Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je tijekom Strateškog foruma Bled u Sloveniji izjavila kako je arbitražni zaplet između Hrvatske i Slovenije bilateralno pitanje koje će morati riješiti Hrvatska i Slovenija, a govoreći o problemu izbjeglica u Europi ustvrdila je da bi zemlje u kojima su u tijeku krize mogle izvući pouku iz procesa na jugoistoku Europe.

Krizna žarišta u svijetu mogla bi izvući pozitivne pouke iz procesa u jugoistočnoj Europi koji su uslijedili nakon sukoba, rekla je hrvatska predsjednica u ponedjeljak poslije podne na okruglom stolu na kojemu su sudjelovali čelnici više država Europske unije i jugoistočne europe. Među sudionicima su, uz Grabar-Kitarović, bili i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, slovenski predsjednik Borut Pahor i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić. Neka od glavnih pitanja bila su problem s izbjeglicama koji pristižu u Europu u sve većem broju te odnosi s Rusijom zbog ukrajinske krize.

Na pitanje novinara o arbitražnom zapletu, hrvatska je predsjednica rekla da je riječ o bilateralnom pitanju koje će u konačnici morati riješiti Hrvatska i Slovenija koje unatoč tome ostaju u dobrim i prijateljskim odnosima.

Države u kojima traju sukobi morale bi se boriti protiv negativnih stereotipa, pokazati da imaju sposobnost i moć za promjene i da unatoč teškoćama mogu razvijati međusobne odnose, rekla je hrvatska predsjednica.

Tusk je u svojoj raspravi istaknuo da Europa unatoč svojim slabostima i dalje ostaje “najbolji kontinent na svijetu”, “najbolji svijet od postojećih svjetova” i “relativno siguran kontinent” s vladavinom prava i osiguranim slobodama pojedinca. Prema njegovim riječima, to dokazuje i dolazak izbjeglica iz ratnih i nesigurnih područja.

 

  • Europa ne treba nove ideale i novi poredak, rekao je Tusk, nego treba kao do sada čuvati ono što je dugi niz godina osiguravala, a to su mir i blagostanje, a na postojeće izazove odgovarati “s razumom, ali i odlučnošću”.

 

“Ne trebamo novi svjetski poredak. Ne trebamo tražiti potpuni red nego moramo sačuvati naš nesavršeni i nepotpuni svijet u Europskoj uniji”, kazao je Tusk.

Govoreći o stanju u Ukrajini, Tusk se zauzeo za dijalog i rješenje sukoba uz pomoć EU-a i provedbom dogovora iz Minska.

Slovenski predsjednik Borut Pahor zauzeo se za obnavljanje dijaloga o svjetskim izazovima kao što su ratovi, krize i izbjeglička problematika te istaknuo da je za ta pitanja na svjetskoj razini potrebno naći dugoročna rješenja. Kad je riječ o jugoistoku Europe, Pahor se zauzima za dijalog kojim će se potupno rješavati otvorena pitanja u okviru procesa Brdo-Brijuni i kroz približavanje Europskoj uniji. Kao primjer takve suradnje, unatoč problemima vezanima za arbitražni proces, naveo je upravo odnos Slovenije i Hrvatske.

Predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić rekao je tijekom okruglog stola kako su odnosi između Srbije i Kosova dokaz da stvari mogu ići naprijed. Izbjeglice koje pristižu u Srbiju na putu prema Zapadu za Vučića su “obični ljudi” koji dolaze “iz očaja”, a ne kao prijetnja.

Arbitražna afera nije dominirala temama na Bledu, unatoč nepotvrđenim informacijama koje su objavili slovenski mediji da se u postizanje dogovora spreman uključiti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji nakon Bleda dolazi u Zagreb.

Ljubljana i Zagreb u tom su pogledu suprotnih stajališta, jer Hrvatska arbitražni sporazum za rješenje pitanja granice smatra nepovratno kompromitiranim i zalaže se za nalaženje novog puuta pred međunarodnom ustanovom. Slovenija to odbija, tvrdeći da je arbitražni sporazum i dalje na snazi i da arbitri moraju nastaviti svoj rad do konačne presude.

Komentiraj

FOTO:HINA / Anže MALOVRH / STA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.