Festival autora i sajam knjiga vRIsak održava se od 31. svibnja do 10. lipnja u Rijeci. Dolaze gosti iz Latvije, Makedonije, Nizozemske, Kosova i s Malte.

Clare Azzopardi (Malta): Iza svake je ostalo ime

  1. lipnja 2017. godine, ponedjeljak

19,00 h – Europom u 30 knjiga

Clare Azzopardi: Iza svake je ostalo ime

Sudjeluju: Clare Azzopardi, Sandra Ukalović

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina 12a

Nacional

Clare Azzopardi (1977.) nagrađivana je malteška spisateljica koja piše za djecu i odrasle. Predaje književnost na Sveučilištu na Malti. Svoju prvu zbirku kratkih priča Zelena linija objavila je 2006. godine. Za tu knjigu nagrađena je Malteškom nacionalnom književnom nagradom, kao i za zbirku osam kratkih priča Iza svake je ostalo ime (2014.). Dobitnica je i Malteške književne nagrade za dječju književnost.

U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilskim registrima te otvara i kontroverzne društvene i političke teme. Istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj promovirati književnost na Malti i izvan nje. Inizjamed je organizirao mnoge književne festivale i radionice i pridonio promociji malteške književnosti u svijetu.

Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a objavljivana su i u mnogim svjetskim književnim časopisima i zbornicima (Transcript, In Focus, Cúirt 21, Skald, Words without Borders, Novel of the World…).

Godine 2016. na Londonskom sajmu knjiga proglašena je jednim od deset Novih glasova Europe u sklopu projekta Literary Europe Live koji je pokrenula međunarodna platforma za poticanje književne razmjene Literature Across Frontiers.

Iza svake je ostalo ime knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje…) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka.

Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale.

Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.

Jānis Joņevs (Latvija): Jelgava ‘94

 6. lipnja 2017. godina, utorak

21:00 h – Europom u 30 knjiga

Jānis Joņevs: Jelgava ‘94

Sudjeluju: Jānis Joņevs, Santa Domijan Zviedre, Stjepan Ravić

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina 12a

Nacional

Jānis Joņevs (Jelgava, 1980.) latvijski je književnik. Nakon završetka državne gimnazije u Jelgavi magistrirao je na Latvijskoj kulturnoj akademiji u Rigi.

Od 2002. godine radi kao copywriter, a uz to objavljuje književne recenzije te prevodi s francuskoga (Pierre Louys, Agota Kristof, Bernard-Marie Koltes).

Njegov književni prvijenac, roman Jelgava ‘94, bio je iznimno dobro primljen kod kritike i čitateljstva i danas u Latviji ima gotovo kultni status. Nagrađen je s nekoliko važnih latvijskih književnih nagrada, a 2014. dodijeljena mu je i Nagrada Europske unije za književnost. Roman je preveden na nekoliko europskih jezika.

Joņevs piše i kratke priče, osobito za djecu, a 2014. objavio je dječju slikovnicu Slepenie svētki (Tajna proslava).

Godine 2015. zajedno s Mārcisom Lācisom napisao je kazališni komad Bārdas (Brade) izveden u nezavisnom kazalištu „Dirty Deal Teatro“ u Rigi, kao i dramu Rīga. Urbānie mīti (Riga. Urbani mitovi) koja je 2016. izvedena u kazalištu „Jaunais Rīgas Teātris“.

Hvaljen i nagrađivan roman Jelgava ‘94 književni je prvijenac mladog latvijskog pisca Jānisa Joņevsa (1980.), objavljen 2013. godine, koji je vrlo brzo stekao kultni status kod tamošnjeg čitateljstva.

Riječ je o prvom latvijskom romanu koji na realističan i uvjerljiv način, nerijetko prožet autorovim vrlo istančanim smislom za humor, prikazuje odrastanje u Latviji neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Radnja romana započinje 1994. godine u latvijskom gradu Jelgavi te tijekom nekoliko godina prati sazrijevanje pripovjedača i lokalnih tinejdžera koji su se „navukli“ na heavy metal glazbu te na taj način iskazuju svoj mladenački bunt. Prkoseći svijetu oko sebe i „uniformiranom“ društvu koje ih okružuje, oni uporno odbijaju biti kao ostali, „oni na drugoj strani“. No jesu li taj prkos i bunt samo prolazni mladenački hir ili je riječ o stanju duha koje pojedinca prati cijeloga života?

Kroz intimnu ispovijest mladca koji sa svojim prijateljima dijeli isti glazbeni ukus i pripadnost istoj supkulturi, Joņevs nam u svom romanu nudi i vješt, detaljan prikaz – katkad čak i dokumentaristički – društvenih i ekonomskih prilika u malenoj, tek osamostaljenoj baltičkoj državi.

Lidija Dimkovska (Makedonija): Skrivena kamera

7. lipnja 2017. godine, srijeda

20:00 h – Europom u 30 knjiga

Lidija Dimkovska: Skrivena kamera

Sudjeluju: Lidija Dimkovska, Borjana Prošev-Oliver, Vojo Šiljak, Koraljka Penavin

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina 12a

Nacional

Lidija Dimkovska rođena je u Skoplju 11. kolovoza 1971. godine. Na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost, a na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost te bila lektorica za makedonski jezik i književnost. Na Sveučilištu u Novoj Gorici (Slovenija) predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa Blesok. Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine.

Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika.

Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.

Lila, mlada makedonska spisateljica, stigla je u Beč na tromjesečni program Artist in residence. Dijeli stan s još dvoje umjetnika: osebujnom albanskom fotografkinjom Edlirom i tankoćutnim pakistanskim glazbenikom Josephom. Priča o tri umjetnika koji su se susreli u Beču samo je okvir za Lilin autofikcijski dnevnik u koji bilježi svoje reminiscencije na djetinjstvo u Šlegovu, mladost u Skoplju, studentske dane, a potom i lektorat u Rumunjskoj, studijska putovanja po svijetu te na koncu na svoj posljednji dom u Sloveniji, gdje živi zbog neobična razloga – ljubavi.

Nije slučajno da se u Beču susreću upravo Makedonka i Albanka; izbor nacionalnosti autorici je poslužio da zadre u kompleksne makedonsko-albanske odnose u svjetlu stvarnih sukoba u Makedoniji s početka 21. stoljeća. Autorica daje do znanja da prijateljstvo Albanke i Makedonke, baš kao i dirljiva i tragična albansko-pakistanska ljubavna veza nadilaze sve nacionalističke teorije, stereotipe i klišeje. Djelo je pisano u obliku transkripcije snimke koju je zabilježila skrivena kamera. Sastoji se od pregršti događaja, dojmova i povijesnih činjenica koji se javljaju kao dnevničke zabilješke i kaleidoskop slika, a spaja ih ideja da iskreni međuljudski odnosi nadilaze sve društvene podjele.

Beqë Cufaj (Kosovo): [email protected]

8.lipnja 2017. godine, četvrtak

19:00 h – Književnost između egzila i azila / Europom u 30 knjiga

Beqë Cufaj: [email protected]

Sudjeluju: Beqë Cufaj, Giulian Hamitaj, Vojo Šiljak, Stjepan Ravić

Ex libris – Riva Boduli 3b

Nacional

Beqë Cufaj (Beć Cufaj) rođen je 1970. u Dečanima (Kosovo), studirao je književnost i lingvistiku na Sveučilištu u Prištini, a nakon završenog studija odlazi u Njemačku. Sredinom devedesetih napisao je nekoliko knjiga pjesama i priča: Balada Budallaqe (Glupa Balada, 1994.; poezija) i 205 (1996.; poezije i priče).

Nakon što je 1999. počeo rat na Kosovu, piše eseje za ugledne njemačke novine koji su 2000. objavljeni i u knjizi Kosovo. Godine 2011. objavio je još jednu zbirku eseja, Laboratori i Lirisë (Laboratorij slobode).

Nakon završetka rata privremeno se vratio u domovinu kako bi sudjelovao u obnavljanju novina KOHA Ditore. Od 2000. ponovno živi u Njemačkoj, gdje, osim što se bavi književnim radom, piše i za novine (Frankfurter Allgemeine, Süddeutsche, Die Zeit, Courrier International).

Godine 2004. u Prištini je objavio svoj prvi roman Shkëlqimi i huaj, koji je 2005. godine preveden i objavljen na njemačkome s nazivom Der Glanz der Fremde, a 2010. i na srpskome, kao Sjaj tuđine, u izdanju V.B.Z.-a (Beograd).

Njegov drugi roman, vrlo hvaljen i uspješan [email protected] (Priština, 2011. / Zürich, 2012.), prvo je njegovo književno djelo prevedeno na hrvatski jezik.

Roman [email protected] drugi je roman kosovsko-njemačkog pisca Beqëa Cufaja (Dečani, 1970.), objavljen 2011. na albanskom jeziku, a potom 2012. i na njemačkome, nakon čega je knjiga postigla velik uspjeh kod njemačke, austrijske i švicarske književne kritike koja je o njoj imala samo riječi hvale.

Nakon dvostrukog sloma koji je doživio u privatnom životu, njemački profesor odluči napustiti siguran posao na sveučilištu kako bi se angažirao u mirovnoj misiji kao predstavnik Ujedinjenih naroda u jednome od mnogih kriznih područja u svijetu. Riječ je o zemlji koja je još donedavno bila pogođena krvavim i razarajućim ratom, čije stanovništvo vapi za mirom i međunarodnom pomoći.

No ubrzo po dolasku „ondje dolje“ postaje mu sve jasnije proturječje između te uništene zemlje u kojoj stanovništvo oskudijeva s najosnovnijim egzistencijalnim potrebama i apsurdno birokratiziranih i neučinkovitih međunarodnih struktura, koje čini šaroliko društvo idealista, avanturista i karijerista koji svoje dane provedene u uredima začinjavaju burnim noćnim životom…

Ovaj roman Beqëa Cufaja prva je otvorena i višeslojna kritika rada i djelovanja međunarodnih mirovnih misija na ovim prostorima…

Guido Snel (Nizozemska)

9. lipnja 2017. godine, petak

20:00 h – Književnost između egzila i azila

Guido Snel: Batler gospodina Lugosija

Sudjeluju: Guido Snel, Seid Serdarević

Ex libris – Riva Boduli 3b

Nacional

Guido Snel (Amstelveen, 1972.) nizozemski je pisac mlađe generacije, prevoditelj i profesor europske književnosti na Sveučilištu u Amsterdamu. U središtu su njegova interesa umjetnost i književnost nastale tijekom rata u BIH, višejezičnost i kulturna raznolikost. Na nizozemski je preveo djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa. Roman Batler gospodina Lugosija temeljen je na njegovu iskustvu iz druge polovice 90-ih kada je radio kao prevoditelj na haškom sudu. Zadatak mladog slavista i komparatista zanesenog književnošću ovih prostora bilo je čitanje svjedočanstva o ratnim zločinima u Mostaru.

U suradnji s centrom SPUI25 i Europskom kulturnom zakladom sudjelovao je na gostovanjima Chimamande Ngozi Adichie, Jens-Christiana Grøndahla, Daše Drndić, Jachyma Topol, Nelleke Noordervliet, Gyorgyja Dragomana.

Nizozemac Dorn prevoditelj je na haaškom sudu. Jedne hladne prosinačke večeri svojim starim Kadetom udari Bosanca Nermina. Povezavši ga do aerodroma, Dorn shvati da se radi o zaštićenom svjedoku koji je tog jutra dao iskaz na suđenju Nevenu S. zvanom Štuka, optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u proljetnim mjesecima 1993. nad muslimanskim stanovništvom gradića Mosta na krajnjem jugu Bosne. U sudnici je Nermin privukao Dornovu pozornost jer je odbacivši status zaštićenog svjedoka apelirao na sud da pokuša pronaći njegovu djevojku Jasminu, koja je netragom nestala u ratnom vihoru. Slučajni susret na haaškoj ulici postaje početak neobičnog odnosa u kojem Dorn polako ulazi u Nerminov život i pokušavajući ga rekonstruirati odlazi u Bosnu u pustolovinu svog života. Roman nizozemskog autora mlađe generacije Guida Snela Batler gospodina Lugosija roman je o ratu, njegovu besmislu i nesmiljenim posljedicama. Teška je tema obrađena s puno duha, a naročit užitak pruža bridak opis likova, od kojih su mnogi lako prepoznatljive figure iz ne tako davne prošlosti.

Snažna pripovijest koja ne samo da nam dočarava složenu sliku Bosne posljednjih desetljeća već se i ističe biranim stilom uz solidnu dozu humora.
NRC Handelsblad

Ovaj roman otkriva nam ratno ludilo. Čitajući ga kao uzbudljivo štivo s potresnom ljubavnom pričom, bol preživjelih junaka osjećamo kao svoju vlastitu.
Het Parool

Priča poput plesačice pod velovima. Izazovno polako, vodeći čitatelja mnogim stranputicama koje se pokazuju važnijima no što u početku djeluju, postupno se otkrivaju nove pojedinosti.
De Volkskrant

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.