Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva pozornost cijelog svijeta i rješenja na više razina, zajedničko je stajalište hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog predsjednika Janosa Adera koje su iznijeli u srijedu na konferenciji za novinare nakon sastanka u službenoj rezidenciji mađarskog predsjednika u Budimpešti.

“Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva rješavanje korijenskih uzroka migracija, odnosno stanja u mediteranskom bazenu i na Bliskom istoku, a to treba učiniti iskorjenjivanjem siromaštva, nejednakosti, borbom protiv terorizma i ekstremizma IS-a i svih drugih skupina”, rekla je novinarima predsjednica Grabar-Kitarović.

Predsjednica je ocijenila kako razvojnu politiku treba voditi tako da se u tim područjima osiguraju uvjeti dostojni života ljudi kako oni uopće ne bi imali potrebu odlaziti. Najbitnije je osigurati schengenske granice, osobito granicu između Grčke i Turske, navela je, a izvan granica EU treba uspostaviti “hot spotove”, odnosno kampove u Turskoj, Libanonu i drugim državama kako bi izbjeglice imali odgovarajuće uvjete, za zdravstvenu skrb, obrazovanje i za sve ono što je nužno za dostojanstven život.

 

  • “Mislim da smo već pomalo i zakasnili, da je u početku trebalo financijski i na svaki drugi način pomagati onim zemljama koje su izvan EU, poput Makedonije ili Srbije, u zbrinjavanju migrantskih valova koji su prelazili preko njihovog teritorija”, kazala je predsjednica.

 

Ponovila je kako treba jasno razlikovati izbjeglice, kojima je potrebna zaštita i humanitarna pomoć, od ekonomskih migranata.

“To je humanitarno, sigurnosno i ekonomsko pitanje globalnih razmjera, pri čemu treba pokazati humano lice, kao što je Hrvatska pokazala 90-ih godina kad je zbrinjavala gotovo milijun izbjeglica i prognanika, ali treba razlikovati izbjeglice od migranata i Hrvatska ne može i neće biti hot spot za to”, istaknula je, napomenuvši kako će se i dalje zalagati za strogu kontrolu svih koji ulaze u Hrvatsku, jer iako “migracijska politika nije u okviru mojih nadležnosti,nacionalna sigurnost jest, a to tko ulazi u Hrvatsku svakako je pitanje nacionalne sigurnosti”.

Mađarski predsjednik Ader konkretno je pobrojao kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za migrantsku krizu, napomenuvši da se za njih moraju pobrinuti ne samo države koje su njome najzahvaćenije, nego i šira međunarodna zajednica.

Tako je, po Aderu, kratkoročno nužna čvršća kontrola granica i stvaranje uvjeta za kontrolirani ulazak migranata u sve članice EU te organiziranje humanitarne skrbi svima kojima je potrebna.

 

  • Na srednji je rok najvažnije pojačati sigurnost granice između Grčke i Turske, potom izgraditi nove izbjegličke kampove u državama koje graniče s kriznim područjem, pri čemu je pozitivnim ocijenio početak pregovora između Turske i EU.

 

Mađarski predsjednik smatra nužnim jačanje financijske sposobnosti, odnosno fondova EU za pomoć u zbrinjavanju izbjeglica, ali i unaprjeđenje suradnje između humanitarnih organizacija te između policijskih snaga i sigurnosnih agencija kako bi se suzbila “dosad gotovo nesmetana suradnja kriminalnih skupina i krijumčara ljudi”.

Dugoročno, smatra Ader, treba postići da UN vrati prijašnju razinu potpora koje su se isplaćivale za migrante nakon što je prije devet mjeseci za polovicu smanjio dotadašnja sredstva u tu svrhu, a EU mora kontinuirano, a ne jednokratno, sudjelovati u financiranju izbjegličkih kampova.

“Kvote nisu rješenje, ali ako je riječ o njima, trebalo bi ih uvesti na globalnoj razini, jer izbjeglice, uz Europu, mogu primati i države poput SAD, Australije, Kanade, pa i Kine, koje smatramo sigurnim zemljama”, ocijenio je na kraju Janos Ader.

Komentiraj


FOTO:EPA/Tibor Illyes
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.