Objavljeno u Nacionalu br. 960, 2016-09-26

U trenutku dok u HSS-u traju burna unutarnja previranja, u Koprivnici je prošlog tjedna predstavljena monografija nekadašnjeg predsjednika HSS-a Josipa Friščića, autora Mladena Pavkovića, iz koje Nacional donosi govor koji je Friščić održao na izbornoj skupštini 19. travnja 2008.

Predsjednik HSS-a Josip Friščić na Glavnoj izbornoj skupštini 19. travnja u Zagrebu podnio je izvješće o radu u proteklom razdoblju koje je jednoglasno usvojeno. Friščićev govor objavljujemo u cijelosti.

Prvi zadatak kao predsjednika HSS-a bio mi je da kadrovski i financijski konsolidiram Stranku.

Pokrenuli smo proces ispunjavanja evidencijskih kartona, izradili moderne članske iskaznice i nakon revizije bilo nas je 30.000 članova HSS-a. U ovih nepunih 30 mjeseci broj je povećan na točno 39.114 članova HSS-a o kojima imamo kompletne podatke.

U protekle 2,5 godine sve županijske organizacije su ustrojene i funkcioniraju, a raspuštene gradske i općinske organizacije održale su izborne skupštine.

Održao sam obećanje s prošle izborne skupštine – Josip Friščić iz Središnjice u Zvonimirovoj niti jednoj organizaciji nije određivao tko će je voditi, o tome je odlučivalo članstvo. Uvijek sam bio i biti ću zagovornik slobode kandidiranje pa i za današnju izbornu skupštinu su svaka županijska organizacija i svaki član Glavnog odbora bili su u mogućnosti davanja svojih prijedloga, a svi pristigli prijedlozi su prihvaćeni.

Županijske organizacije radi praćenja svojih aktivnosti izrazile su svoje zahtjeve za decentralizacijom sredstava, a izmjenom pravilnika svim županijskim organizacijama otvoreni su podračuni. Istovremeno je uspostavljena odgovornost za preuzimanje obveza do nivoa raspoloživih sredstava. Sigurno nije presudno, ali prvi dojam o Stranci i njenom vodstvu dobiva se izgledom naših stranačkih prostorija. Stoga smo uložili značajna financijska sredstva i stvorili adekvatne uvjete za rad u Središnjici.

Funkcioniranje Stranke i problemi članstva najlakše se spoznaju kroz neposredne kontakte. Obišao sam sve županijske te brojne gradske i općinske organizacije i zajedno s Vama učestvovao u rješavanju problema pojedinih sredina, ali također i slavio postignuća. Sukladno obećanju i formalni rad Stranke nastojao samo što više preseliti iz Središnjica na teren, pa smo tako održali Predsjedništva i Glavne odbore u Požegi, Vrbovcu, Zadru, Koprivnici, Sesvetama, Hrvatskoj Kostajnici, Bjelovaru, Vinkovcima i Termama Tuhelj.

Na brojnim sastancima isticali ste nedostatak zajedničkog funkcioniranja i prenošenja informacija između županijskih organizacija i Središnjice. Kroz te rasprave javljale su se inicijative za promjenu Statuta HSS-a te smo na Glavnoj programskoj skupštini u Jastrebarskom donijeli novi Statut HSS-a.

Novim statutom povećan je broj članova Predsjedništva i Glavnog odbora jer mi je želja bila da se što više članova Stranke uključi u njeno vođenje i donošenje odluka, ali i u tumačenje te provođenje odluka na terenu.

Jedan od najsretnijih trenutaka kao predsjednik HSS-a doživio sam na 1. Hodočašću HSS-a u Mariji Bistrici kada nas je hodočastilo više od 5.000 članova HSS-a, a prošle godine nas je bilo preko 8.000. Koristim ovu priliku da zahvalim svima koji su pomogli u organizaciji, a već sada Vas mogu sve pozvati na 3. Hodočašće HSS-a u Mariju Bistricu koje će se održati 21. rujna 2008. godine.

U prošloj godini ispravili smo nepravdu staru 78 godina i podigli smo u Gradu Zagrebu na spoju Jurišićeve i Petrinjske, preko puta njegove knjižare, spomenik našem osnivaču i prvom predsjedniku Stjepanu Radiću. Time smo ispravili nepravdu da Stjepan Radić nije imao adekvatni spomenik u glavnom gradu države za čiju je samostalnost dao i život. Spomenik Stjepanu Radiću podigli su članovi i prijatelji HSS-a svojim donacijama bez ijedne kune proračunskog novca. Ove godine je i 80-godišnjica pogibije Stjepana Radića i dijela vodstva HSS-a koju ćemo dostojno obilježiti kako to priliči HSS-u, a što naši velikani i zaslužuju.

Ističem zadovoljstvo radom naših žena u “Hrvatskom srcu”, a kod Sveučilišne organizacije značajno je povećano članstvo te izabrano novo rukovodstvo. Kroz ljetne akademije prošle su stotine mladih članova i stekli nova znanja o HSS-u i stranačkim ciljevima. Na taj način su brojni mladi članovi pripremljeni za obnašanje odgovornih dužnosti u svojim općinskim, gradskim ili županijskim organizacijama.

Do kraja prošle godine HSS je uz dobru i koordiniranu suradnju s Hrvatskim seljačkim savezom inicirao i tražio rješenja za probleme u poljoprivredi i ribarstvu te očuvanje tradicije hrvatskog sela. Ulaskom Stranke u vladu od Hrvatskog seljačkog saveza očekujemo potporu u realizaciji programa, ali i konstruktivnu kritiku te nove inicijative.

Pokrenuli smo i intenzivnu međunarodnu aktivnost Stranke. Delegacija HSS-a sudjelovala je u radu Kongresa Europskih pučkih stranaka u Rimu, a rezultat toga je primanje 14. rujna 2007. godine HSS-a u pridruženo članstvo Europskih pučkih stranaka te smo sada dio te velike evropske obitelji.

Time je HSS stekao najviši članski status u najvećoj europskoj političkoj obitelji demokršćanskih i narodnjačkih stranaka. Slobodno mogu reći da je priznavanje statusa pridruženog člana Europske pučke stranke najveći uspjeh HSS-a na međunarodnom planu tijekom posljednjih sedamnaest godina, te predstavlja jedan od najvažnijih datuma u novijoj stranačkoj povijesti.

Izrazito dobru suradnju održali smo s našim organizacijama diljem svijeta, a posebno ističem Organizaciju HSS-a u Kanadi koja nam je i materijalno pomagala. Primjerena je suradnja i s našom sestrinskom strankom u Bosni i Hercegovini koja na političkoj sceni susjedne zemlje zauzima sve značajniju ulogu.

Uz unutarstranački rad jedan od najvažnijih zadataka bio mi je pripremiti HSS ususret Izborima za Hrvatski sabor.

Prvo bih dao svoju ocjenu izbora koji su iza nas:

Postigli smo prvi cilj i HSS je dio vladajuće koalicije. Nismo postigli očekivani broj saborskih mandata, ali kada vidimo kako su prošle preostale stranke i tu moramo biti zadovoljni jer smo preživjeli nametnutu bipolarizaciju.

Za same izbore pripremali smo se stvarajući prepoznatljiv politički centar i sklopili predizborne koalicije s partnerima koji su bili spremni podržati naše programe.

Već sam na našoj programskoj skupštini 2006. godine upozoravao na nametnutu bipolarizaciju, a rezultati izbora su to i potvrdili. Također sam tada tvrdio ovo što danas potpisujem i citiram:

“Formiranje koalicija da, ali na jasnim programima i s jasno definiranim odnosima. Odgovorno tvrdim naš program će biti temeljni dokument iduće vlade.”

Tvrdim da smo sastavili najbolji predizborni program, zahvaljujem još jednom svima koji su na njemu radili, a o njegovoj kvaliteti najbolje govori da je on gotovo u cijelosti ugrađen u koalicijski sporazum i program rada nove hrvatske vlade.

Tijekom kampanje pozivao sam sve političke stranke, ali i druge dijelove društva da potaknu teme o kojima ovisi kvaliteta života naših sugrađana, naših susjeda, ali nisam nailazio na podršku. Cijelom kampanjom dominirale su teme uvođenja novih poreza, ukidanje vjeronauka u školama i pitanje prava glasa dijaspore. Pitanja vezana uz razvoj gospodarstva, standard građana i potrebne reforme u procesu pridruživanja Europskoj uniji ostavljena su za poslijeizborno vrijeme. Upravo tim pitanjima, a normalno uz dominatno poglavlje Preporoda hrvatskog sela, HSS i koalicija u cjelini posvetili smo punu pažnju.Nismo se bavili samo ocjenom stanja i nizanjem problema već i nuđenjem adekvatnih rješenja. Takav pristup stvorio nam je uvjete da nakon izbora imamo jasnu koalicijsku platformu.

Našom koalicijskom kampanjom uglavnom sam zadovoljan, angažiranje sredstava vršeno je u skladu s usvojenim financijskim planovima i na taj način postignut je cilj da su nakon kampanje svi računi namireni i da nema dugova.

Rezultati izbora su svima Vama poznati i osvojili smo 6 mandata na cijelom teritoriju Republike Hrvatske te izbjegli pretvaranje u regionalnu stranku što se nekim strankama dogodilo.

Rezultati su generalno mogli i trebali biti bolji, ali rekao sam namjerno da smo osvojili mandate jer se HSS stvarno morao boriti za svaki osvojeni glas.

U sredinama gdje je Stranka ojačala članovima i kadrovima, a gdje je kampanja vođena kontinuirano sami rezultati nisu izostali. Ali na ovoj skupštini treba reći i to da smo prije svega u 1., 3. 4. i 9.-oj izbornoj jedinici uz više angažmana mogli osvojiti još koji saborski mandat.

Nakon izbora slijedio je još jedan veliki izazov za HSS – formiranje saborske većine i sudjelovanje u odgovornom vođenju države.

Bili smo odlučujući faktor i sve su oči bile uprte u nas i našu odluku.

Prvo Vam moram svima otvoreno reći stanje stvari prije 4 mjeseca: Pitanje nije bilo da li će HSS ići sa HDZ-om ili SDP-om već da li će HDZ parlamentarnu većinu formirati sa HSS-om ili će to učinit s nekim drugim partnerima koji su čekali svoju šansu.

U tim trenucima morao samo predlagati odluke i snositi najveću odgovornost, ali temeljna misao mi je bila da nije dobro za HSS, a i Hrvatsku, da HSS bude opozicija.

U samoj kampanji govorili smo da ćemo prvo razgovarati i dogovarati koaliciju s izbornim pobjednikom u Republici Hrvatskoj.U toj odluci imali smo podršku mnogih, ali kada je bilo vidljivo da je izborni pobjednik u Hrvatskoj HDZ neki su naglo počeli mijenjati stav.

Počeli smo razgovore s HDZ-om temeljene na našem izbornom programu.

Pregovori oko program trajali su skoro 30 dana i tek kada smo definirali sve programske smjernice i zajednički program nove vlade mogli smo reći da idemo u sklapanje koalicije s HDZ-om.

Temeljem usklađenog koalicijskog programa sklopili smo koalicijski sporazum i sada smo dio vladajuće koalicije u Republici Hrvatskoj.

U tom koalicijskom programu ističem da smo dali veliki doprinos na području razvoja sela i poljoprivrede jer je naš program Preporod hrvatskog sela u cijelosti postao program Vlade Republike Hrvatske. Osigurali smo 6 milijardi kuna za hrvatsko selo koje su raspoređene u više ministarstava, te dogovorili niz mjera kojima ćemo poboljšati život na selu. U području zdravstva i socijalne skrbi promijenili smo neka razmišljanja u dosadašnjem vođenju zdravstvene politike, a prvi pokazatelj je ukidanje administrativne pristojbe takozvane participacije.

Sigurnost u prometu neće biti ugrožena ukidanjem odredbe o 0,0 promila u alkohola u krvi vozača, ali će se povećati našim inzistiranjem da se što više sredstava usmjeri na županijske uprave za ceste i na lokalni nivo. Decentralizacija Hrvatske, kako fiskalna i upravna, bila je jedna od temeljnih orijentacija našeg programa, a postala je i temeljna zadaća hrvatske vlade. Briga o obrazovanju i znanosti, mladima i očuvanju tradicionalnih vrijednosti uz visoke ekološke standarde u društvu naš su doprinos razvoju Hrvatske.

Nebrojeno puta sam isticao da Hrvatska seljačka stranka i njeno vodstvo nisu euroskeptici, ali zasigurno spadamo među one koji žele u Hrvatskoj stvoriti europske uvjete življenja. Zato smo pokrenuli i pokrećemo reforme od poljoprivrede i gospodarstva do zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i znanosti. Ravnomjerni razvoj i stvaranje podjednakih životnih uvjeta u svim dijelovima zemlje temeljni nam je zadatak. Osmišljavanje programa i njihovo pretvaranje u koalicijski sporazum tražio je vremena i znanja. Zahvalan sam brojnim stručnjacima iz redova Stranke koji su radili na programi, ali i onima koji nisu članovi HSS-a, na uloženom trudu i vremenu.

Puno smo govorili o programima, ali kao društvo smo već pomalo umorni od lijepih programa, jer je važnije kako formirati timove za njihovu realizaciju.

Bio sam izložen brojnim sugestijama i kritikama zbog čega predsjednik HSS-a ne ulazi u koalicijsku vladu. Mnogi su nam zamjerili da je faza pregovora zapravo vrijeme dogovora o podjeli fotelja. Izdržali smo sve te kritike, ali i dali svoj doprinos da u vladu i ministarstva uđu stručni i radom dokazani članovi Stranke. Dva naša potpredsjednika postali su ministri i to: ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić i ministar turizma Damir Bajs.

Prihvatili smo odgovorne poslove državnih tajnika, a preuzeli smo i odgovornost vođenja pojedinih državnih tvrtki. Predsjednik HSS-a kao saborski zastupnik ostaje u obvezi koordinacije programskih aktivnosti, ali i poslovima vođenja i jačanja Stranke.

Prošlost nas je naučila da odlazak cijelog užeg rukovodstva na istaknute izvršne funkcije zbog previše obveza zasigurno ima utjecaja na stranačke aktivnosti i upravo su one vrlo često bile zanemarene.

Kao predsjednik Stranke želim da što više prostora za rad i dokazivanje otvaram novim stručnim mladim ljudima.

Dokazujemo to i u praksi jer naša saborska zastupnica Marijana Petir najmlađa je predsjednica kluba zastupnika u novijoj hrvatskoj povijesti.

20160916_170015

Komentiraj