Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 570 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 182 postupka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 1. kolovoza pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 569 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 235,3 milijuna kuna.

Do 1. kolovoza je 182 postupka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 35 izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 24 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 2.271 vjerovnika, a duguju im ukupno 235,3 milijuna kuna.

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 301, a slijede Osijek s 53, Pula s 37, Rijeka s 34 te  Varaždin s 20 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Velikoj Gorici, gdje su pokrenuta tri postupka, te u Požegi i Vukovaru gdje su pokrenuta po četiri postupka.

Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos,  81,6 milijuna kuna prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Dubrovniku, u kojem je pokrenuto tek šest  postupaka, ali je prijavljeni iznos dugovanja veći od 29,1 milijun kuna.

U savjetovalištu u Osijeku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 22,3 milijuna kuna, Virovitici 21,5  milijuna kuna, a u Rijeci 12,2 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO:Zeljko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.