Izraelski znanstvenici otkrili su na koji način mravi međusobno “surađuju” kad guraju velike komade hrane u svoje mravinjake, piše BBC u srijedu.

Pregledom video snimke ustanovili su da velik broj mrava sudjeluje u teškome poslu guranja hrane, a manji broj “izviđača” povremeno ih usmjerava.

 

  • Čini se da su ta sitna bića uspostavila matematički savršenu ravnotežu između individualnosti i prilagodljivosti, zaključuju znanstvenici koji su pratili Paratrechina longicornis mrave za koje je karakteristično često “besciljno vrludanje i mijenjanje smjera”

 

Znanstvenici su utvrdili da to mijenjanje smjera nije ni slučajno ni besciljno, već vrlo dobro usklađeno.

“Grupa je usklađena na način da se maksimalno podređuje mravima koji vode grupu”, rekao je jedan od autora istraživanja dr. Ofer Feinerman, fizičar na Weizimannovu institutu znanosti u Rehovotu.

Oko 90 posto vremena surađuju, “nosi ih struja” i idu u istom smjeru, no preostalih 10 posto vremena njihova nepredvidljiva linija prestaje biti nestabilna što omogućuje samo jednom mravu s novom informacijom da promijeni pravac.

“Pojedinac koji odluči izmijeniti smjer, ne mora se ‘posebno predstavljati ni nametati’, ne mora biti snažniji od ostalih, samo mora skrenuti grupu u pravom smjeru”, objasnio je dr. Feinerman.

 

  • “Jedina komunikacija u sustavu su sile koje ih vuku, a osjećaju ih kroz objekt što ga guraju”, istaknuo je.

 

Da bi provjerili svoja saznanja, Feinerman i kolege mrave su podvrgnuli ekstremnoj situaciji – ponudili su im objekte puno veće od onih koje bi oni odabrali. “Da bi odgurali nešto ogromno, potrebno je jako puno mrava, a u tom slučaju je i sila koju svaki mrav osjeća kroz objekt koji gura puno snažnija. Dakle, svi mravi osjećaju snažniju potrebu da budu prilagodljivi”.

Kada su gurali silikonski disk promjera 8 cm, koja je bila prevelik ‘zalogaj’ za njih, izgubili su svoju nepredvidljivu liniju zajedničkog kretanja i svi su gurali u istom smjeru. Diskovi su gurani vrlo sporo, ravnim smjerom, no ‘navigacija’ i zaobilaženje prepreka postali su nemogući.

Njihov sistem najbolje funkcionira kada prenose komade srednje veličine od, primjerice jednog centimetra ili kada je posrijedi komadić hrane koji se može protisnuti kroz otvor mravinjaka, objasnio je dr. Feinerman.

Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu Nature communications.

Komentiraj

FOTO:Filip Brala/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.