Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.

“Hrvatska i Bugarska su prošle sličnu, barem nedavnu povijest, kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u onaj demokratski, te iz centralno planiranog u tržišno gospodarstvo”, rekla je predsjednica.

Dvije države se i “suočavaju sa sličnim izazovima u današnjem postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo prije svega sačuvali svoje ljude”, rekla je predsjednica dodajući da su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi, pogotovo mladih.

“Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i da se vraćaju u domovine,  da dobiju dobro plaćene poslove i da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u svijetu”.

Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Sofiji susrela s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svog prošlog posjeta toj zemlji 2016.

U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured predsjednice.

U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata u toj državi zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko trideset takvih osoba.

Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.

S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske nacionalne manjine koji imaju i svog predstavnika u Saboru.

“Iznimno bitan dio svakog mojeg posjeta inozemstvu jest i susret s hrvatskom zajednicom, pa mi je drago da se susrećem s vama Hrvaticama i Hrvatima i svim našim prijateljima ovdje u Bugarskoj”, poručila je Grabar-Kitarović okupljenim pripadnicima hrvatske manjine.

Jedan od bugarskih dužnosnika s kojima se predsjednica sastala u srijedu “rekao je kako bi Hrvatska i Bugarska, da su u nekom drugom zemljopisnom području, vjerojatno pripadale među najrazvijenije države svijeta”, otkrila je Grabar-Kitarović.

“Njegovo je mišljenje bilo da nas naše geografsko okruženje zbog nestabilnosti pomalo vuče i utječe na gospodarstvo”, kazala je.

“No kako čovjek ne može birati vlastitu obitelj, tako ne može birati ni okruženje u kojem je država izrasla, dakle na nama je da mijenjamo ne samo sebe nego i svoju okolinu”.

Treba stvoriti uvjete “za nova ulaganja i pravnu sigurnost i odsutstvo korupcije, za transparentnost, efikasnost i rješavanje mentaliteta koji smo naslijedili kako bi doista zajedno kročili u neku bolju budućnost za sve naše države”, a najbolji most razumijevanja jesu upravo manjinske zajednice, poručila je predsjednica.

Hrvatska i Bugarska za područje jugoistoka Europe “mogu doista učiniti puno više nego što bi se možda očekivalo od država naše geografske veličine i po broju stanovnika”, zaključila je Grabar-Kitarović.