Bilateralna gospodarska suradnja Hrvatske i Albanije u stalnom je usponu, a preduvjet za njezino značajno proširenje leži u boljoj prometnoj povezanosti, od realizacije Jonsko-jadranske autoceste do uspostave trajektnih i direktnih zrakoplovnih linija, složili su se u srijedu u Tirani predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin albanski domaćin, predsjednik Ilir Meta.

Predsjednica se nalazi u službenom trodnevnom posjetu Albaniji.

“Trebamo osnažiti našu suradnju koja već jest plodonosna, ali dvije zemlje posjeduju veliki potencijal za njihov daljnji razvoj”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Obostrano postoji interes za jačanje suradnje u područjima poput energetike, cestovnog i željezničkog prometa, turizma, poljoprivredne i prehrambene industrije te IT i vojne industrije”, dodala je predsjednica.

Kako ističe, prometna povezanost, uključujući dovršenje cestovnog pravca Jadranske-jonske magistrale, uspostava trajektne linije Rijeka-Drač te obnova direktnih letova između Zagreba i Tirane su glavni preduvjeti za proširenje suradnje.

Za sada se brodski prijevoz roba odvija preko Italije i Slovenije, još uvijek nema obnove direktne zračne povezanosti između dva glavna grada, dok su, primjerice, uspostavljene direktne zračne linije između Tirane i Tel Aviva.

Albanski predsjednik Meta je kazao da je potrebno odnose između dvije zemlje “dignuti na razinu strateškog partnerstva”.

“Imamo dosta zajedničkih interesa, posebice u turizmu, energetici i infrastrukturi”, kazao je Meta, posebice izdvojivši izgradnju Jadransko-jonske autoceste i Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se vezao na projekt Transjadranskog plinovoda (TAP).

“Uspostavom tih koridora još ćemo se čvršće povezati”, kazao je Meta.

Što se tiče robne razmjene između dvije zemlje, ona je u 2017. iznosila 61,47 milijuna eura, što je skoro 20 posto više nego godinu dana ranije. Hrvatski izvoz je iznosio 55,3 milijuna eura, a uvoz 6,2 milijuna.

Šefica hrvatske države je podsjetila da su na velikim projektima u Albaniji, poput rekonstrukcije luke Drač, izgradnje dalekovoda Tirana-Podgorica te energetskih postrojenja, sudjelovale i hrvatske tvrtke, Rade Končar, Crosco i druge.

Jedna od tema dvoje predsjednika je bio i problem onečišćenja Jadrana, posebice vidljivog u zimskim mjesecima zbog vjetrova i morskih struja.

Grabar-Kitarović je istaknula strateški značaj zaštite Jadranskog mora, s obzirom na veliku ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu. Također je kazala da je poglavlje o zaštiti okoliša u pregovaračkom procesu pristupa Albanije Europskoj uniji jedno od “najsloženijih” i izrazila volju i spremnost da hrvatska strana pomogne Tirani oko tog gorućeg pitanja.

Prema njezinim riječima, dvije države će na tome raditi i uz pomoć UNDP-a.

“Albanija želi ispuniti sve uvjete i provesti sve potrebne standarde za rješavanje problema onečišćenja Jadrana. Ovo je početak naše duge suradnje po tom pitanju”, kazao je albanski predsjednik i dodao da u cijeli proces želi uključiti i Crnu Goru.

Meta se zahvalio predsjednici na velikoj potpori Albaniji na njezinom putu prema europskom bloku, a kao jednu veliku sponu između dviju naroda je spomenuo i nacionalne manjine.

“To su moćni povezujući mostovi kada je u pitanju bliskost dvaju naroda”, kazao je Meta i istaknuo “izvanredno, stoljetno prijateljstvo Hrvatske i Albanije”.

Hrvatska predsjednica je istaknula da je albanska manjina primjer uspješne uključenosti te da je “važan čimbenik utkan u tkivo hrvatskog društva”. Također je istaknula doprinos pripadnika albanske manjine u borbi Hrvatske za samostalnost.

“Od 18.000 Albanaca koji su 1990. živjeli u Hrvatskoj, njih 2500 su bili dragovoljci u Domovinskom ratu. Nažalost, poginulo ih je 87, 386 je teško ranjeno, a 37 se i dalje vode kao nestali”, kazala je Grabar-Kitarović.

Na konferenciji za novinare Ilir Meta nije zaboravio čestitati na “izvanrednom uspjehu hrvatske nogometne momčadi” na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i kazao da taj uspjeh nije važan samo za Hrvatsku već i ostale zemlje u susjedstvu.

Što se susjedstva tiče, Albanija će sljedeće godine biti domaćin susreta Brdo-Brijuni.

Grabar-Kitarović je svom domaćinu uputila poziv da službeno posjeti Hrvatsku. Meta je u siječnju ove godine bio u radnom posjetu Zagrebu.

Predsjednica se u četvrtak sastaje s predsjednikom vlade Edijem Ramom i predsjednikom parlamenta Granitom Rusijem. Također će posjetiti Drač gdje će biti predstavljena prezentacija o zaštiti i očuvanju Jadranskog mora.

Komentiraj