Na 75. godišnjicu ustaških zločina u crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini, Srpsko narodno vijeće (SNV) u petak je odalo počast ubijenim Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost.

Komemoraciji, održanoj na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve, ispred Spomen-doma koji je 1995. preimenovano u Hrvatski dom, prethodio je vjerski obred koji su vodili vladika gornjokarlovački Gerasim i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

Kao što s pijetetom poštujemo ove žrtve, s pijetetom i skrušeno poštujemo i druge žrtve, ma kojem narodu pripadaju, bilo iz hrvatskog ili muslimanskog naroda, Romima ili Židovima, rekao je Porfirije, “jer nije teško sjećati se svojih žrtava, ali je velika stvar sjećati se tuđih žrtava, jer nije lako vidjeti slabost i grijeh u sebi”.

“Dolazeći na ovakva mjesta mi dolazimo da bismo zavirili u svoje srce i iz svog srca istrgli svaki korijen netrpeljivosti, mržnje i isključivosti i istrgli iz svog srca pomisao na osvetu, jer i osveta i mržnja i agresivnost ne priliči dostojanstvu čovjeka. Tek tada kada sebe preispitamo na autentične vrijednosti i zapovjedi Božje, bit ćemo spremni na praštanje i pokajanje. Pokajanje za sve zlo koje smo učinili i za sve dobro koje nismo učinili”, rekao je Porfirije.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac podsjetio je da su obljetnice obilježavanja svirepog zločina uvijek praćene apelima i inicijativama da se objektu podignutom na nekadašnjem mjestu pravoslavne crkve i zločina, koji se sada zove Hrvatski dom, vrati naziv Spomen-dom i vrati namjena komemoriranja. Skupina Hrvata, među kojima je bilo i gradskih vijećnika, koji su komemoraciju pratili udaljeni, s mjesta preko ceste, glasno su izrazili svoj stav da ime Hrvatski dom treba ostati.

Pupovac je rekao da su stotinjak godina, sve do 1941. godine, Srbi i Hrvati pjevali iste pjesme slobode, te je zato i bilo moguće da današnju hrvatsku himnu Lijepa naša sklada, ovdje u Glini Josip Runjanin, Srbin, na tekst književnika Mihanovića, Hrvata, jer su stvarali zajedničku političku povijest velikih stotinjak godina, od 1848. do 1941. godine, kada se to slomilo pred velikim europskim zlom fašizmom, nacizmom i lokalnim inačicama, rekao je.

“Ali mi danas ne bismo bili ni ljudi ni kršćani kada s ovog mjesta stradanja ne bismo razmišljali kako da počnemo s rasterećenjem od ovog strašnog tereta, kroz istinsko i duboko izmirenje”, istaknuo je Pupovac koji je uz ostalo, rekao da je u svibnju, srpnju i kolovozi 1941. ubijeno između 1200 i 1300 Srba.

Pri tom je naglasio da Srbi koji nisu u stanju oprostiti ova stradanja u Glini i svoja ukupna stradanja žive u grijehu, te da u grijehu žive i oni Hrvati koji nisu spremni priznati ovaj zločin te, kako je rekao, “nastavljaju time grijeh onih koji su taj zločin počinili”.

“To znači da trebaju biti u stanju reći ne onim ideologijama koja su dovela do ovih stradanja, ideologijama fašizma, nacizma i ustaštva”, rekao je Pupovac i uz tvrdnju da je Srbima stalo do čistoće srca zamolio okupljene da se minutom šutnje prisjete svih ljudi tu pobijenih 29., na 30. srpnja i 3. na 4. kolovoza, ali i svih onih koji su u bezumlju rata od 1991. do 1995. godine stradali s hrvatske strane i onih koji su stradali sa srpske strane.

U umjetničkom programu sudjelovali su glazbenici iz Banja Luke, a i veći dio uzvanika nije bio iz Gline, što je medijima kroz izjavu kritizirao Predsjednik Gradskog vijeća Gline Stjepan Grudenić.

Uz riječi da je odlukom gradskog vijeća ispred Hrvatskog doma zabranjeno paliti svijeće i polagati cvijeće, te da ova komemoracija jednostavno nije primjerena, jer su rane umrlih i nestalih Hrvata iz Gline u Domovinskom ratu još svježe, Grudenić je rekao: “Ovo nije način, ovo ne vodi suživotu. Na skupu je malo domaćih Srba. Dođu ovi sa strane i odu, a nama ostave naše probleme, ne to ne vodi suživotu”.

Komenoraciji je nazočila u ime Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič te je na ove riječi rekla kako “mi svi živimo nedovršeni mir i Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Treba nam ozbiljan razgovor, formaliziran, kao što je bila komisija koju je tijekom mirne reintegracije istočne Slavonije vodila Vesna Škare Ožbolt”.

“Trebamo razviti kulturu sjećanja koja će uključiti i jedne i druge sa svim otvorenim pitanjima, jer zločini na ovom i na mnogim drugim mjestima neosporni su i o tome moramo razgovarati i zatvoriti otvorena pitanja”, rekla je Hini Teršelič.

Komentiraj

FOTO:HINA / Mladen VOLARIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.