Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, otvoren u nedjelju navečer u Cineplexxu Kaptol centra prvim filmom u konkurenciji, idućih će tjedan dana zagrebačkoj publici predstaviti recentnu svjetsku dokumentarnu produkciju, s nizom festivalskih uspješnica, ali i premijerne domaće dokumentarne filmove.

Riječ je o ukupno više od 160 filmova raspoređenih u sedamnaest programa 12. festivalskog izdanja, od međunarodne i regionalne konkurencije preko popularnih programa Happy dox i Kontroverzni dox do autorskih večeri gostiju festivala.

U međunarodnoj konkurenciji prikazat će se 24 ostvarenja, među kojima je i film koji je otvorio ovogodišnji ZagrebDox, britanski “Što smo si bliže” Karen Guthrie, gošće festivala, dobitnik glavne nagrade žirija prestižnog sjevernoameričkog festivala dokumentarnog filma Hot Docs.

Redateljica je u filmu prikazala svoj povratak kući nakon što joj majka doživi moždani udar, no ondje se susreće i s otuđenim ocem koji otkriva svoju dugo skrivanu tajnu. “Možda je neobično snimati sebe u trenutku krize, no istovremeno mi je bilo vrlo prirodno, koristila sam kameru onako kako ljudi zapisuju svoje misli u dnevnik”, rekla je Guthrie za Hinu.

Po njezinim riječima, to joj je davalo svojevrsni smisao u toj kaotičnoj situaciji. “Važno mi je i što se publika poistovjetila s filmom, zadovoljna sam što sam napravila film koji je podjednako osoban i univerzalan”, istaknula je.

Direktor festivala Nenad Puhovski ocijenio je njezin uradak najhrabrijom vrstom filma, ali ne na način da je sniman u ratnoj zoni, nego je riječ o “hrabrosti tipičnoj za dokumentarni film kada ljudi izlažu sebe, svoju obitelj, najmilije, svoje mane i sumnje, treba hrabrosti za preispitivanja, suočavanje s vlastitim manama i nesigurnostima”.

Problem s ovim svijetom je što su pametni previše nesigurni, a budale previše sigurni, podsjetio je Puhovski na riječi Bukowskog, objasnivši kako se upravo na nesigurnostima i sumnjama otvaraju razgovori i dijalozi, te potiče gledatelje da o svojim obiteljima i problemima razmisle na sličan način, zbog čega mu je izuzetno važno da sudjeluju u razgovorima nakon odgledanog filma.

“Svake godine sve je više ljudi i filmova koje treba pogledati, sve je bolje raspoloženje, idemo naprijed kao i dosad, čuvamo osnovni dio festivala i dodajemo neke novosti”, rekao je.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, rekao je kako se filmom želi ostaviti trag bez kojega ne bi bilo niti tradicije ni međunarodne pozornosti ili sredstava. “S  druge strane, da ne postoji ljudska potreba da se dokumenti krivotvore i povijest naknadno ne mijenja, ne bismo imali ideologiju ili dokumentarni film”, ustvrdio je.

  • “Dokumentarni film je prerverzna demokratska stitaucija u kojoj laž i istina idu nekad naizmjence, a nekad usporedno. Mi koji se bavimo filmom volimo tu igru laži i istine”, dodao je Hribar.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je, otvarajući festival, kako ZagrebDox ima dvojaku funkciju, doprinosi poziciji Zagreba kao kulturne i turističke destinacije, ali je važna i njegova uloga u edukaciji i promicanju tolerancije.

Za nagradu Veliki pečat međunarodnog natjecateljskog programa natjecat će se i pobjednički film Sundancea, američki film “Čopor” Crystal Moselle, francuski dokumentarni prikaz današnjeg svijeta “Ljudski” Yanna Arthus-Bertranda, južnokorejski kino-hit “Ljubavi, ne prelazi tu rijeku” Mo-yonga Jina, aktualni kandidat za Oscara za dokumentarni film “Zemlja kartela” Matthewa Heinemana.

Tu su i filmovi koji pomiču granice dokumentaristike, kineski “Pjesnik na poslovnom putu” Jua Anqija, nagrađen na festivalu u Rotterdamu, “Ruski djetlić” Chada Gracije, dobitnik velike nagrade žirija u sekciji World Cinema na Sundanceu i nizozemski “Čudna ljubavna veza s egom” Ester Gould, najbolji nizozemski dokumentarac na IDFA-i.

Među 27 filmova regionalne konkurencije, u koju su stigli filmovi iz Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Italije, Srbije, Mađarske i drugih, dvanaest je hrvatskih. To su “4.7” Đure Gavrana, “Administrativna pogreška” Tina Bačuna, “Cimeri” Katarine Zlatec i Ante Zlatka Stolice, “Kandidat” Tomislava Pulića i Roberta Tomića Zubera, “Kino Otok” Ivana Ramljaka, “Kratki obiteljski film” Igora Bezinovića, “Lila” Igora Bogdanovića, “Noćas” Zdravka Mustaća, “Pravda” Nebojše Slijepčevića, “Sanja” Nikice Zdunić, “Treći” Arsena Oremovića i “Turizam” Tonćija Gaćine.

Posebni gosti festivala su talijansko-švedski autor Erik Gandini i gruzijsko-francuska redateljica Nino Kirtadze, a njima će se kao i  hrvatskom redatelju Bruni Gamulinu, predsjedniku međunarodnoj žirija, organizirati retrospektive, dok Gandini ima i film u međunarodnoj konkurenciji, “Švedska teorija ljubavi”.

Ove godine su pripremljena i dva nova posebna programa kao odgovor na aktualna događanja: “Rusi dolaze” s filmovima na temu suvremene Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, te “Djeca mijenjaju svijet”, kratkometražni dokumentarci koje su snimila djeca izbjeglice u izbjegličkim kampovima.

U sklopu posebnih događanja, organiziran je program Virtual Reality, projekcije tzv. sferičnih filmova s kutom gledanja od 360 stupnjeva – u predvorju kina Cineplexx će se uz pomoć posebnih naočala moći pogledati interaktivni I socijalno osviješteni dokumentarci “Marš milijuna”, “Oblaci iznad Sidre” i “Razmješteni”.

Korak dalje festival je napravio i u slučaju zagrebačke premijere filma “Bicikli protiv automobila” koju će, kao što je to bio slučaj u Brooklynu i Torontu, najaviti biciklistička karavana. Redatelj je za taj film razgovarao s aktivistima diljem svijeta koji argumentiraju  zbog čega su bicikli bolji izbor od automobila, ali i govore o realnim šansama da se to dogodi kada znaju da su im s druge strane automobilska, građevinska i naftna industrija.

Uz brojne osobe iz domaćeg kulturnog života, na otvorenju su bili predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i drugi.

Komentiraj

FOTO:Davor Visnjic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.