Terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparništvo velikih sila neke su od tema kojima se u svojim djelima bavi njemački književnik Philipp Blom, povjesničar u potrazi za odgovorima na sva bitna pitanja ljudske povijesti.

Blom je u petak gostovao u Zagrebu, gdje je kao gost Festivala svjetske književnosti (FSK) u Kinu Europi predstavio hrvatski prijevod svoje najpoznatije knjige “Vrtoglave godine, Europa 1900.-1914.” (2008.), objavljene u nas u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Gorana Schmidta.

U knjizi daje pregled prvih 14 godina 20. stoljeća. Polazeći od teze da se upravo u tome razdoblju nalazi ishodište “gotovo svake ideje i društvenog fenomena koji će dominirati 20. stoljećem – socijalizma i fašizma, nuklearne fizike i teorije relativnosti, konceptualne umjetnosti i potrošačkog društva, masmedija i demokratizacije, feminizma i psihoanalize”, Blom nastoji pronaći događaje i tendencije koji bi dali odgovore na bitna pitanja ne samo Prvog svjetskog rata, već povijesti 20. stoljeća uopće, odnosno, njegove prve polovice, ali i dalje, sve do danas.

 

  • “Ljudi su danas uplašeni nečega što nitko ne može u potpunosti definirati, nečega što nadilazi naše živote a to nešto je ono što zovemo modernost”, kazao je Blom u razgovoru s uglednim hrvatskim publicistom i urednikom knjige Vukom Perišićem u sklopu središnjeg festivalskog programa tribina “Razotkrivanje”.

 

“Vrlo je lako vidjeti zašto je to tako, jer poznata je stvar da sa slobodom izgubite orijentaciju: mi danas ne živimo više u svijetu u kojemu postoje sigurnosti u koje možemo vjerovati, sve to postalo je daleko, a u zamjenu za to od svijeta smo dobili slobodu. No, ta sloboda znači da svatko od nas mora stvarati sebe na aktivan način”, pojasnio je.

To je ambivalentna situacija, nova zbilja koju nitko ne može ignorirati i pretvarati se da ona nije ondje, smatra. “Jedan ju je engleski sociolog odlično definirao rekavši da smo mi danas zamijenili osjećaj za mjesto osjećajem za prostor, koji je trodimenzionalan, a mi smo njime naučili dominirati. To je s jedne strane oslobađajuće, izvanredno i čarobno, ali s druge znači da značenje i smisao moramo izgraditi sami, a to je nešto vrlo teško, možda čak i nemoguće”, dodao je.

Čovjek je strastvena životinja

U knjizi kroz petnaest poglavlja Blom promatrano razdoblje nastoji razotkriti “iznutra”: od modernizma i znanosti (i iracionalnog revolta koji ih je pratio), imperijalizma i kolonijalizma, militarizma i utrke u naoružanju, utopizma i revolucije, feminizma i muškosti, avangardne umjetnosti i popularne umjetnosti, pa uže, do psihoanalize, radijacije, filma, fetiša brzine, neurastenije (kao sveprisutne bolesti epohe), itd.

“Prosvjetljenje nas je uvjerilo u iluziju da smo racionalna bića kojima dominiraju etički principi koje možemo slijediti. No, mi nismo racionalna bića, već strastvene životinje”, kazao je Blom.

Model čovjeka kao racionalnog bića vrlo je loš model jer većina onoga što nas tjera da ustanemo ujutro iz kreveta vezano je uz emociju, strast, seksualnost, napomenuo je.

“Racionalnost je ono što mi jesmo, no na taj snažni racionalni poriv ne možete odgovoriti racionalno, već iracionalno. U svijetu temeljenom na racionalnom modelu – brojkama, statistikama – čovjeku nije lako”, istaknuo je autor.

 

  • Znanja i spoznaje o događajima 20. stoljeća koje danas imamo nemoguće je poništiti, smatra. No, ne slaže se s percepcijom da su ljudi u prošlosti bili zli.

 

“Naši su se etički standardi do danas toliko promijenili da nam se ono što je bilo normalno u prošlosti danas čini zlim. No, mi danas nismo ništa manje ili više zli nego što su to ljudi bili u prošlosti. Danas ljudi sa zlim namjerama naprosto imaju na raspolaganju daleko veće tehnološke mogućnosti za njihovo provođenje”, kazao je.

Neke buduće generacije mislit će za nas danas da smo bili zli, što i jesmo, pogledamo li samo što smo učinili i činimo s klimatskim promjenama: u sljedećih 30 godina naš će se svijet potpuno promijeniti na način koji ne možemo niti zamisliti a glavni čimbenik toga su upravo klimatske promjene, upozorio je Blom na kraju odlično posjećene tribine u Kinu Europi.

Povjesničar, romanopisac, novinar i prevoditelj, Blom (1970.) je još autor romana “The Simmons papers” (1995.) i “Luxor” (2006.), te djela “To Have and To Hold” (2003.), povijesnog pregleda kolekcionara i sakupljanja. Napisao je i “Enlightening the World” (2005.), enciklopediju francuskih prosvjetitelja. No, svjetsku mu je slavu donijela upravo knjiga “Vrtoglave godine” (2008.), te najnovija, “Razdvojene godine 1918.-1938.” (2015.). Živi u Los Angelesu.

Blom će u sklopu festivalskih događanja u subotu 5. rujna sudjelovati u okruglom stolu “Rat kao gubitak ili traženje identiteta”, o čemu će razgovarati s talijanskim piscem Diegom Maranijem, te hrvatskim književnicima Slavkom Goldsteinom i Miljenkom Jergovićem.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Tomislav PAVLEK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.