Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Usred Oluje’ u kojoj povjesničar Davor Pauković analizira proces političke tranzicije u Hrvatskoj do donošenja Ustava u prosincu 1990., raspad Jugoslavije, problematiku Srba u Hrvatskoj i pripremu za Domovinski rat

Predizborna kampanja i višestranački izbori u Hrvatskoj održali su se u kontekstu zaoštravanja jugoslavenske krize nakon neuspjeha 14. izvanrednog kongresa SKJ. Poslije poraza komunista u Sloveniji početkom travnja poraženi su i komunisti u Hrvatskoj. Demokratska tranzicija sjeverozapadnih republika bila je ujedno i odgovor na „antibirokratsku revoluciju“ koja je pretendirala da se iz Srbije proširi i na ostatak Jugoslavije. Stoga prvi slobodni izbori u Hrvatskoj nemaju samo važnost za političku tranziciju u Hrvatskoj, već i za odnos političkih snaga u Jugoslaviji, kao i za smjer rješavanja jugoslavenske krize. Svi važniji politički akteri u Hrvatskoj u kampanji su isticali protivljenje Miloševićevoj politici. Iz tog su razloga srbijanski mediji uglavnom negativno pisali o demokratizaciji u Hrvatskoj. Cijela politička scena proglašena je više ili manje nacionalističkom, uključujući i reformirane komuniste. Već je istaknuto da je medijska oštrica najviše bila usmjerena na HDZ, koji je zastupao stavove dijametralno suprotne od nastojanja Srbije. Stoga su rezultati izbora, odnosno pobjeda HDZ-a, izazvali žestoke reakcije i negodovanja iz Srbije. U razdoblju nakon neuspjeha na 14. kongresu i kasnije nepovoljnog razvoja događaja u Sloveniji i Hrvatskoj, srbijansko je vodstvo počelo oblikovati nove planove koji nisu isključivali ni izvanredne mjere, ali i mogućnost raspada Jugoslavije. U drugom scenariju stvorila bi se manja Jugoslavija ili proširena Srbija koja bi obuhvatila sva područja u kojima žive Srbi, što je impliciralo promjenu republičkih granica…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj