Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u utorak na Korvinovu sveučilištu u Budimpešti, gdje je primila počasni doktorat, važnost snažne i povezane srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanja tih zemalja putem Inicijative triju mora.

U govoru na temu ‘Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti’ predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.

Rektor Andras Lanczi čestitao je svojoj gošći na njezinu promicanju srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti i jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.

“Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog sveučilišta, želim izraziti zahvalnost sveučilištu Korvin i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj srednjoj Europi”, rekla je Grabar-Kitarović dodavši kako će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku dizertaciju.

“Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal, što je moguće kroz Inicijativu triju mora. Uspješno ujedinjavanje 12 srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora – neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka”, kazala je Grabar-Kitarović.

Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske, podsjetila je da je Matija Korvin – po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.