– Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović smatra da se u prvoj godini njezina mandata moglo više napraviti za Hrvatsku i žali što bivša vlada nije željela surađivati, u novim političkim okolnostima očekuje partnerski odnos, a činjenicu što mandatar Tihomir Orešković ne dolazi iz političkoga miljea vidi kao prednost, a ne kao nedostatak.

“Ne slažem se s onima koji kritiziraju činjenicu da gospodin Orešković nema dovoljno političkog iskustva jer Hrvatskoj u ovom trenutku nije potrebno još političara, nego državnika”, rekla je predsjednica u intervjuu za subotnji Večernji list. To što Orešković ne dolazi iz političkoga miljea, Grabar Kitarović  vidi kao prednost, ne kao nedostatak.

“Cijela Hrvatska, pa tako i ja, ima velika očekivanja od gospodina Oreškovića. Iznimno mi je drago vidjeti probuđeni optimizam među našim građanima, ali to nas sve dodatno obevzuje””, rekla je predsjednica.

Zadovoljna je što se ovaj tjedan susrela s Oreškovićem, da su izmjenili razmišljanja o gospodarskom stanju, te da mu je predstavila dokument u kojem su pobrojane sve preporuke njenog Vijeća za gospodarstvo. “Kod gospodina Oreškovića vidim jasnu usmjerenost i motiviranost za rješavanje gorućih gospodarskih i društvenih problema”, naglasila je Grabar Kitarović.

Osobno je uvjerena kako Orešković ima “istu dozu idealizma” s kojom se i ona vratila u Hrvatsku te da će i njemu, kao i njoj, biti teško odogovarati na ideološka pitanja. “I dalje smatram da se politiku u Hrvatskoj krivo shvaća. Politika ne znači sukob političara. Ideološka pitanja nisu potpuno nebitna, ali su marginala”, izjavila je predsjednica.

Problem je u Hrvatskoj, ocijenila je, što i dalje nemamo viziju, a kamoli, strategiju razvoja. “Mislim da sve te boljke hrvatskog društva Orešković shvaća i njegova je prednost što može do određene mjere promatrati hrvatsko duštvo ‘izvana’, kaže.

Konzultacije isključivo i jedino prema Ustavu

Predsjednica se osvrnula ne provedeni proces konzultacija, te istaknula kako ga je vodila “isključivo i jedno prema Ustavu”.

Naglasila je kako je “učinila sve da kao predsjednica bude integrativni čimbenik u jednom, za hrvatsku politiku, iznimno osjetljivom trenutku”.  Hrvatska je demokracija tim procesom konzultacija ojačana, ocijenila je Grbar Kitarović, a u prilog tome navela je da nije bilo nijedne ozbiljne primjedbe na cjelokupan proces.

Žali što premijer Zoran Milanović nije prihvatio njenu “pruženu ruku za suradnju” od početka mandata. “Zbog toga je Hrvatska izgubila mogućnost našeg zajedničkog djelovanja na dobrobit države”, odgovorila je predsjednica upitana je li u procesu konzultacija osjetila ljutnu kod Milanovića i Tomislava Karamarka s obzirom da joj je Milanović jedva pružio i ruku, a Karamarko, navodno, očekivao da mu kao relativnom pobjedniku, povjeri mandat za sastavljanje Vlade.

Suradnja s Vladom u skladu sa ovlastima

Grabar Kitarović najavljuje da će, u skladu sa svojim ovlastima, nastaviti raditi s novom hrvatskom Vladom i Tihomirom Oreškovićem, smatra da se tu može mnogo učiniti, naročito u području diplomacije, gospodarske diplomacije i privlačenju ulaganja. “Da bismo se izvukli iz krize, to je ponajviše naša odgovornost”, poručuje predsjednica te izrazito važnim označava pitanje javnog duga, ali i pitanje poticanja ulagačke klime i poduzetništva.

“Ne vjerujem da će nas iz krize izvući ikakvi stranci, a ni strane države, to će zapravo učiniti naši mali, srednji i veliki poduzetnici. Uvijek domaće gospodarstvo generira nova radna mjesta”, ocijenila je.  Prvim preduvjetom za stvaranje novih radnih mjesta označila je rasterećenje poduzetništva. Napomenula je kako se s mandatorom složila kako je vraćanje povjerenja jedan od prvih preduvjeta da bi se uopće moglo razgovarati o stranim ulaganjima te da mnogi zaboravljaju da je u vrijeme Milanovićeve vlade kreditni rejting Hrvatskoj smanjen tri puta u četiri godine. To pak znači, objasnila je, da kredite plaćamo skuplje nego, primjerice Slovačka.

Ustvrdila je kako će za rast biti važno i bolje korištenje europskih fondova, kao i da je naš turizam, koji je sada izvrstan, samo nadgradnja, a temelj mora biti reindustrijalizacija, poljoprivreda u kojoj mora doći do okrupnjavanja, klastera i osnivanja agrobanke.

O inicijativi Jadran-Baltik-Crno more

Predsjednica je, govoreći o inicijativi Baltik-Jadran-Crno more naglasila kako tu “nije riječ o novoj ‘željeznoj zavjesi’ prema Rusiji, već o upotpunjavanju europske suradnje sastavnicom sjever-jug, koja nedostaje na području Jadran-Baltik-Crno more”.

Pokrenula ju je, kaže, kako bismo “s državama na toj uspravnici imali zajednički gospodarsko-prometni interes”. “Ta je inicijativa i prepoznata jer unutar nje svi dobivaju, odnosno nedvojbeno prolaze bolje”, kazala je predsjednica.

Smatra kako se Hrvatska mora snažnije pozicionirati među europskim prijateljima jer će jedino tako biti dovoljno snažna da pomogne susjedima na području jugoistoka Europe kako bi i oni krenuli na put prema EU. Jer, objasnila je, EU ne ide u proces proširenja jer se ne širi na neko neeuropsko područje, nego u proces konsolidacije koju treba dovršiti, ali ne samo od zapada prema istoku, već uvelike i od juga prema sjeveru.

Hrvatska nikada nije i neće voditi ekspanzionističke ratove

Grabar Kitarović osvrnula se i na medijske napise o “utrci u naoružavanju između Srbije i Hrvatske” decidirano rekavši “kako Hrvatska nikada nije vodila niti će voditi ekspanzionističke ratove, niti pak želi ikoga napasti”. Prema tome, istaknula je, naši susjedi mogu biti mirni što se toga tiče, ali ćemo uvijek štititi svoj teritorij, svoje stanovništvo i resurse. Dodala je kako su odluke koje donosimo u sklopu razvoja Oružanih snaga isključivo vezane uz naše obrambene aktivnosti i uz nacionalnu siguranost i usklađene su s našim saveznicima u NATO-u kako bismo preuzeli zakedničku odgovornost za našu zajedničku obranu.

Kad je pak riječ o migrantskoj krizi, predsjednica Republike podsjetila je kako od početka te krize govori da Hrvatska mora kontrolirati granicu te da za to postoje načini, što uključuje i pripadnike naših oružanih snaga. S tim u vezi istaknula je kako se se od samoga početka zlonamjerno interpretirala mogućnost uporabe Oružanih snaga na granicama te da je činjenica kako na našim granicama treba uvesti red. Smatra kako je greška učinjena onda kada je Hrvatska zatvorila svoje službene prijelaze, a još veća greška učinjena je kada se o migrantskim problemima nije razgovaralo s EU i susjedima s kojima smo morali dogovoriti zajedničku politiku propuštanja, a naša vlada je samo prebacivala problem drugome. Predsjednica se ipak nada da Hrvatska neće na kraju morati pribjeći mađarskim i slovenskim rješenjima u zaštiti svojih granica.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.