred sam kraj izložbe ekipa Nacionala u Milanu je provjerila jesu li se ostvarila predviđanja o uspjehu ovogodišnje izložbe, čime je više od 140 zemalja svijeta, od najbogatijih do najsiromašnijih, pokušalo zainteresirati gotovo 20 milijuna ljudi te jesu li izlagači zadovoljni onime što su svojim boravkom u Milanu uspjeli napraviti.

Iako se nakon nastupa 2005. u Japanu i 2010. u Kini broj japanskih turista u Hrvatskoj udvostručio, a hrvatski proizvodi intenzivnije plasirali na japansko tržište, nije bilo dovoljno jakog argumenta koji bi 2015. osigurao sudjelovanje Hrvatske na najvećoj svjetskoj manifestaciji tog tipa.

DO DANAS NIJE RAZJAŠNJENO ZAŠTO JE, zapravo, Hrvatska odustala od sudjelovanja na Expou, s obzirom na to da je sudjelovanje već bilo prijavljeno, a sredstva predviđena. Šturo opravdanje hrvatske vlade da su sredstva prenamijenjena za sanaciju štete uzrokovane poplavama u Slavoniji moglo bi se, u najboljem slučaju, nazvati nemarom. Vlada je odbila prijedlog Grada Zagreba da zastupa Hrvatsku. Krajnja cijena sudjelovanja snižena je na 1,2 milijuna eura za izložbeni prostor veličine 250 kvadratnih metara. Odustajanjem Hrvatske taj prostor dodijeljen je Albaniji. Neuvjerljivo zvuče opravdanja da je teško bilo privući sponzore koji bi olakšali pokrivanje troškova za promociju Hrvatske na takvom sajmu. Posebno s obzirom na ovogodišnju temu koja je idealna za plasiranje proizvoda iz prehrambenog sektora. Tako se u prostorima milanske izložbe mogla vidjeti hrvatska voda Jana, a iz Jamnice su potvrdili za Nacional da su dogovorili plasman svoje vode na milanskom Expou. Hrvatska turistička zajednica u sklopu Expoa predstavila se izložbom Davora Rostuhara te fotomonografijom “National Geographic – Hrvatska iz zraka”.

TELEVIZIJSKA KUĆA RAI postavila je unutar izložbe studio iz kojeg svakodnevno emitira programe vezane uz Expo 2015. Lajtmotiv ovogodišnje izložbe, hrana, najbolje je prezentiran putem kulinarskog showa. Zahvaljujući zalaganju Ive Pavić, hrvatske konzulice u Milanu, restoran Tač predstavio je u jednoj od emisija tradicionalno hrvatsko jelo neretvanski brudet. Oko predstavljanja hrvatske kulturne baštine potrudili su se i članovi KUD-a “Izvor” iz Generalskog Stola, koji su nastupili u sklopu izložbe na poziv Snježane Hefti, predstavnice hrvatske zajednice u Milanu.

Na propuštenu priliku za prezentaciju Hrvatske osvrnuo se Josip Mikulić s katedre turizma na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu: “Iako ne mislim da će taj izostanak štetiti hrvatskom turizmu, to je sramotno. Nije iskorištena prilika za ‘bildanje’ imidža Hrvatske. Izgubili smo kompas, što je uistinu bitno za prosperitet i budućnost naše zemlje. Fokusirani smo na sadašnjost i prošlost, što je karakteristika nerazvijenih zemalja”, smatra Mikulić.

Cjelokupna izložba zapravo je svojevrsni put oko svijeta. Obići sve paviljone u 48 sati, u najmanju ruku, bilo je na rubu nemogućeg, recimo, kao kad se 1872. Phileas Fogg kladio da će obići svijet u 80 dana.

OVOGODIŠNJA GLAVNA TEMA IZLOŽBE bila je “Prehrana planeta, energija života” i bavi se pitanjem može li se osigurati dostatna, dobra, zdrava i održiva prehrana čovječanstva. Ignoriranjem te izložbe Hrvatska je propustila predstaviti jednu od vodećih komponenti svog turizma – gastro-enološku ponudu.

Tu priliku, međutim, nisu propustili hrvatski susjedi Slovenci, Srbi i Crnogorci. U srpskom paviljonu ponosno ističu da im je rekordan broj posjetitelja u jednom danu bio oko 15 tisuća. Slogan srpskog paviljona glasi “Okusi hranu, osjeti život”. Za sedam eura prodavali su pljeskavice i ćevape.

Za razliku od Srbije koja prodaje svoje proizvode, u paviljonu Crne Gore za to nisu imali dovoljno sredstava. I ovo što su izložili im je, kažu, bilo zahtjevno, ali nisu htjeli propustiti jedinstvenu priliku. Iz razgovora s predstavnicima Crne Gore Nacional je doznao da su svoj nastup na Expou financirali uglavnom uz pomoć sponzora te da je država financirala posljednja dva mjeseca sudjelovanja. Objašnjavaju da su pod svaku cijenu htjeli predstaviti svoju zemlju jer im je predstavljanje na prethodnom Expou donijelo ne samo povećanje prihoda od turizma, već i nove ulagače.

“Svakog dana susrećemo se s pitanjima gdje se točno nalazi naša zemlja, je li kod nas sigurno i je li završio rat. Dolaze nam ljudi koji nikada nisu čuli za Crnu Goru. Pogledajte, danas smo ostali bez turističkih brošura, sve smo ih podijelili”, pokazuje nam prazne ladice studentica iz Crne Gore koja u Milanu živi i studira. Objašnjava da je njihova vlada angažirala crnogorske iseljenike koji žive u Milanu i govore talijanski da bi srezali barem troškove za smještaj prezentera.

IAKO JE CRNOGORSKI PAVILJON postigao zapažen uspjeh s minimalnom opremom, tehničkom izvedbom i iznimno angažiranim predstavnicima, a srpski je estetiku nadomjestio kvalitetom svoje kuhinje, i jedni i drugi nisu se približili zanimanju koje je izazvao slovenski paviljon. Slovenija je prikazana u pet piramida od drveta i stakla koje dočaravaju planinski krajolik. Još je življe ispred paviljona. Animatori zabavljaju brojnu publiku koja na ulaz u unutrašnjost paviljona čeka i po dva i pol sata. Gužva je i ispred štanda na kojem se prodaju kranjske kobasice, a pri izlasku iz paviljona svaki posjetitelj sa sobom odnosi pet sjemenki heljde.

Čak je i Burundi, prema nekim istraživanjima najsiromašnija zemlja na svijetu, pronašao načina da dođe na Expo. U paviljonu Burundija prodaju se autohtoni ručno rađeni predmeti za ukras i uporabu te poneki plakati koji pokazuju prirodne ljepote te zemlje.

U većini afričkih paviljona može se kupiti baobab u svim oblicima, a posebno je interesantna mast baobaba koja se prodaje po cijeni od stotinjak eura za kutiju, dok se u Africi ona prodaje za četiri američka dolara.

Najveća atrakcija nalazi se u paviljonu Zimbabvea. Velik broj posjetitelja želi probati “savanaburger”, burger od mesa krokodila, deve ili zmije koji se prodaje za 14 eura. Osim burgera, iz Zimbabvea nude i konzervirano meso krokodila. Da se Hrvatska itekako ima razloga promovirati, potvrđuje i anegdota sa sajma, kada je jedna Nacionalova sugovornica u afričkom paviljonu izrazila žaljenje što Hrvatska kao “predivna azijska zemlja ne sudjeluje na najvažnijoj svjetskoj izložbi”.

Jedna od siromašnijih zemalja Europe, Moldavija, predstavila se u paviljonu koji je trebao asocirati na kriške zelene jabuke te promotivnim filmom napravljenim posebno za Expo.

Expo je nekomercijalna izložba pa se stoga uspjeh nastupa ne može mjeriti odnosom troškova nastupa i ostvarenog prihoda. Osnovni cilj je doprinos jačanju ugleda zemlje, što bi u konačnici trebalo rezultirati dugoročnim pozitivnim gospodarskim, posebno turističkim učincima. Stoga ne čude uistinu impresivni paviljoni najbogatijih zemalja na svijetu ispred kojih se na ulaz čeka u redu i do šest sati.

U kazahstanskom paviljonu se uz razgledavanje crteža od pijeska, mogu probati kiselo mlijeko kobile, konjsko meso i jabuke za koje tvrde da su nastale upravo u kazahstanskim stepama i velike su poput dinje.

Engleski paviljon izaziva zanimanje prvenstveno izgledom. Zamišljen je kao golema pčelinja košnica. Gastronomska ponuda Engleske Europljanima nije ništa novo i egzotično. Najtraženije jelo očekivano je tradicionalni engleski “fish and chips” ili klasični “English breakfast”, odnosno jaja, kobasice i špek uz kavu ili čaj.

ŠVICARCI SU PREDSTAVILI KUPOVINU BUDUĆNOSTI u kojoj neće biti potrebno uzimati proizvod rukama, već je dovoljno uprijeti prstom u željeni artikl i na ekranu će se pojaviti sve njegove nutritivne vrijednosti. Paviljon nosi naziv “Koliko je ostalo?” te na svoja četiri kata napunjena solju, jabukama, vodom i kavom, omogućava posjetiteljima da uzmu što god žele.

Izuzetno posjećeni korejski paviljon predstavlja “moon jar” posudu u kojoj se pripremaju tradicionalna jela koja se u paviljonu mogu probati. Čekanje se može prikratiti klasičnim korejskim grickalicama – larvama dudova svilca.

Predstavnici Izraela uzgojili su “vertikalni vrt” visok 12 i dug 70 metara. Prirodni proces u ciklusu života zasađenih biljaka, tijekom izložbe mijenja izgled vrta, što ovisi o tome kako koja biljka pupa, cvijeta ili rađa plodove.

Predstavnici Austrije napravili su “tvornicu zraka”, prikazanu na 560 kvadratnih metara kroz šumu koja u jednom satu proizvede kisika koliko je potrebno za otprilike 1800 posjetitelja. Time je prikazano inovativno rješenje za sve veći globalni problem.

Nizozemska se predstavila u paviljonu koji je nalikovao lunaparku pa je najinteresantniji bio najmlađima.

Nacional je početkom prošlog tjedna uputio Vladi pitanje zašto je Hrvatska otkazala sudjelovanje na izložbi, no do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor.

Komentiraj