Staviti moć u službu općega dobra najviše je domoljublje, poručila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju u obraćanju uzvanicima na prijemu koji je u povodu Dana državnost priredila u svome Uredu na Pantovčaku.

Podsjetivši na značaj 25. lipnja 1991. i donošenja Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, predsjednica je uputila poziv: “Pogledajmo u budućnost, kao što smo gledali i 25. lipnja 1991.”.

“Neka nam današnji dan bude nadahnuće, prije svega u tome koliko je važno imati jasne ciljeve i odlučnost u njihovu postizanju. Politička stabilnost u tome je od prvorazredne važnosti. Ona, prije svega, počiva na većinskoj volji zastupnika u Hrvatskome saboru i na odgovornoj suradnji između svih sastavnica državne vlasti, zatim i na otvorenosti državnih tijela za dijalog s oporbom, akademskom zajednicom i svijetom kulture, ali više od svega počiva na sposobnosti politike da prepozna temeljne životne interese hrvatskih državljana i hrvatskoga naroda u cjelini te na sposobnosti da ih artikulira i provede”, naglasila je Grabar-Kitarović.

To, kako je istaknula, obvezuje predstavnike iz svih vidika društvenoga života, posebice nazočne, te postavlja najveću odgovornost za izgovorenu riječ i za izvršavanje dužnosti i povjerenih im obveza.

“Staviti moć u službu općega dobra najviše je domoljublje”, rekla je čestitavši svima Dan državnosti Republike Hrvatske.

Predsjednica je u svom govoru upozorila kako se od povijesne odluke prije 26 godina nije dovoljno pozornosti posvetilo pitanjima unutarnjeg uređenja društva, društva koje će svim hrvatskim državljanima osigurati dostojanstven život te je ustvrdila kako se danas svim snagama treba usmjeriti na budućnost, na provedbu politika koje će u prvi plan staviti rješenje egzistencijalnih pitanja hrvatskih građana i hrvatskih obitelji.

Naglasak je pritom stavila na pet politika: demografsku obnovu, gospodarsku obnovu, obrazovnu reformu, sigurnosnu politiku te fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju radi ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske, a u svome se govoru osvrnula i na odnos Hrvatske sa susjednim državama

Hvala braniteljima, rana u srcu još je za nestalima 

“Današnja svečanost vraća naše misli 26 godina unatrag, na povijesni 25. lipnja 1991. i čin donošenja deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Bio je to kraj dugog puta borbe hrvatskoga naroda za svoju samostalnu državu i konačni politički pravorijek narodne volje izražene referendumom 19. svibnja 1991.”, ali i dodala da, nažalost, nakon toga nismo, kao drugi narodi, mogli u miru razvijati svoju mladu demokratsku državu, nego smo morali braniti tek proglašenu državu od unutarnje i vanjske agresije, koju je proizvela velikosrpska ideologija. “No, suočeni s nametnutim ratom, obranili smo se i pobijedili”.

S ponosnom i zahvalnošću prisjetila se i uputila zahvalu svim žrtava i svima koji su dali doprinos ostvarenju i obrani slobode i neovisnosti i oslobođenju Domovine, a posebice hrvatskih branitelja te prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

“Naše su misli s poginulim i umrlim braniteljima, s hrvatskim ratnim vojnim invalidima, s civilnim žrtvama rata i svim obiteljima koje su u Domovinskom ratu izgubile svoje najbliže, ali i sa svima znanima i neznanima koji su kroz povijest položili živote za hrvatsku grudu”, kazala je.

Kazala je i kako su rane iz Domovinskog rata još uvijek svježe i bolne i neke nikada neće zacijeljeti, a posebno bolnom izdvaja ranu u srcima svih koji traže svoje nestale. “Moramo učiniti sve kako bismo ih pronašli. I pravo na obilježen grob ljudsko je pravo. To je prije svega humanitarno pitanje, ali je i političko, o kojemu sam razgovarala i ponovno ću razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem”, rekla je izrazivši vjeru u dobru volju i razrješavanje tog velikog i teškog pitanja kako bi se i tako učinio “važan korak ka stvarnoj normalizaciji odnosa naših dviju država i naroda”.

U povijesnim ‘koracima od sedam milja’ izgubili smo jasan pogled na egzistencijalna pitanja 

“Možemo reći da smo u ostvarenju povijesnih političkih ciljeva učinili divovske korake i zbog tih uspjeha osjećamo ponos i zadovoljstvo. Istodobno, u tim povijesnim ‘koracima od sedam milja’ donekle smo izgubili jasnoću pogleda na čovjeka, na građanina i na njegova egzistencijalna pitanja”, upozorila je.

Nismo dovoljno pozornosti posvetili pitanjima unutarnjeg uređenja društva, društva koje će svim hrvatskim državljanima osigurati dostojanstven život, rekla je hrvatska predsjednica navodeći da se posljedice toga danas osjećaju na svim područjima, posebice u iseljavanju mladih, a često i cijelih obitelji što pogoršava ionako već godinama negativne demografske trendove.

Smatra da je demografska politika prvi problem koji treba prvi rješavati odnosno “radikalnije pristupiti i politički taj segment društvene obnove izdići na najvišu moguću razinu, jer, u protivnom, prijeti opasnost da to bude samo jedan od problema koji moramo rješavati, a ne prvi problem kojem moramo pristupiti”.

“U tome smislu krajnji cilj gospodarske obnove mora biti zapošljavanje i egzistencijalna sigurnost naših građana i naših obitelji. U žarištu naših politika na svim razinama mora biti privlačenje investicija koje će omogućiti veću dodanu vrijednost i zapošljavanje, posebice u slabije razvijenim krajevima”, kazala je.

Pri tome valja, dodaje, voditi računa i o profilu radnih mjesta i navodi kako, s obzirom na to da u nekim sektorima kao što su turizam i građevinarstvo već trpimo manjak domaće radne snage, rastu zahtjevi poslodavaca za uvozom radnika iz inozemstva.

“Ako je to ponegdje i nužno, time se ne smije rušiti ionako niska cijena rada u Hrvatskoj, jer će naši ljudi i dalje odlaziti u inozemstvo, a time sve svoje probleme samo pogoršavamo”, ističe.

Nastaviti obrazovnu reformu bez odugovlačenja

Hrvatska je , kaže, ustavno definirana i kao socijalna država. No, to ne znači siromašna država u kojoj građani žive od socijalne pomoći. Naprotiv, socijalna pomoć mora biti iznimka, a dobar standard stanovništva, koji se temelji na zaposlenosti i plaći koja omogućuje životnu sigurnost i perspektivu, mora biti cilj djelovanja svih sastavnica državne vlasti, naglasila je.

Ističe i mogućnost korištenja sredstava europskih fondova, a očekuje da će se u realizaciji novih investicija kao što je gradnja Pelješkog mosta voditi računa o zapošljavanju prije svega hrvatskih radnika i o visini njihovih plaća.

Predsjednica je podsjetila da obrazovnu reformu u svakoj prigodi snažno stavlja u žarište pozornosti te kazala kako očekuje nastavak procesa reforme obrazovanja, bez odugovlačenja, bez politizacije i bez ideologizacije.

Istaknula je i da je sigurnosna politika danas više nego ikad povezana s pitanjem gospodarskog razvoja, a smatra da se u budućnosti mnogo više nego do sada naglasak mora staviti i na energetsku i prehrambenu neovisnost i sigurnost zemlje.

Iznimno važnom za ravnomjeran razvoj svih državnih područja navodi fiskalnu i funkcionalnu decentralizacija države. “Država u određenoj mjeri uvijek ima ulogu redistributora poreznih sredstava, posebice kad je riječ o slabije razvijenim krajevima, a sada ima i odgovornost pomoći u dobivanju sredstava iz europskih fondova za takva područja. No, poštujući načelo supsidijarnosti, cilj porezne i ekonomske politike države mora biti da jedinice regionalne i lokalne samouprave na temelju vlastitih prihoda, uključujući korištenje europskih fondova, mogu optimalno kreirati svoj razvoj”, ustvrdila je.

Važnost ‘Inicijative triju mora’ je iznimna

U pogledu vanjske politike istaknula je “značenje snažne zajedničke hrvatsko-poljske inicijative unutar Europske unije, Inicijative triju mora” koju smatra izvanredno važnom za političku, gospodarsku i kulturnu valorizaciju Hrvatske kao države koja spaja Srednju Europu sa Sredozemljem, kao i za sve zemlje Srednje Europe.

“‎Njome se prije svega jača kohezija autentičnog srednjoeuropskog prostora i kohezija Europske unije, a time i otpornost Unije u današnjem svijetu punom izazova”, kazala je hrvatska predsjednica istaknuvši da Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga, već je otvorena suradnji sa svim zainteresiranim partnerima koji dijele interes jačanja i boljitka Srednje Europe.

Dodaje da predstoji jačanje sredozemne sastavnice naše vanjske politike te navodi da Hrvatska dijeli sve izazove koji dolaze sa Sredozemlja, od migracija, sigurnosnih pitanja na njegovu južnom dijelu, očuvanja okoliša, upravljanja ribljim fondom do turizma, kulture, gospodarstva i mnogih drugih područja. “Stoga nam je i mjesto u sredozemnoj skupini država članica Unije”.

Naglašava “predanost jačanju naših odnosa sa svim državama ‎svijeta”. “U tome ohrabrujem i vjerujem u našu diplomaciju”, dodaje.

Ističe i odgovornost države prema iseljenim Hrvatima te kaže kako jačanje veza s iseljenom Hrvatskom mora imati mnogo jaču institucionalnu potporu. Najavila je pritom da će 22. srpnja na Pantovčaku biti Dan otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice, koji će, vjeruje, tome biti dobrodošao doprinos.

Sa Slovenijom treba  bilateralno riješiti granično pitanje

U žarištu nacionalnih i državnih interesa moraju biti Hrvati u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivan povijesni narod, ali im prijeti da postanu manjina, kazala je. “Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zato treba najozbiljnije pristupiti rješavanju političkih pitanja kao što je hitna promjena izbornog zakona”, poručila je te dodala da je BiH nužno što prije “povući” prema euroatlantskim integracijama.

U pogledu Srbije podsjetila je da je bila na inauguraciji srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. “Učinila sam to u duhu dobrih običaja, ali prije svega radi nastavka i osnaženja međudržavnog dijaloga, kojemu je temelj Subotička deklaracija. Držim da Hrvatska i Srbija moraju imati stalan i, nadamo se, konstruktivan dijalog, kako o bilateralnim pitanjima, tako i o svim pitanjima od interesa za zemlje Jugoistočne Europe”, rekla je.

Vezano za odnose sa Slovenijom ističe da Hrvatska želi razvijati dijalog, kako radi unaprjeđenja suradnje, tako i radi rješavanja problema, uključujući granično pitanje. “Još jedanput naglašavam da je međunarodna arbitraža o tome nepovratno kompromitirana. Stoga Hrvatska, u skladu s člankom 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, neće prihvatiti nikakvu odluku arbitražnog suda jer više nije dionica toga procesa, niti će dopustiti implementaciju njegovih odluka ma kakve one bile”, poručila je.

Spremni smo, međutim, dodala je, odmah započeti pregovore te je pozvala Sloveniju za pregovarački stol. “Držim da smo dužni pokazati zrelost i sposobnost to pitanje riješiti na bilateralnoj osnovi”, dodala je.

Slaviti Dan antifašističke borbe, no, ne i simbole ratnih i poslijeratnih zločina 

Predsjednica je poručila i da moramo prestati s trvenjima o prošlosti kazavši kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kao antifašist i povjesničar, bio svjestan značenja Dana antifašističke borbe – koji je Hrvatska proslavila prije tri dana – u kontinuitetu naše borbe za slobodu i očuvanje državnosti i zato ga je utemeljio kao državni blagdan.

“Taj kontinuitet trebamo čuvati, no istodobno nemamo razloga i nećemo slaviti simbole ni osobe koji su simbol ratnih i poslijeratnih zločina jugoslavenskog komunističkog režima, koji je odgovaran za mnoge desetke tisuće žrtava. Stoga moramo i dalje istraživati stratišta i masovne grobnice tih žrtava i na dostojan im način izraziti poštovanje”, kazala je.

Nekoliko minuta po završetku predsjedničina govora nad Zagrebom je počeo padati jaki pljusak, no to nije prekinulo prijem i druženje koje se s platoa preselilo u unutarnje prostorije Ureda predsjednice.

Prijemu su nazočili brojni uglednici iz kulturnog, političkog, gospodarskog, vjerskog i javnog života, među njima predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministri i saborski zastupnici te predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Dario GRZELJ/ dag
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.