Hrvatska mora učiniti više na osiguravanju materijalnih uvjeta za bolji život i povezivanju s Bosnom i Hercegovinom i tu može odigrati snažnu konstruktivnu ulogu, ocijenila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski “Dnevni avaz”.

“BiH je nekako u zagrljaju Hrvatske kada to gledate geografski. Znači veliki dio njenog prostora povezan je s Hrvatskom. Imamo najdužu granicu a posebno mora postojati prometno i energetsko povezivanje. U zajedničkom nam je interesu gradnja prometnih pravaca i koridora poput V c i drugih projekata. Potrebno je osigurati energetsku neovisnost koja je pretpostavka gospodarskog razvoja ali i stabilnosti i sigurnosti države”, kazala je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica je u intervjuu koji je dala na kraju svog četverodnevnog radnog posjeta BiH ocijenila kako ta zemlja unatoč poteškoćama ima šansu za napredak i da je sada vrijeme da ga se i potakne.

“Ovo jest ključni trenutak kada moramo pokrenuti stvari naprijed”, kazala je Grabar-Kitarović dodajući kako joj je želja vidjeti BiH kao državu jednakopravnih naroda i manjina na cijelom njezinu teritoriju.

Ocijenila je kako Hrvatska tu može i mora doprinijeti tim prije što je to i njena obveza kao države koja je jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma baš kao što je obveza Hrvatske štititi Hrvate izvan domovine pa tako i u BiH ne miješajući se u unutarnja pitanja te zemlje.

“To znači da imamo obvezu njegove provedbe i dalje nadogradnje kako bi BiH funkcionirala kao suverena i samostalna država koja odlučuje o svojoj budućnosti”, kazala je hrvatska predsjednica.

Potvrdila je kako je neupitna potpora Hrvatske putu BiH ka Europskoj uniji i NATO-u što se odnosi i na sve druge države jugoistoka Europe.

“Moramo zadržati taj proces proširenja”, kazala je Grabar-Kitarović dodajući kako je ovaj prostor “prirodno europski” a BiH je pozvala da koristi Hrvatsku kao prijatelja koji želi pomoći.

Pozvala je i da se u slučaju bilateralnih problema poput nedavnog oko izvoza mlijeka iz BiH razgovara uz prihvaćanje pravila kakva vrijede u EU-u.

Kazala je kako se to odnosi i na pitanje granice između dvije države istaknuvši kako je moguće rješenje za to međunarodna arbitraža ukoliko se to ne može postići dogovor kroz bilateralne razgovore.