1. ZORAN ČALIĆ BAND ‘’U MORU I PLAMENU’’ (DANCING BEAR RECORDS): Rastava braka kao odličan potez
Nakon što je definitivno odlučio napustiti matičnu grupu Majke (napuštao ju je više puta), kroz koju je svojim pjesmama udario čvrsti gitaristički i autorski pečat pripomogavši da Majke dođu do statusa kakvog imaju danas, Zoran Čalić je okupio vlastitu grupu s kojom je objavio studijski album i 10 prvoklasnih rock pjesama koje daju do znanja da u njemu leže velika energija i talent koji očito u Majkama nije mogao doći do pravog izražaja.
Izrazito gitaristički album, ispunjen bazičnim rock i rhythm and blues pjesmama, Čalića potvrđuje kao prvoklasnog rock skladatelja, ali i pjevača kojemu se nema što zamjeriti. Dapače! Album karakterizira naglašeni ritam koji se provlači kroz sve pjesme, odlični rock rifovi uz dodir “vinkovačke škole” rock’n’rolla i tekstovi koji na neki način prate filozofiju Baretove poetike. Poseban začin pjesmama daje Čalićeva ljubav prema psihodeliji 70-ih i vintage zvuku u kombinaciji s bazičnim rockom, uz finu nijansu countryja i americane.
2. SHE LOVES PABLO ‘’TRY MANADARINE’’ (VLASTITO IZDANJE NA BANDCAMPU): Svjetska klasa domaćeg rocka
Nadarena i talentirana ekipa okupljena u grupi She Loves Pablo ovih dana objavila je treći album. Za razliku od prva dva albuma (‘’Mother Of All’’ 2009. i ‘’Burn and Levitate’’ 2013.) ‘’Try Mandarine’’ je daleko zreliji album koji će svaki ozbiljni poštovatelj čvrstog zvuka s respektom poslušati. Uz izuzetno čvrsti zvuk i naglašenu sirovu energiju, na novom albumu posebno je došla do izražaja i neočekivana melodioznost. Frontmen i gitarist Domagoj Šimek svojim moćnim glasom ponovo dominira pjesmama koje su nafilane žestokim rock rifovima uz pratnju uigrane ritam sekcije, tvoreći tako od pjesama cjelinu kakve se ne bi posramili ni svjetski popularni rock bendovi. Trebalo bi ih poslati na Eurosong.
3. PUNČKE ‘’NIŠTA NIJE KAKO SE ČINI’’ (LAA): Nije kako se čini
Uzme li se u obzir da su prvi put zasvirale zajedno kao srednjoškolke te da su kroz skoro deset godina stasale u respektabilan indie rock bend, drugi studijski album samo je potvrda tog truda, ali ne i nešto puno više od toga. Vrlo dobro složeni aranžmani koji pletu rock rifove s plesnim ritmovima, daju pjesmama na novom albumu pečat karakterističan za Punčke. Istini za volju, na momente bi to moglo biti žešće, ali ovako je to bliže njihovu dosadašnjem stilu. Prvi dio albuma daleko je žešći od ostatka i predstavlja ih u odličnom svjetlu (‘’Tako je bolje’’, ‘’Oni su tu’’) dok dolaskom laganijih pjesama (‘’Jasna’’, ‘’Protiv nas’’) u drugoj polovici albuma kvaliteta pada. Povremeno nalik odličnoj makedonskoj grupi Bernays Propaganda (‘’Još jedan dan’’), Punčke svejedno daju onu potrebnu dozu svježine bez obzira na očite nedostatke. Tekstualno su okrenuti egzistencijalnim problemima života u tranziciji, a Lucija Ivšić, pjevačica i gitaristica Punčki, varira svojim pjevanjem bez obzira na energijom nabijene i vrlo maštovite gitarističke rock rifove koji im dobro pristaju.
Komentari