Barokna opera ‘Didona i Eneja’ engleskog skladatelja Henryja Purcella bit će prvi put premijerno izvedena u HNK Ivana pl. Zajca u subotu, 17. veljače, u 19.00 sati.

Izvedbom će ravnati poznati hrvatski dirigent Tomislav Fačini, a predstavu je režirala mlada finska redateljica Mirva Koivukangas.

“Kazališne kuće uglavnom se samostalno ne upuštaju u izvođenje baroknih opera, a za riječke ljubitelje opere i baroka, planiramo svake druge godine producirati operu upravo tog razdoblja. To je još jedna naša specifičnost”, kazao je Marin Blažević, intendant riječkog Kazališta

S baroknim operama će se tako svake druge sezone izmjenjivati opere 20. ili 21. stoljeća.

Na važnost izvođenja baroknih djela koja su najvećim dijelom prepuštena specijaliziranim ansamblima osvrnuo se i Petar Kovačić, ravnatelj Opere:

“Važno je razvijati senzibilitet za to razdoblje i kod publike, ali i kod glazbenika i pjevača. Publika je nepravedno zakinuta za barokne naslove, a prema povratnim informacijama – vole ih i žele doživjeti u svom gradu”.

‘Didona i Eneja’ priča je o tragičnoj ljubavi Didone, kraljice Kartage i trojanskog princa Eneje, libretista Nahuma Tatea, prema Vergilijevoj ‘Eneidi’. Jednosatna barokna opera iz 17. stoljeća najuspjelije je postignuće skladatelja Purcella koja jednostavno i snažno zavodi publiku od samog početka.

Opera ‘Didona i Eneja’ je, kako kaže maestro Tomislav Fačini, “džepna Venera baroknog opernog repertoara, sadrži sve što jedno operno remek-djelo treba imati, mitske likove, interpretacije ljudskih sudbina, sjajnu glazbu u čvrstom i vješto pretočenom jedinstvu s engleskim jezikom. Direktna je, ostvaruje kontakt s publikom, djeluje na vas, bez da to i znate, jednostavno zbog zakonitosti prema kojima je toliko vješto skladana, uz zavidno bogat i zasićen instrumentarij. Opera sadrži neke od hitova operne literature”.

Redateljica Mirva Koivukangas o svojoj je viziji ove glazbeno-scenske priče kazala:

“Zanimljiva je kontradikcija između Purcellove glazbe i priče. Ako je Didona zaljubljena, zašto je njena glazba toliko melankolična i depresivna na početku? Doživjela sam je kao priču što počiva upravo na Didoninim strahovima. Pokušala sam predstaviti ženu punu dvojbi zatvorenu u vlastite okove koja će se na kraju izboriti za svoje oslobođenje, za ljubav prema sebi, a onda moći zavoljeti i drugoga. Publika će radnju pratiti kroz njene oči, njene noćne more i strahove. Predstava je puna metafora koje odražavaju stanje Didonina uma”.

Sjajna solistica riječke Opere u ulozi Didone, Ivana Srbljan, zapamćena je po ulogama tragičnih ženskih likova kao što su primjerice Bizetova Carmen ili Charlotte u Masseneteovom„Wertheru“. Netom se vratila iz Finske gdje je u produkciji Jyväskylä Opere iznimno uspješno nastupila upravo u naslovnoj ulozi opere ‘Carmen’ i, između ostalih laskavih ocjena i kritika, dobila i onu “glas Ivane Srbljan na svjetskoj je razini”.

Ivana Srbljan kazala je kako je za ulogu Didone morala otkriti “neke vlastite skrivene i zaboravljene rane”.

“Za ovu sam ulogu ‘iskopala’ upravo ono s čime se većina žena susreće – toliko puta nesigurna u sebe, stalno izložena kritici u društvu osuđivanja, žena u sebi samoj posljedično razvije još goreg kritičara koji ju tlači i čini nesigurnom, ludom. Didona se suočava s vlastitim demonima, sa samom sobom i na kraju se transformira u drugačiju sebe”, zaključila je mezzosopranistica Ivana Srbljan.

Uz zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, solistički tim čine mladi solisti: Ivana Srbljan kao Didona, Marko Fortunato kao Eneja, Sonja Runje kao Čarobnica, Morana Pleše kao Belinda i kao Prva vještica, Ana Majdak kao Druga žena, Iskra Stanojević kao Druga vještica, Franko Klisović kao Duh, Saša Matovina kao Prvi mornar.

Scenografkinja je Paola Lugarić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, za scenski je pokret bio zadužen Osku Heiskanen, a svjetlo je oblikovao Dalibor Fugošić.

Koncertni majstor je Anton Kyrylov, a zborovoditeljica Nicoletta Olivieri.

Reprize ove barokne opere su 21. i 23. veljače u 19 sati.

Komentiraj