Slavni francuski pisac, filozof i esejist Alain Finkielkraut izjavio je u subotu u Zagrebu kako ga je stav da hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović iskorištava poslijeratno totalitarno nasilje kako bi diskreditirao borbu protiv fašizma, te njegovo dovođenje u pitanje povijesnih istina, nagnalo da uz 500-tinjak europskih intelektualaca potpiše peticiju za Hasanbegovićevu smjenu.

Peticiju je potpisao na poziv i zahtjev svojih hrvatskih prijatelja, a ukoliko bi se slično sutra dogodilo u Francuskoj, osobno bi bio sretan i dalo bi mu nadu kad bi strani intelektualci učinili tada isto za njega, napomenuo je.

“Sjećanje treba ostati živo, a nikako dovesti do toga da se pomiješaju epohe”, kazao je Finkielkraut. “Ako sam ja sada ovdje, to je zato da bih iskazao solidarnost sa svim Hrvatima koji smatraju da je to što je Hasanbegović na čelu Ministarstva kulture sramotan čin”, kazao je ugledni europski intelektualac na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Da bi objasnio zbog čega je danas tu, vratio se u 1991. i vrijeme kada ga je upravo činjenica da su se Srbi u napadu i razaranju Vukovara opravdavali borbom protiv antisemitizma nagnala na angažman za Hrvatsku.

“Tada su me posjetili predstavnici Srba u Parizu koji su od mene kao Židova tražili da poduprem njihovu borbu u rušenju, kako su rekli, renesanse ustaštva već na samome njegovu začetku. No, oni su samo pokušavali instrumentalizirati sjećanje na najgori zločin 20. stoljeća kako bi opravdali rat koji mi se već tada činio agresorskim”, kazao je.

Stoga je već u siječnju 1991. došao prvi put u Hrvatsku kako bi afirmirao svoju podršku u borbi Hrvatske za neovisnost. “Tu sam se susreo s hrvatskim intelektualcima, započeo prijateljstva. Od tada do danas došao sam u Hrvatsku nekoliko puta i nikada nisam zažalio svoje početno zalaganje”, napomenuo je.

Odvojiti legitimni nacionalizam od NDH

Skandalozno je to što su, nakon što su “komunizam i srpski nacionalisti instrumentalizirali antifašizam, srpski nacionalisti nastojali poistovjetiti hrvatski nacionalizam s nastojanjima usmjerenim na uskrsavanje ustaštva”, kazao je. “Treba se oduprijeti tom pokušaju da se na ta nastojanja odgovori rehabilitacijom ustaštva”, smatra.

Sve ono što su Srbi i komunisti o ustaštvu rekli ne znači da ustaštvo treba biti dio slavnog hrvatskog nasljeđa. Bilo bi strašno da se to dogodi i možda je upravo ova kriza trenutak da se legitimni nacionalizam konačno razdvoji od državne Ante Pavelića, poručio je.

Na pitanje je li dobio na uvid popis povjesničara koji su izrazili podršku Hasanbegoviću, Finkielkraut je priznao da jest, te da je na njemu našao i neka imena koja su mu poznata, kao što je primjerice Ivo Banac.

“Bio sam iznimno pogođen tim popisom, zbog Hasanbegovićevih revizionističkih izjava o hrvatskoj povijesti”, kazao je, napomenuvši kako ga je taj popis nagnao da još snažnije pruži podršku hrvatskom civilnom društvu koje je revoltirano klimom povijesnog revizionizma koja se očituje ne samo u političkim, već i u akademskim miljeima”.

Hasanbegovićev intervju Le Mondeu difamacijski

Finkielkraut je kazao kako ga je neugodno iznenadilo to što je ministar Hasanbegović u intervjuu za Le Monde izdvojio upravo njega, među stotinama potpisnika peticije. “Svojim angažmanom 1991. za Hrvatsku izazvao sam brojna protivljenja u Europi, gdje sam tako čak zaradio nadimak ‘FinkielCroate'”, napomenuo je.

“Pitam se zašto me Hasanbegović proglašava neprijateljem broj jedan i islamofobom, i denuncira me kao što to čine francuski islamski ljevičari”, kazao je taj  francuski akademik koji je o svojoj podršci Hrvatskoj i napisao knjigu “Kako se to može biti Hrvat?”.

Dodao je da je ta optužba “difamacijska jer ja sam branio Bosnu, ali neću negirati da je sve ono što se dogodio nakon 2015. u Francuskoj dovelo do radikalizacije dijela Muslimana u Francuskoj, ali i Europi i svijetu”.

“Ja samo gledam ovoj realnosti u oči, denunciram jedan rašireniji antisemitizam koji se danas vidi i to mi je donijelo velik broj osuda s kojima se danas suočavam”, kazao je.

20 godina Europskog glasnika

Finkielkraut je u Hrvatsku doputovao radi obilježavanja 20. obljetnice od utemeljenja toga časopisa, hrvatske filijale časopisa koji je 80-ih godina prošloga stoljeća pokrenuo u Parizu zajedno s istaknutim češko-francuskim piscem Milanom Kunderom. Izvorni se časopis u međuvremenu ugasio, a njegova hrvatska inačica, zahvaljujući upornosti urednika Dražena Katunarića, i dalje opstaje.

Katunarić je istaknuo kako je riječ o jednome od najangažiranijih i najznačajnijih europskih intelektualaca koji je 90-ih godina prošloga stoljeća kao prvi intelektualac sa Zapada podržao Hrvatsku.

“To je čovjek koji se zalaže za istinu i kritičku misao iznad svih ideologija. Reći istinu na glas, govoriti preko svoje savjesti nešto je što je trajno prisutno u Finkielkrautovu angažmanu, bez obzira na lijeve ili desne podjele”, kazao je Katunarić.

Suorganizator Finkielkrautova posjeta Hrvatskoj je i inicijativa Kulturnjaci 2016., u čije je ime govorila glumica Urša Raukar. Kazala je da je do širenja inicijative na čitavu Europu došlo suradnjom s europskom antirastističkom mrežom EGAM i Inicijativom za ljudska prava mladih.

“Pokrenuli smo europski apel koji su potpisali ljudi raznih političkih uvjerenja koji su se ujedinili upravo na crti da je bilo kakav pokušaj refašizacije i revizionizma, mijenjanja povijesti i stavljanja nacističkih i fašističkih situacija iz povijesti u bilo kakav pozitivan kontekst apsolutno nedopustivo”, poručila je.

Sin poljskog Židova koji je preživio Auschwitz, Finkielkraut se zalaže za nadilaženje nacionalnih identiteta, osjećaja i sukoba u Europi, uz poruku da je svaki oblik nacionalizma zlo. Autor je više od tridesetak djela o književnosti, ljubavi, modernitetu, judaizmu, nacionalizmu, kolonizaciji, cionizmu, školskom sustavu, pojmu identiteta, multikulturalizmu itd. Mnoge njegove knjige i eseji prevedeni su na hrvatski jezik.

Komentiraj

FOTO:Davor Visnjic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.