Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, slave se u Republici Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine, kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Ove godine obilježavamo 20. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, koja je oslobodila najveći dio okupiranog područja RH, promijenila odnose snaga na jugoistoku Europe te omogućila okončanje rata i donijela stabilnost na ove prostore.

OSLOBODILAČKA OPERACIJA “OLUJA” najveća je operacija takve vrste provedena na našim prostorima tijekom ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća. Njezin značaj za Republiku Hrvatsku, ali i za susjednu Bosnu i Hercegovinu, izniman je. O njenom ishodu tada je ovisila budućnost RH, a njenim neuspjehom RH najvjerojatnije ne bi više nikad dobila prigodu vratiti okupirani teritorij u svoj ustavno-pravni poredak i opstati u svojim međunarodno priznatim granicama.

OPERACIJA “OLUJA” pokrenuta je nakon višegodišnjih nastojanja RH da mirnim putem, uporabom političkih i diplomatskih sredstava, uspostavi ustavno-pravni poredak na svom cjelokupnom području. Pripremali su je i proveli isključivo hrvatski vojnici i policajci. Trenutak za njeno pokretanje bio je uvjetovan ofenzivnim djelovanjima snaga “Republike Srpske” i “Republike Srpske Krajine” koje su provodile sinkroniziranu operaciju “Pauk”, s ciljem okupiranja područja zapadne Bosne te nakon definitivnog odbijanja plana da se pokrene proces mirne reintegracije okupiranih hrvatskih područja.

Nakon što su snage “Republike Srpske” tijekom srpnja 1995. godine okupirale zaštićene zone Srebrenice i Žepe u Bosni i Hercegovini, isti scenarij nastojale su primijeniti i na bihaćkom području. Padom bihaćkog područja u srpske ruke, vitalni strateški interesi RH bili bi ugroženi jer bi se ispunili svi preduvjeti za ujedinjavanje svih teritorija pod nadzorom srpskih snaga, ali i formirala operativna osnovica za borbena djelovanja u cilju presijecanja RH na dva dijela. Također, bilo je sasvim izvjesno da bismo padom bihaćkog područja ponovo svjedočili masovnim egzekucijama muslimanskog i hrvatskog stanovništva, što bi zasigurno imalo nesagledive dugoročne posljedice po stabilnost puno dalje od naše regije. Stoga je RH bila primorana poduzeti vojno redarstvenu operaciju “Oluja”.

Vojno redarstvena operacija “Oluja” Hrvatske vojske i specijalne postrojbe MUP-a RH, započela je 4. kolovoza u pet sati ujutro, a završila u večernjim satima 8. kolovoza 1995. godine. Pokrenuta je u cilju konačnog oslobađanja okupiranog središnjeg dijela RH na bojišnici dugoj oko 600 kilometara, a ukupne površine oko 11.000 četvornih kilometara. Otpočela je preciznim topničko-raketnim i zrakoplovnim udarima po prvim crtama protivničkih snaga u svim smjerovima napada, osim u smjeru Bihaća. Napad u smjeru Bihaća otpočeo je u šest sati ujutro, čime je prikriven stvarni značaj navedenog smjera napada.

Dubokim prodorima, čiji su nositelji bili pripadnici gardijskih brigada i specijalnih postrojbi MUP-a RH, ostvareno je iznenađenje i onemogućena manevarska sposobnost protivnika. Snage “Republike Srpske Krajine” bile su obezglavljene preciznim udarima po protivničkim radio-relejnim čvorištima, sustavu veza i zapovjednim središtima.

DRUGOG DANA OPERACIJE oslobođen je grad Knin, sjedište svih najvažnijih institucija vlasti i sjedište najviših vojnih tijela “Republike Srpske Krajine”. Time su srpske snage slomljene i potpuno demoralizirane. Kada su se postrojbe Hrvatske vojske spojile sa snagama 5. korpusa Armije BiH, ostvaren je i drugi cilj operacije: bihaćko područje je deblokirano, a stanovništvo zapadne Bosne spašeno od nesagledive humanitarne katastrofe. I konačno, tijekom povlačenja razbijenih srpskih snaga, presječena im je odstupnica prema Dvoru, što je rezultiralo predajom čitavog 21. korpusa vojske “Republike Srpske Krajine”.

OPERACIJU “OLUJA” planirali su, pripremili i proveli sami hrvatski vojnici, policajci, dočasnici i časnici, koji su tijekom prethodnih triju godina uložili maksimalan napor u izgradnji konceptualnog jedinstva i jedinstva napora u prihvaćenim rješenjima uporabe oružanih snaga. Konceptualno jedinstvo, jedinstvo napora i jedinstvo zapovijedanja, uz visok moral pripadnika Oružanih snaga RH, a sve to poduprto kvalitetnom obukom, usmjerenom na zadaću, omogućilo je munjevito oslobađanje okupiranih područja RH. Brzina i učinkovitost provedbe operacije “Oluja” onemogućili su daljnju destabilizaciju jugoistoka Europe.

Upravo toga prisjećamo se kada svake godine 5. kolovoza slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Sjećamo se velike i hrabre pobjede Hrvatske vojske i policije, kojom je našoj domovini otvoren put da postane slobodna i sigurna zemlja; to je dan ponosa, kada odajemo duboko poštovanje svim hrvatskim braniteljima koji su nas zadužili jer su svoje živote dali za slobodu, neovisnost i cjelovitost Hrvatske.

 

  • O ishodu ‘Oluje’ ovisila je BUDUĆNOST HRVATSKE i ne bismo više nikada dobili takvu prigodu vratiti okupirani teritorij u svoj ustavno-pravni poredak

 

 

 

Mi vojnici, ali isto tako i naše kolege iz Ministarstva unutarnjih poslova, vatrogasci i pripadnici DUZS-a, posebno smo počašćeni što nam se pružila prilika pokazati se građanima Republike Hrvatske na taj svečani dan. Iskoristit ćemo ovu priliku i demonstrirati slogu i jedinstvo, kao i visoku razinu vještina, znanja i sposobnosti koje posjedujemo, a koje su nam potrebne za obavljanje naših temeljnih zadaća. Pokazat ćemo da su svi instrumenti državne moći organizirani i osposobljeni za zajedničko, sinergijsko djelovanje, kako u obrani Domovine i doprinosu miru i sigurnosti u našem okružju, tako i u pomoći civilnim institucijama našeg društva u slučaju potrebe.

Želimo, također, pokazati kako su se Oružane snage mijenjale i razvijale u proteklih dvadesetak godina, od velike, ratne i pobjedonosne oružane sile iz 1995. godine do današnje, znatno manje, ali profesionalne, moderne, izuzetno motivirane i uvježbane snage, spremne za nove sigurnosne izazove. Želimo pokazati da smo svih ovih godina planski, racionalno i odgovorno u razvoj obrambenog sustava ulagali sredstva koja nam je naše društvo moglo dodijeliti te da smo, unatoč realnim financijskim ograničenjima, stvorili moderne oružane snage koje su spremne za izvršenje svih Ustavom i zakonima određenih nam zadaća.

Želimo pokazati da mi, vojnici, ne živimo na “staroj slavi”, već pratimo i proučavamo promjene u vojnim teorijama, doktrinama i tehnološkim dostignućima. Uvažavamo nove spoznaje i kroz školovanje, obuku i vježbe, pripremamo se za uporabu Oružanih snaga po novim doktrinarnim koncepcijama, gdje pojmovi kao što su integrirana bitka, združeno djelovanje u svim prostornim domenama, umreženost, informacijska osviještenost, udari po dubini protivnika, brzina manevra i djelovanja, najbolje opisuju te novine.

SAM MIMOHOD BIT ĆE, vjerujem, vrlo impresivan prikaz sposobnosti i sredstava, u kojem će se građanima predstaviti gotovo 3000 pješaka, preko 300 vozila i preko 30 zrakoplova. Oružane snage predstavit će reprezentativne uzorke svih svojih sastavnica. Bit će tu uvježbani postroji koji predstavljaju sljednike naših slavnih brigada. Bit će tu i postroj kadeta, kao najava naših budućih vojnih zapovjednika i lidera. U motoriziranom dijelu mimohoda pokazat ćemo primjerke gotovo svih vrsta vozila kojima naše oružane snage raspolažu: od uobičajenih terenskih vozila, preko borbenih vozila pješaštva, topništva, oklopnih transportera pa do tenkova. Građani će imati priliku, prvi put, vidjeti i neke novitete u našem sastavu, kao što su već čuvene moćne samohodne haubice 155 mm. Iznad nas proletjet će MIG-ovi, helikopteri, pilatusi, kanaderi, air-traktori, a u Bračkom kanalu tradicionalnom pozdravu mimohodu pridružit će se i posade brodova Hrvatske ratne mornarice.

Moram ovdje naglasiti činjenicu da ovim mimohodom prije svega želimo jednostavno dati svoj doprinos dostojnom obilježavanju jednog od najvećih nacionalnih praznika i, posebno, obilježavanju dvadesete obljetnice operacije “Oluja” i ujedno građanima Republike Hrvatske na jednom mjestu prikazati, prije svega, nove generacije hrvatskih vojnika, dočasnika i časnika, novu opremu i naoružanje te neke od sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Stoga, iako će pripadnici Oružanih snaga RH činiti najveći dio svečanog postroja, ovaj mimohod nećemo predstaviti kao “klasični vojni”. Pored naših kolega iz MUP-a, DUZS-a i HGSS-a, s nama će sudjelovati i predstavnici branitelja, kao i predstavnici naših povijesnih postrojbi, predvođeni legendarnim Alkarima.

SREDIŠNJOM SVEČANOSTI u kraljevskom gradu Kninu 5. kolovoza prisjetit ćemo se povijesnog dana 1995. godine kada su postrojbe Hrvatske vojske ušle i oslobodile okupirani, ali u srcima Hrvata kraljevski grad Knin. To je bio povijesni trenutak za sve nas, sudionike vojno-redarstvene operacije “Oluja”, to nam je dalo novu snagu i dodatni polet da što prije izvršimo postavljene nam zadaće. Tijekom svečanosti u Zvonimirovom gradu planirano je polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomenika Hrvatske pobjede Oluja ‘95, otvaranje muzeja Oluja 95 na kninskoj tvrđavi, podizanje državne zastave na stijeg u isto vrijeme kao i prije dvadeset godina te otkrivanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku OS RH dr. Franji Tuđmanu na kninskoj tvrđavi.

PREDSJEDNICA RH i Vrhovna zapovjednica nakon svete mise zahvalit će se hrvatskim braniteljima na njihovoj hrabrosti i nesebičnoj žrtvi koju su iskazali u obrani i stvaranju lijepe naše domovine Hrvatske.

Istovremeno dok u Zagrebu i Kninu svečano obilježavamo našu Oluju, pripadnici HV-a pronose slavu nepobjedivog i humanog hrvatskog vojnika u Afganistanu, Kosovu, Mediteranu i drugdje gdje naporno rade na promicanju i izgradnji mira i stabilnosti u svijetu. Oni su daleko od nas, ali s nama slave pobjedonosnu Oluju te im želimo da svečano i mirno podijele ove trenutke ponosa i slave sa svima nama u domovini.

Koristim priliku i ovim putem pozvati sve naše građane da se u što većem broju odazovu i sudjeluju u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” i u Zagrebu i u Kninu. Bit će nam velika čast da zajedno proslavimo taj vrlo važan dan naše novije povijesti.

Komentiraj

FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.