Udruga Franak ocijenila je u ponedjeljak neprimjerenima izjave tehničkog ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača u povodu tužbe UniCredita zbog primjene zakona o konverziji kredita u švicarskim francima te istaknula da arbitražno tijelo pred kojim je podignuta tužba nije nadležno za taj spor.

Udruga Franak smatra da Kovač, umjesto zaštite interesa građana što mu je kao ministru dužnost, svojim istupom drži stranu UniCreditu i drugim bankama. Podsjeća pritom na njegovu izjavu  od15. rujna, u kojoj je rekao da je stigla prva tužba protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u ‘švicarcima’.

“Prva tužba je stigla, to je točno. Mi ćemo pokušati iznaći rješenje koje bi što manje opteretilo hrvatski državni proračun i same hrvatske građane. … Želimo i jasno poručiti da je način na koji je to sve skupa prošle godine izvedeno bio populistički i nedovoljno promišljeno i sada imamo te prve tužbe i morat ćemo se dobro potruditi kako bismo umanjili štetu za hrvatski državni proračun”, istaknuo je tada Kovač.

Udruga Franak podsjeća, pak, Kovača “da je on ministar Republike Hrvatske, a ne trgovačkog društva Unicredit, pa su njegove izjave o „populizmu“ i „nedovoljnoj promišljenosti“ Republike Hrvatske, izjave kojima se državi koju bi taj ministar trebao zastupati, nanosi izravna šteta. Pogotovo što, ukoliko se bilo kakav postupak i bude vodio, takve izjave mogu biti korištene kao dokaz protiv RH”, navodi se u priopćenju Franka.

Franak podsjeća i da je zakon o konverziji jednoglasno donesen u legitimnoj proceduri u Saboru te na zaključak Odbora za financije u kojem su banke kao posljednji pokušaj dogovora pozvane na podnošenje rješenja problema korisnika kredita indeksiranih u francima.

Štetnost Kovačeve izjave tim je veća, smatra Franak, uzme li u obzir činjenica da je arbitražno tijelo pred kojim je talijanski UniCredit (vlasnik Zagrebačke banke) navodno pokrenuo postupak protiv Hrvatske (Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu) nenadležno odlučivati o pitanjima konverzije kredita s deviznom klauzulom koje su banke nudile hrvatskim građanima.

“To jasno proizlazi iz sudske prakse Suda EU-a, najviše sudske instance na teritoriju Europske unije, koja ukazuje da niti jedno pitanje regulirano Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ne smije biti pravno rješavamo izvan pravnog poretka Europske unije. Budući da je Sud EU-a već odlučivao o sličnim pitanjima, a u predmetima koji su se ticali Mađarske te se u tim predmetima banke nisu dobro provele, očito je zašto banke provode javni reket prijetnjama postupcima pred tijelima koja nisu sudovi, a koja su miljama daleko od Europske unije”, kažu u Franku.

Ujedno podsjećaju da mjesecima čekaju da Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova postupe po nalogu povjerenice za informiranje i Udruzi Franak i javnosti objave što to banke traže od Hrvatske. “Odgovora još nema, pa je Udruga Franak prekršajno prijavila premijera Tihomira Oreškovića zbog tajenja informacija”, kažu u Franku.

Zaključuju da je ministar Kovač svojim javnim nastupima “defacto već potpisao bjanko ček Unicredit banci”. A “cijena reketa jednog trgovačkog društva, ako mu se pridruže i ostali reketari, nad jednom državom EU-a jest osam milijardi kuna”, navodi se u priopćenju Franka.

Marić: Moguć kompromis koji će zadovoljiti sve

Ministar financija Zdravko Marić u subotu je, pak, kazao kako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaprimilo pismo UniCredita u kojem stoji da oni pokreću proces. “Radi se o najavi tužbe”, rekao je Marić, dodajući da i dalje stoji opcija da se kroz kompromisno rješenje nađe način koji će zadovoljiti sve strane da do tog međunarodnog sudskog procesa ne dođe.

Današnji Novi list, pak, piše da bi se razgovori predstavnika banaka i hrvatskih vlasti, u cilju izbjegavanja podizanja tužbi, mogli voditi oko smanjenja rezervacija za nenaplative kredite. Također, navodi se u tom tekstu, banke su Ministarstvu financija predlagale i da im omogući da potraživanja od 10 do 20 tisuća kuna otpiše bez da prethodno vode sudski postupak protiv dužnika, što je uvjet da im taj otpis bude priznat kao porezna olakšica.

Uz to, banke bi kod olakšica koje imaju za otpis nenaplativih kredita, pa tako i onih u ‘švicarcima’, radije da im se olakšice priznaju kroz nekoliko godina, jer bi u tom slučaju učinak te mjere bio značajniji i vukao bi se kroz nekoliko godina, navodi se u Novom listu.

Komentiraj

FOTO:Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.