Ugledni talijanski semiotičar i komunikacijski stručnjak Ugo Volli gostovat će u rujnu u Zagrebu i Splitu, gdje će kao gost Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture održati dva predavanja o svojem dugogodišnjem suradniku i prijatelju, velikom talijanskom književniku i intelektualcu Umbertu Ecu.

Volli je Eca poznavao više od 40 godina: bili su kolege i suradnici, ali iznad svega, kako je rekao u razgovoru za Hinu, cjeloživotni prijatelji.

“S Ecom sam surađivao više od 40 godina; vodili smo nebrojene razgovore o semiotici, filozofiji jezika, politici, književnosti itd. Također, napisao sam čitav niz radova o semiotici u djelima Umberta Eca te o njegovu doprinosu teorijama masovnih medija i semiotike”, kazao je Volli.

“No, on mi je također bio i prijatelj, neka vrsta intelektualnog oca – sve od jednog davnog dana u veljači 1968., kada sam ga prvi puta upoznao u uredu nakladnika Bompiani u Milanu. Ja sam imao 19, a Eco 34 godine. Toga dana započelo je jedno dugotrajno prijateljstvo”, pojasnio je.

Profesor semiotike i filozofije komunikacije na Sveučilištu u Torinu, Volli je autor više od 200 znanstvenih publikacija i petnaest objavljenih knjiga. U svojim se istraživanjima bavi teorijom komunikacije, o čemu je napisao i objavio niz knjiga, među kojima su “Il libro della comunicazione” (Knjiga o komunikaciji, 1994.), “Manuale di semiotica” (Priručnik semiotike, 2000.), “Laboratorio di semiotica” (Semiotički laboratorij, 2005.), “Leggere il telegiornale” (Čitanje dnevnika, 1994.), “La Tv di culto” (Televizija kulta, 2002.), “Semiotica delle pubblicità” (Semiotika u tiskanim medijima, 2003.) i druge.

Radio je kao profesor na nizu istaknutih talijanskih i svjetskih sveučilišta, uključujući sveučilišta u Bologni i Haifi, New York University, te Brown, a za svoj je znanstveni rad dobio počasni doktorat Novog Bugarskog sveučilišta. Bavio se i političkom komunikacijom, dok je posljednjih godina u fokusu njegova zanimanja semiotika svetih tekstova.

Kao novinar i kazališni kritičar surađuje s nizom časopisa, radijskim i tv postajama te internetskim portalima, i glavni je urednik semiotičkog časopisa Lexia.

Književnost sasvim lišena pomodarstva

“Ecu dugujem mnogo – osim što mi je pružio nevjerojatnu dobrodošlicu u svojem domu, gdje sam bio čest gost, vrlo mi je rano otvorio vrata nakladničke kuće Bompiani, gdje sam radio kao urednik, a kasnije mi je pomogao da postanem profesor na Sveučilištu u Bologni”, kazao je Volli.

Osim što su bili istinski prijatelji, Volli je imao priliku sudjelovati u Ecovu intelektualnom radu.

“Bio sam uključen u pokretanje njegova znanstvena časopisa ‘Versus’ i sudjelovao sam u utemeljenju Talijanskog i međunarodnog udruženja semiotike. Uz njega sam dobio priliku upoznati legendarne autore, od Romana Jakobsona do Rolanda Barthesa, Julije Kristeve i Jacquesa Lacana do Michelangela Antonionia, Luciana Beria, Vittoria Gregottija i drugih”, kazao je.

“Neprekidno smo vodili brojne rasprave. Naravno da nas dvojica nismo uvijek dijelili isto mišljenje. No, riječ je o čovjeku neupitno izvanrednog kulturnog, književnog i znanstvenog doprinosa, s čijim se nasljeđem osjećam čvrsto povezanim”, istaknuo je Volli.

Njegova će se predavanja u Hrvatskoj, kako je otkrio, baviti Ecom kao jednim od najvažnijih intelektualaca svojeg vremena u Italiji i svijetu, čija književna djela zaslužuju posebno mjesto u povijesti suvremene književnosti.

“Eco je neupitno bio jedan od najvažnijih talijanskih i svjetskih intelektualaca. No, ono na što želim skrenuti pozornost u svojim predavanjima za hrvatsku publiku je činjenica da Ecovo književno stvaralaštvo nije podilazilo nikakvom književnom pomodarstvu”, napomenuo je.

Intelektualna iskrenost kao imperativ

“Upravo o tome želim govoriti: o njegovim romanima, objasniti njegove vrlo neobične književne metode; korelacije između tema i jezika; kako su njegove teorijske ideje o književnosti utjecale na njegov kreativni opus; odnose između njegovih romana i medijskih materijala koje je uživao analizirati”, pojasnio je.

“No, ključna poruka koju želim prenijeti je da on zauzima izuzetno važno mjesto u povijesti svjetske književnosti našega vremena”, napomenuo je Volli, koji je s Ecom, koji je preminuo u veljači 2016., bio “do samoga kraja”.

“Čitavu smo prethodnu godinu znali da je smrtno bolestan. Znao je to, naravno, i on sam, i odlučio je ponašati se posve prirodno, bez zapadanja u sentimentalnosti”, otkrio je.

“Ljudi umiru – to je nezaobilazna činjenica. Ono što ostaje je trag, sjećanje. Održavam to sjećanje živim, kao i mnogi Ecovi prijatelji a, vjerujem, i brojni njemu nepoznati ljudi. Smatram kako ispred bilo kakvog znanstvenog, književnog ili političkog nasljeđa postoji moralna lekcija koju moramo očuvati: jasan interes za racionalnošću i intelektualnom iskrenošću”, zaključio je.

O velikom talijanskom romanopiscu, esejistu, filozofu i lingvistu, Volli će na FSK-u govoriti u utorak 6. rujna u zagrebačkom Kinu Europi, a dan kasnije, u srijedu 7. rujna gostovat će i u splitskoj Gradskoj knjižnici Marka Marulića, gdje će njegovo predavanje moderirati Srećko Jurišić.

Komentiraj

<
FOTO:Fah
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.