Nije točna izjava Tomislava Karamarka da Hrvatska uvozi 70 posto hrane, kao i tvrdnja Zorana Milanovića da Domagoj Hajduković nije razmatrao koaliciju s HDSSB-om, a najviše puta u laži je dosad ulovljen Darinko Kosor. Koliko ima istine u izjavama političara, odnedavno mjeri portal Faktograf

Dok je sve izglednije da će ovi parlamentarni izbori ostati zapamćeni kao prvi u kojima je sastavljanje nove vlade trajalo duže od službene predizborne kampanje, Nacional je odlučio provjeriti koja je politička opcija u borbi za svaki glas baratala s najviše netočnih ili barem ne dovoljno provjerenih podataka. Oslonili smo se pritom na ocijene Faktografa, portala pokrenutog uoči parlamentarnih izbora i specijaliziranog za utvrđivanje koliko istine ima u izjavama političarki i političara hrvatskoj javnosti.

Faktograf.hr je hrvatska inačica odjela za provjeravanje činjenica kakvi postoje u brojnim svjetskim privatnim i javnim medijima poput Washington Posta ili talijanskog RAI-a. Njegova je zadaća tvrdnje političara usporediti s dokazima iz pouzdanih izvora kako bi se utvrdilo koliko su točne. Ocjene su rangirane u pet razreda: od najviše, koja se na Faktografu naziva ‘fakt’ i znači da je izjava potpuno točna, do ‘ni F od fakta’ za one koje su potpuno netočne.

Tako, recimo, nije točno da Hrvatska uvozi 70 posto hrane, kako je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio za Večernji list, a netočna je i tvrdnja predsjednika SDP-a Zorana Milanovića da njegov stranački kolega i nositelj liste Hrvatska raste u IV. izbornoj jedinici Domagoj Hajduković nije razmatrao mogućnost koaliranja s HDSSB-om. Kako bilo, nije tu mogućnost kategorički odbio pa Milanovićeva uvjeravanja da su to mediji izvukli iz konteksta i krivo interpretirali, naprosto nemaju uporište u stvarnosti.

Mediji su krivo prenijeli i ministra Arsena Bauka koji je u 24sata rekao da je zakon kojim se kažnjava neispunjavanje ženske kvote na izbornim listama ove godine isti kao i prošlih, kad nitko nije plaćao kazne. To ipak ne znači da je rekao da nema kazni zbog manjka žena na listama, tvrdi ministar uprave u svojem reagiranju na ocjenu Faktografa prema kojoj u njegovoj izjavi nema ni F od fakta.

Drugi političari nisu tako osjetljivi ili informirani. Premda Faktograf postoji tek nekih mjesec dana i na portalu se nije stiglo skupiti dovoljno izjava za reprezentativan uzorak, među političarima čije su izjave ocjenjivane ističe se predsjednik HSLS-a Darinko Kosor. Portal je analizirao dva njegova javna istupa i dao im istu ocjenu: ni F od fakta, čime se izdvojio kao jedini političar na stranicama Faktografa koji se nije ni približio istini. Na pitanje Nacionala zašto nije reagirao na ocjenu Faktografa da iznosi netočne podatke, predsjednikHSLS-a odgovorio je protupitanjem: što je to Faktograf?

Darinko Kosor tvrdi da ocjene Faktografa nije niti vidio. Nije, kaže, mislio da zastupnici manjina nemaju pravo birati s kim će koalirati kada je rekao da bi, prema Zakonu o izborima zastupnika, zastupnici nacionalnih manjina trebali biti dio svake saborske većine. Faktograf svoju ocjenu temelji na činjenici da izjava Darinka Kosora nema uporišta u zakonu na koji se pozvao u svojoj tvrdnji.

“Isto tako nisam rekao da se svatko mora pridržavati pravila da s kim uđeš u predizbornu koaliciju, s tim ostaješ i nakon izbora. Rekao sam da je to izbor stranke kojoj sam na čelu”, u kratkom telefonskom razgovoru izjavio je za Nacional predsjednik HSLS-a, dok na Faktografu citiraju službenu internetsku stranicu stranke na kojoj se može pratiti kako je od koalicije s SDP-om HSLS došao do koaliranja s HDZ-om.

  • ‘OSNOVNA IDEJA FAKTOGRAFA je odijeliti ono što je činjenično stanje od onog što je politički spin. Cilj nam je povećati razinu odgovornosti za javno izrečenu riječ’

“Smatram da je za takve statističke analize, kako je koji političar prošao u našim ocjenama, još prerano. Ne postojimo ni mjesec dana i predizborna kampanja je specifična, tako da se ne bih u to još upuštao. Ali kad skupimo dovoljno podataka, objavljivat ćemo i statističke analize kako je koji političar prošao prema našim ocjenama. Neki trend koji se do sada može vidjeti jest da su političari takozvane desne opcije možda malo skloniji izlaziti u javnost s podacima koji nisu sasvim provjereni i nisu sasvim točni i sasvim precizni”, odgovorio je na pitanje tko je u predizbornoj kampanji najmanje govorio istinu glavni urednik FaktoGrafa, Petar Vidov. Prije Faktografa godinama je bio novinar portala Index.hr, no posao čija je glavna zadaća spriječiti da dovoljno puta izrečen neutemeljeni stav postane od javnosti priznat kao neprikosnovena činjenica, kako svoju misiju opisuje Faktograf, odmah je prepoznao kao izazov u koji će se rado upustiti.

“Osnovna je ideja Faktografa, i na njoj su utemeljeni svi takvi mediji diljem svijeta, unaprijediti javni diskurs, odnosno, odijeliti ono što je činjenično stanje stvari od onog što je politički spin. Naša nada je da će Faktograf tu imati svoju ulogu i da će pridonijeti tome da se poveća razina odgovornosti za javno izrečenu riječ”, optimističan je glavni urednik Faktografa. Optimističan, jer već činjenica da zastupnici posljednjeg saziva Sabora u više od godinu dana nisu uspjeli dogovoriti ni interni kodeks koji bi ih obvezivao da za svoj rad odgovaraju i između dva izborna ciklusa, dovoljno govori o razini odgovornosti koju su hrvatski političari spremni prihvatiti.

Pokretanje Faktografa neki su političari, poput Željke Markić, shvatili i kao siguran znak da će SDP izgubiti vlast jer da ostaju na vlasti, kako je zaključila, “sigurno ih ne bi zanimala istinitost SDP-ovih izjava”. To je ni F od fakta, rekli bi na Faktografu, jer taj portal su kao neprofitan medij osnovali Hrvatsko novinarsko društvo i GONG. Njegovo pokretanje financijski su podržali američki National Endowment for Democracy (NED) i TechSoup, a namjera je stvoriti relevantan medijski prostor koji će politički život u Hrvatskoj obrađivati u maniri profesionalnog i etičnog novinarstva i biti slobodan od utjecaja različitih pojedinačnih interesa.

Nepristrana je i metoda kojom se biraju izjave za analizu.

“Izjave biramo vođeni onim što donose drugi mediji pa se pojedini političar na Faktografu pojavljuje ovisno o tome koliko se pojavljuje u medijima. Metoda kojom se služimo u osnovi se svodi na pomno praćenje – čitaju se novine, sluša se radio, gleda televizija – i od tako prikupljenih izjava političara biraju se one u kojima se tvrdi nešto mjerljivo, što u sebi sadrži činjenice koje je moguće provjeriti. Ne može se svaka izjava provjeriti na taj način jer većina ih se odnosi na mišljenja, predviđanja i slično. No kad se poziva na konkretan podatak ili dokument, onda je to moguće usporediti s dostupnim podacima i na temelju toga dati ocjenu”, o metodologiji govori glavni urednik Faktografa koji najavljuje da će njegov posao postati posebno zanimljiv nakon konstituiranja Sabora, kad će se i opseg materijala bitno povećati.

Osim ocjene točnosti izjava političara, Faktograf će pratiti i u kojoj mjeri oni ispunjavaju dana predizborna obećanja. Arhiva Faktografa svakako će biti pregled javnih istupanja saborskih zastupnika i članova Vlade, a kako bude rasla, tako će postajati pravi rudnik podataka za različite analize. Sve podatke koje Faktograf prikuplja, slobodno mogu koristiti i svi drugi mediji pa bi već uoči sljedećih redovitih izbora, uz uobičajene ankete procjene rejtinga političara, popularna medijska roba mogla postati i analiza koliko kojem možemo vjerovati. Ili koliko je koji političar bio aktivan u medijima, a koliko u Saboru ili Vladi. Niz je mogućnosti koje Faktograf donosi, a koje će političari teško moći ignorirati. Glavni urednik Faktografa uvjeren je da će portal rasti i biti dobro primljen jer iskustva iz regije, gdje ovakvi portali već postoje, govore da su uspjeli doprijeti do publike.

“Projekti Istinomer u Srbiji i Istinomjer u Bosni i Hercegovini postoje već nekoliko godina i rastu. Imaju brojnije timove nego Faktograf sada, a financiraju se projektnim natječajima, kako i mi planiramo. Drago mi je vidjeti da njihovo prisustvo tamo ima već određenog utjecaja na javnost, pa se nadamo se da će tim putem ići i Faktograf. Oni imaju stvarno profesionalnu i dobro organiziranu ekipu pa su nam jako puno pomogli ne samo savjetima i prenošenjem iskustva, već nam je udruga Zašto ne? iz Sarajeva, koja je izdavač njihova Istinomjera, napravila dizajn stranice i sustav u kojem radimo. Bez njih bismo to teško sami pokrenuli”, kaže Petar Vidov, trenutno i jedini zaposlenik Faktografa. Uvjeren je da će birači već u sljedećem izbornom ciklusu znati kazniti ili nagraditi političare na temelju toga koliko se može vjerovati onome što govore.

“Pozdravljamo sve prijedloge, ideje, kritike, što god naši čitatelji žele s nama podijeliti. Ljudi nam se već javljaju mailom i preko naših profila na društvenim mrežama pa smo i tako dobili neke korisne sugestije”, poziva Petar Vidov javnost da se uključi u kreiranje sadržaja portala koji omogućava nepristranu procjenu integriteta izabranih političara jednom kada se ponovo pojave kao kandidati na listama.

Osim političke nepristranosti, Faktograf ističe i svoje vrijednosno određenje na osnovnim postulatima demokracije – slobodi, antifašizmu, zagovaranju ljudskih prava i ravnopravnosti te socijalnoj pravdi. Istim onim vrijednostima na kojima je, kako stoji u njezinom Ustavu, utemeljena i Republika Hrvatska.

Komentiraj

FOTO:NACIONAL I SCREENSHOT FAKTOGRAF.HR
PODIJELI
Tiskanim novinarstvom bavi se posljednjih 20 godina od gradske rubrike Večernjeg lista do Nacionala u kojem je pisala od 2000. do 2008. s kraćim izletima u estradno novinarstvo i modu. Stalni suradnik strukovnog glasila Hrvatskog novinarskog društva Novinar i alumni Balkanske istraživačke novinarske mreže od 2013. Područje interesa ostalo je široko, ali se u posljednje vrijeme fokusiralo se na medije i medijske politike, civilno društvo i građanske inicijative.