FELJTON Grad bogova čija je religijska sloboda smetala islamistima

Autor:

 WIKIPEDIA / JERZY STRZELECKI

Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Palmira’ koju je francuski arheolog i povjesničar Paul Veyne posvetio svojem sirijskom kolegi Halidu al-Asadu, glavnom kustosu lokaliteta Palmira od 1963. do 2003., kojeg su islamisti prošle godine mučili i potom krvoločno smaknuli zato što se ‘zanimao za idole’

Sirija je, kao i Egipat, bila zemlja religijskog zanosa čije je prenaglašeno izražavanje fasciniralo ili sablažnjavalo ostatak Carstva. No, nešto što je nama iznenađujuće jest da poganska vjerovanja u vezi sa zagrobnim životom nisu

u strogom smislu pripadala religiji; kult bogova i kult mrtvih bile su dvije zasebne stvari.

Moguće je da su sirijska pretjerivanja postojala i u Palmiri: proganjajuća repetitivna glazba, svećenici koji su si rezali ruke ili su se kastrirali, transvestiti, posvećene kurtizane… Ali naša dokumentacija o Palmiri, iako je vrlo obimna, ne govori ništa o tome. Pobliže nas upoznaje s bogatim panteonom u kojem je dosta ostataka prastare mitologije, vrlo „modernih“ eoloških spekulacija, ravnopravnosti između sirijskih bogova i bogova dominantne grčke religije…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

book-mockup_palmira_001

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)