Festival svjetske književnosti (FSK) u svojem će trećem izdanju od 3. do 11. rujna dovesti u Zagreb pedesetak istaknutih inozemnih i domaćih pisaca, autora stripa i drugih kreativaca industrije pisane riječi, a ovogodišnji je ambiciozan program, prema riječima programskog direktora Seida Serdarevića, rezultat dobro promišljene strategije približavanja knjige i autora čitateljima.

Festival je 2013. pokrenula Serdarevićeva izdavačka kuća Fraktura kako bi se kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirao u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.

“Čitav projekt krenuo je od ideje da kroz pomno osmišljene programe ponudimo publici sadržaje koji njima neće biti nezanimljivi; dapače, pokazalo se da je format razgovora s autorima ‘jedan na jedan’ ljudima iznimno privlačan”, kazao je Serdarević u razgovoru za Hinu.

“Tome smo pridodali okrugle stolove i druge programe, što se pokazalo odmah na početku kao pun pogodak”, dodao je.

Festival je već u svojem prvom izdanju 2013. okupio respektabilan broj nekih od najvažnijih glasova suvremene svjetske literarne scene. U Zagrebu su se te jeseni, među ostalima, našli Péter Nádas, Claudio Magris, Jaume Cabré, Kjell Ola Dahl i drugi, kao i brojni domaći pisci, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Zoran Ferić, Ivica Đikić, Miljenko Jergović, Edo Popović i drugi.

Vraćanje ‘dijaloga’ među umjetnicima

“Od početka nam je bilo iznimno važno ‘vratiti’ dijalog među umjetnicima, stvarateljima umjetnosti, i to ne samo književnosti, već i likovnosti i filma”, istaknuo je Serdarević.

Likovnu umjetnost i književnost festival je spojio već od prvoga izdanja: tako će, kao i svake, i ove godine početku književnog dijela programa prethoditi otvorenje izložbe u Galeriji Josip Račić 1. rujna, koja već tradicionalno donosi crteže hrvatskih likovnih umjetnika nastale na temelju dojma o knjigama autora koji sudjeluju u festivalu, te nacrtane portrete samih autora.

I drugo izdanje, 2014., ugostilo je niz poznatih pisaca – Javiera Cércasa, Aleksandra Prokopieva, Francescu Melandri, Boru Ćosića, Patricka deWitta, Mariu Duenas, Kjella Westa, Lawrencea Norfolka, Mathiasa Énarda, Slavenku Drakulić, Igora Štiksa, Miljenka Jergovića, Darka Dukovskog…

Festivalski se program iz godine u godinu širi: uz središnji program tribina “Razotkrivanje”, u kojemu s piscima razgovaraju vodeći hrvatski urednici i novinari, prošle su godine uvedena dva nova, “Pisac i njegov čitatelj”, u kojemu uz pisca sudjeluje i urednik ili prevoditelj, te “Književna matineja” za srednjoškolce i gimnazijalce, na kojoj se učenicima predstavlja troje suvremenih hrvatskih autora koje su sami izabrali i koji će im biti izborna lektira.

Širenje programa rezultat je osluškivanja potreba i želja publike, istaknuo je Serdarević, a ove su godine pridodana još dva programa: večernji razgovori o stripu pod nazivom “Mali noćni strip-tiz” i program filmskih večeri s filmovima nastalima po književnim predlošcima.

“Ideja je bila pokazati što sve književnost obuhvaća, gdje sve širi svoje pipke, na koji način utječe na druge umjetnosti i kako se to sve međusobno prožima; uključiti u dijalog o književnosti najrazličitije autore, s najrazličitijim iskustvima, koji mogu govoriti o ‘pripovijedanju'”, pojasnio je Serdarević.

Ovogodišnji će program broj pisaca i likovnjaka koji sudjeluju u tom dijalogu podići na ukupno više od 100 inozemnih i domaćih autora kojima je Festival obogatio kulturnu ponudu glavnoga grada.

Pripovijedanje kroz “Razotkrivanje”

‘Pripovijedanjem’ o literarnim preokupacijama stranih autora bavi se središnji festivalski program tribina “Razotkrivanje”, u kojemu se razgovori s piscima “vrte oko tema suvremenosti i politike – tema današnjice koje su piscima opsesivne teme”.

“Pokušavamo staviti u dijalog različite kulture – naše i europske, pa i svjetske i regionalne – kako bismo čuli njihova ponekad suprotstavljena mišljenja o fenomenima suvremenosti koje ti autori na ovaj ili onaj način pretaču u svoju književnost”, kazao je Serdarević.

Ove je godine Festival dio programa Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, koji je omogućio gostovanje u Zagrebu ponajboljih suvremenih francuskih autora, među kojima i Davida Foenkinosa, “zanimljivog autora koji na humorističan način progovara o raznim ljudsko-socijalnim problemima današnjice”.

Na festivalu će se ‘razotkrivati’ i Etgar Keret, “kratkopričaška svjetska zvijezda koja beskompromisno i s puno humora govori o suvremenom Izraelu”, te Sofi Oksanen “jedna od najboljih skandinavskih autorica koja na fascinantan način prenosi finsko i estonsko iskustvo u univerzalnu priču”.

Tribine će ove godine ugostiti između ostalih i Diega Maranija, Ernesta Malloa, Petera Esterhazyja, Clemensa Meyera i Filipa Davida, “niz autora čije knjige često imaju neke autobiografske i biografske elemente koje transponiraju u širu priču”.

Svima njima knjige su objavljene i na hrvatskom jeziku, što je jedan od kriterija biranja svih gostujućih autora, a u svojim se djelima “na različite načine bave različitim temama vezanim uz utjecaj povijesti na suvremenost, ali i raznim političkim i socijalnim suvremenim temama”.

“No, osnovni je kriterij, prije svega, kvalitetno napisana književnost”, istaknuo je Serdarević.

Filmski i stripaški programi za širenje vidika umjetnosti

U filmskom dijelu programa bit će prikazani filmovi nastali po romanima ili pričama autora koji sudjeluju u festivalu, a prije svakoga filma predviđene su kraće diskusije s autorima o transponiranju njihova djela u drugu narativnu formu.

Festival Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous omogućio je ekskluzivno prikazivanje francuskih filmova nastalih po originalnim scenarijima Patricka Modianoa (“Sretan put”), te djelima Davida Foenkinosa (“Delikatnost”) i Etiennea Davodeaua (“Lulu, oslobođena”).

“Imat ćemo i zagrebačku premijeru filma Clemensa Meyera ‘Kad smo sanjali’, koji je ove godine bio na Berlinalu, te Filipa Davida i Gorana Paskaljevića s filmom ‘Kad svane dan'”, kazao je Serdarević.

Filmski program donosi i Filmsku večer s Etgarom Keretom, Sofi Oksanen i “zaigranim postmodernističkim autorom” Péterom Esterházyjem, a među filmovima koji će biti prikazani je i nagrađivani “Pizzeria Kamikaze” koji je po Keretovu romanu režirao hrvatski redatelj Goran Dukić.

No, organizatori su posebno ponosni na nastojanje da se autorski strip postavi u istu ravan s književnošću, te da autore tih dviju pripovjednih umjetnosti stave ‘za isti stol’.

“Umjetnost stripa – ono što se u inozemstvu zove grafički roman – posljednjih godina svugdje u svijetu doživljava procvat. Kako i mi imamo jaku stripašku scenu, kao i nekoliko odličnih izdavača kao što su Fibra ili 2×2, rodila se ideja da se o stripu razgovara kao o ravnopravnoj književnoj formi, koja uz to još sadrži i likovnost”, pojasnio je Serdarević.

Kao i u književnosti, tako se i u stripovskoj umjetnosti mogu razdvojiti razni podpravci, a na festivalu će se predstaviti autorski ozbiljan strip, u svakom segmentu posve ravnopravan književnom djelu, napomenuo je.

U razgovorima o stripu sudjelovat će jedan od najboljih suvremenih njemačkih autora Reinhardt Kleist, te nagrađivani francuski stripaš Étienne Davodeau, ali i niz domaćih u svijetu poznatih autora, a bit će govora i o 80 godina domaće stripaške scene.

Od radionica i matineja do razgovora o prijevodima

U ugodnom okruženju Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića sa svojim će urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela razgovarati austrijska autorica Julya Rabinowich, nagrađivani Slovenac Andrej Skubic, “nadolazeća zvijezda francuske književnosti” Emmanuelle Pagano, crnogorski književnik Ognjen Spahić, te domaće autorice Ivančica Đerić, koja živi u Kanadi i mlada dramatičarka Tatjana Radović, čije su drame postavljane u zemljama regije, te Ivica Prtenjača.

Dnevni program počinje već u podne Književnim matinejama, koje će u tri dana zagrebačkim srednjoškolcima predstaviti tri hrvatska pisca – ove godine to su Maša Kolanović, Tomislav Zajec i Neven Orhel.

Program se prošle godine pokazao izuzetno uspješnim, a razgovori s piscima privukli su svaki dan u veliku dvoranu Kina Europe stotine srednjoškolaca koji su domaće autore ‘intervjuirali’ o njihovim knjigama.

“Pokazalo se da naši gimnazijalci itekako čitaju i pokazuju interes za književnošću, i da imamo potencijalnu novu publiku kojoj samo treba pristupiti na pravi način, dati joj prave knjige u ruke i stvoriti temelje za nove generacije čitatelja”, kazao je Serdarević.

Festival predstavlja i nekoliko svježih ideja, kao što su scenska čitanja studenata Akademije dramskih umjetnosti pod vodstvom studentice režije Tatjane Damjanović uoči svake tribine “Razotkrivanje”.

Studenti Filozofskog fakulteta pod mentorstvom književnika i književnih kritičara Dijane Matković iz Slovenije i Svena Popovića pratit će festivalska događanja kratkim kritičkim izvještajima, kritikama, intervjuima i blogovima.

Raspravom o književnosti do popularizacije čitanja

Gostujući će autori sudjelovati i na okruglim stolovima s temama kao što su “Pop kultura kao nadahnuće” o tome koliko pop kultura utječe na suvremenu književnost, te “Mikrokozmi kao jedina moguća literarna stvarnost”, na kojemu će s razgovarati o tome “koliko je gradnja vlastitih mikrokozama jedina moguća i koliko se iz nje može dobiti opća slika”.

Na okruglom stolu pod nazivom “Potonuli gradovi” tema će biti autorsko suočavanje s fenomenom ‘dezintegracije’ gradova, a “Osobne povijesti” bavit će se utjecajem autobiografija na književnost.

Tu je i nekoliko “vječno aktualnih tema”, “Rat kao mjesto gubljenja/stvaranja identiteta”, zatim okrugli stol “Jesu li preživjeli komunizam?”, na kojemu će o tome kako je komunizam utjecao na njih govoriti troje potpuno različitih autora, hrvatska književnica Slavenka Drakulić, finska spisateljica Sofi Oksanen, čija je majka Estonka, te Julya Rabinowich, koja je rođena u Rusiji te je kao tinejdžerica odselila u Austriju.

Razgovarat će se i o stalno aktualnoj temi tranzicijskih zemalja povodom knjige “Dobrodošli u pustinju postsocijalizma”, koju je pisalo desetak autora iz regije.

U programu su i dva koncerta – na otvorenju će 3. rujna svirati bend jeboTon, dok je za zatvaranje najavljen koncert iznenađenja.

Ove godine, Festival u suradnji s uglednim međunarodnim književnim festivalima Vilenica iz Slovenije i Cuirt iz Irske sudjeluje i u projektu “Sharing the Wor(l)d”, koji je dio programa Europske unije Kreativna Europa, a koji, među ostalim, podrazumijeva “razmjenu” pisaca, kritičara i publike.

Osim što će festival Vilenica i Festival svjetske književnosti, koji se odvijaju gotovo istodobno, zajednički dovesti neke gostujuće autore, na jedan dan na festival će doći i autobus slovenskih gostiju.

Festival podupiru program Europske unije Kreativna Europa, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Rendez-vous – Festival Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut, Traduki, Talijanski kulturni institut, Veleposlanstvo Finske, Veleposlanstvo Države Izrael, Austrijski kulturni forum, Goethe-Institut Zagreb i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

“U vrijeme bombastičnih novinskih naslovnica u kojima se izgubio svaki trag novinske kritike, gdje je knjiga završila u getu specijaliziranih književnih portala i/ili specijaliziranih radio i TV emisija, pokazuje se da su ljudi itekako željni razgovora o knjigama, kao i to da su im susreti s piscima uživo itekakav poticaj za čitanje”, kazao je Serdarević.

To se vidi i po kupnji knjiga na festivalu ali i po tome što nakon njega rapidno rastu posudbe knjiga tih autora u knjižnicama, i nadamo se da će se uspješnost naše formule ponovno pokazati kroz posjećenost festivala, koja je prethodnih godina iznosila 95 posto na svim događanjima, poručio je.