Europski parlament izrazio je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zabrinutost da je paraliza Ustavnog suda u Poljskoj opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava i pozvao poljsku vladu da provede preporuke Venecijanske komisije i poštuje presude Ustavnog suda.

Neobvezujuća rezolucija je usvojena s 513 glasova za,142 protiv i 30 suzdržanih. Europski konzervativci i reformisti (ECR), kojima pripada poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), tražili su da se to pitanje skine s dnevnog reda, no to je odbijeno velikom većinom glasova.

Parlament izražava zabrinutost zbog paralize Ustavnog suda u Poljskoj i poziva poljsku vladu da poštuje preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe, koja drži da izmjene zakona o Ustavnom sudu ugrožavaju ne samo vladavinu prava nego i demokraciju i ljudska prava, te provede presude Ustavnog suda.

Parlament je “veoma zabrinut zbog toga što stvarna paraliza Ustavnog suda Poljske predstavlja opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava”, kaže se u rezoluciji.

Parlament izražava potporu odluci Europske komisije da pokrene strukturirani dijalog s Poljskom u sklopu okvira za vladavinu prava kako bi se utvrdilo postoji li sistemska prijetnja demokratskim vrijednostima i vladavini prava u Poljskoj.

Parlament “poziva Komisiju da, ako se poljska vlada tijekom strukturiranog dijaloga ne bude pridržavala preporuka Venecijanske komisije, pokrene drugu fazu procedure za zaštitu vladavine prava davanjem „preporuke o vladavini prava” te da pruži svoju podršku Poljskoj u iznalaženju rješenja za jačanje vladavine prava.”

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, također Poljak i osnivač stranke Građanske platforme (PO), kritizirao je pred poljskim novinarima u Bruxellesu konzervativce na vlasti u Varšavi.

“Premda nisam savjetnik poljske vlade (…) imam jedan savjet općenite naravi: ako vlada ne želi da se međunarodna javnost bavi njezinim radom, neka joj onda ne daje povoda za to. Danas takvih povoda ima i previše”, istaknuo je Tusk.

Neki poljski eurozastupnici konzervativne stranke na vlasti Pravo i pravda (PiS) na poljskoj televiziji su kritizirali rezoluciju EP-a. “Ovo je vulgarni međunarodni pritisak na Poljsku”, rekao je Ryszard Czarnecki, potpredsjednik EP-a. “EP želi istodobno biti i sudac i tužitelj u slučaju u vezi s našom zemljom”, rekao je.

Europska komisija pokrenula je 13. siječnja dijalog s Poljskom kako bi se utvrdilo je li njezina nova konzervativna vlada izmjenama zakona o Ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde.

Dijalog je pokrenut u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava koji može dovesti do aktiviranja članka 7. Ugovora o EU, koji predviđa suspenziju prava glasa državi članici koja ne poštuje temeljna načela i vrijednosti EU-a, a što dosad nikad nije korišteno.

Prema novim pravilima o funkcioniranju Ustavnog suda za donošenje odluke umjesto obične potrebna je dvotrećinska većina od ukupno 15 sudaca te da je potreban kvorum od 13 sudaca umjesto dotadašnjih 9. Propisuje se i da mora razmatrati predmete kronološkim redom kojim ih je zaprimio.

Vladajuća stranka tvrdi da te promjene odražavaju novu ravnotežu vlasti nakon njezine izborne pobjede u listopadu.

No, Ustavni sud te je promjene odbacio presudom donesenom 9. ožujka ove godine, koju poljska vlada ne priznaje.

Sud je, međutim, odluku donio po starim pravilima koja su regulirala njegov rad, dok vlada tvrdi da je trebao postupati po novim.

Poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro rekao je da je to “djelo skupine sudaca koji nisu postupili po i u skladu sa zakonom, dakle nezakonito.”

Sporno je i imenovanje novih sudaca Ustavnog suda.

Uoči parlamentarnih izbora 25. listopada, poljski parlament izabrao je 8. listopada petero novih sudaca. Troje je trebalo zamijeniti suce čiji su mandati istekli, a dvoje bi zamijenilo suce čiji su mandati trebali isteći nedugo nakon izbora. Da je tako ostalo, 14 od 15 sudaca Ustavnog suda bili bi suci koje je izabrala bivša vladajuća stranka Građanska platforma.

Poljski predsjednik Andrzej Duda odbio ih je prisegnuti, smatrajući da su izabrani protivno demokratskim načelima.

Novi parlament, u kojem je stranka Pravo i pravda (PiS) dobila apsolutnu većinu, izabrao je 2. prosinca petero novih sudaca, koje je Duda odmah prisegnuo.

Poljski Ustavni sud odlučio je da je izbor troje sudaca u listopadu bio valjan, ali ne i dvoje sudaca koji su dužnost trebali preuzeti u mandatu novog saziva parlamenta te da novi parlament nije smio poništiti imenovanje troje sudaca, ali je imao pravo imenovati dvoje novih sudaca jer dužnost preuzimaju u njegovu mandatu.

Sud je također odbacio skraćivanje mandata predsjednika i potpredsjednika suda s devet na tri godine, što bi značilo njihovu gotovo automatsku smjenu.