GLASNO! Kreativna Hrvatska?

Možda ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije želio doći na otvaranje manifestacije Mjesec kulturnih i kreativnih industrija jer je među tim ljudima sigurno bilo nekih od 5000 potpisnika peticije za njegovu smjenu koje je ministar nazvao beskorisnim uhljebima

Prošlog tjedna otvoren je Mjesec kulturnih i kreativnih industrija, i to nastupom Matije Dedića i Zlatan Stipišića Gibonnija u Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Njih je glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban najavio kao “sinove velikih Arsena i Ljube koji nastavljaju putem svojih očeva”. Kulturno i prikladno. Pozdravne govore održale su Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca, Ivana Nikolić Popović iz Hrvatskog klastera kulturnih i kreativnih industrija te Margareta Mađerić kao izaslanica predsjednika Sabora, kao i nezaobilazni gradonačelnik Milan Bandić. Svečanost je otvorena premijerom desetominutnog filma “Kreativna Hrvatska 2016.” koji naglašava važnost i gospodarski potencijal domaćih kreativnih i kulturnih industrija.

Iz tog kratkog ali poučnog filma gosti su saznali da su kreativne i kulturne industrije, a u njih spadaju arhitektura, dizajn, film, glazba, književnost i nakladništvo, novine i časopisi, oglašavanje, radio, scenske umjetnosti, televizija, videoigre i vizualne umjetnosti, gospodarska snaga u cijelom svijetu. Saznali su i da te industrije ostvaruju više od 2,25 milijardi dolara prihoda godišnje i tri posto svjetskog BDP-a. Da je broj zaposlenih u tim industrijama u svijetu gotovo 30 milijuna ljudi ili jedan posto aktivnog svjetskog stanovništva. Da u Europskoj uniji od svog kreativnog posla živi sedam milijuna ljudi te da Europa itekako podupire i pazi na svoje kreativne i kulturne industrije jer joj godišnje donosi 536 milijardi eura prihoda, čineći četiri posto ukupnog BDP-a, uz naglasak na činjenicu da se na rad kreativaca ne gleda kao na hobi, nego kao na rad kreativnih pojedinaca. Nadalje, u filmu je rečeno da je hrvatski školski sustav posljednjih 20 godina gotovo potpuno devastirao kreativnost mladih ljudi. Da kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj stvaraju više od dva posto BDP-a sa šest milijardi kuna prihoda godišnje i da u tim industrijama radi 42.000 zaposlenih, što čini tri posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Da je kultura glavni identitet jedne zemlje. Da kultura mora biti neovisna i slobodna i da je to najbolja pozivnica koju možemo poslati svijetu jer je kultura najjači proizvod Europe, pa je i nama ključna za konkurentnost jer otvara velike šanse za razvoj Hrvatske. Također, naglašeno je da su u Hrvatskoj 2015. kreativne i kulturne industrije prvi put udružile sve svoje podsektore kroz suradnju Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i koordinaciju tih industrija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca s ciljem izrade nacionalne strategije te gospodarske grane. Uz još niz zanimljivih i poučnih podataka, autori filma naglasili su da kreativci iz čiste ideje stvaraju materijalna djela koja uz umjetničku, imaju i gospodarsku vrijednost.

Ništa od svega toga nije čuo ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji nije bio prisutan na otvaranju manifestacije Mjesec kulturnih i kreativnih industrija, kao ni itko iz Ministarstva kulture. Ministar kulture možda nije htio doći jer je među tim ljudima sigurno bilo nekih od gotovo 5000 potpisnika peticije za njegovu smjenu, djelatnika kulturnih i kreativnih industrija okupljenih u inicijativi Kulturnjaci 2016 koje je ministar nazvao beskorisnim uhljebima. Nije bio ni premijer Orešković niti itko iz njegova Tim’s teama, iako su ti isti djelatnici kulturnih i kreativnih industrija više puta tražili da ih primi na razgovor. Prikazani 15-minutni film završava riječima: “Neka naša budućnost bude kreativna Hrvatska.” Ako kreativci iz čiste ideje stvaraju materijalna djela koja, uz umjetničku, imaju i gospodarsku vrijednost, onda aktualna vlast uspijeva svojim idejama uništiti i to malo što je preostalo. Bilo bi lijepo živjeti u takvoj Hrvatskoj u kojoj bi ljudi iz kreativnih i kulturnih industrija odlučivali umjesto ovih koji to sada pokušavaju.

Komentiraj

PODIJELI
Slobodni novinar, urednik, promotor i pisac. Dvadeset godina iskustva u organizaciji rock koncerata (preko 500 koncerata hrvatskih i inozemnih izvođača), press konferencija, izložaba i modnih revija. Jedan od osnivača Hrvatske novinarske rock nagrade Crni mačak i član Savjetodavnog tijela nagrade (Predsjednik Savjetodavnog tijela 1998.). Dugogodišnji radijski urednik i voditelj (Radio 101, Radio 1, Plavi radio), te rock kritičar (Radio 101, Plavi radio, Slobodna Dalmacija, Vip Music, Tportal.hr, Rolling Stone). Redovan član Hrvatskog Novinarskog Društva. Prvi roman (Dolce Vita) objavila je nakladnička kuća Fraktura u ožujku 2004. 2005. kao autor i redatelj potpisujem dokumentarni tv film "Kad muzičari šokiraju" u produkciji nezavisne producentske tvrtke Trezor idea. 2010. od HGF-a (Hrvatski glazbeni festival) primam nagradu za životni doprinos razvoju i unaprjeđenju demo scene i dugogodišnji kontinuirani rad na promicanju urbane i alternativne glazbene kulture. U svibnju 2103. pokreće web portal www.spotdepo.hr.