Dan prije no što je Donald Trump 12. siječnja dao ultimatum oko “ispravljanja” nuklearnog sporazuma s Iranom, čelnici europskih sila susreli su se s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi iskazali potporu tom dogovoru, no to nije ublažilo protivljenje američkog predsjednika, otkrili su američki i europski dužnosnici.

Trump je 12. siječnja zaprijetio da će se Sjedinjene Države povući iz tog sporazuma ukoliko se ne isprave njegove “ogromne manjkavosti”, istaknuvši da odustaje od nuklearnih sankcija protiv Irana po posljednji put kako bi Washingtonu i njegovim saveznicima dao priliku da poprave “strašne” nedostatke nuklearnog sporazuma iz 2015. koji su osim SAD-a potpisali Iran, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Američki čelnik svojim je saveznicima dao rok od 120 dana, do idućeg puta kad će pod američkim sankcijama morati odlučivati uvodi li nove sankcije nad Teheranom.

Susret europskih čelnika i iranskog ministra u Bruxellesu možda je čak i pojačao Trumpovu odbojnost prema sporazumu, otkrila su tri dužnosnika uključena u razgovore.

Američki predsjednik je upozorio je kako je to posljednja šansa za taj “najgori dogovor ikad pregovaran”, a London, Pariz i Berlin započeli su razgovore o tome kako zadovoljiti njegove zahtjeve oko testiranja balističkih projektila i regionalnog utjecaja, a da se u isto vrijeme sačuva dogovor iz 2015. koji je zaustavio iranske nuklearne ambicije na barem deset godina.

Trump pod američkim zakom mora odlučivati o obnavljanju izostanka sankcija svakih 120 dana, zbog čega američki Kongres i američki i europski diplomati imaju vremena do sredine svibnja da smisle rješenje za ovo pitanje.

Nakon susreta u Bruxellesu europski čelnici strahuju da ništa što su dogovorili neće biti dovoljno.

“Radit ćemo u duhu spremnosti razgovora o svim pitanjima, od nuklearnog sporazuma do iranskih balističkih projektila”, istaknuo je jedan europski diplomat.

“No želimo teme razvrstati u kategorije, ne želimo ih miješati”, dodao je.

Na kocki nije samo taj povijesni sporazum koji Europa vidi kao najveći diplomatski uspjeh u nekoliko desetljeća. Njegov kolaps bi mogao značiti raspad odnosa između Sjedinjenih Država i Europe koji su temelj sigurnosti zapada od Drugog svjetskog rata, tvrde dva europska diplomata i američki službenik, koji dodaju da bi to moglo potvrditi europske strahove da više ne mogu računati na američko vodstvo.

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i povjerenica Europske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini čvrsto stoje iza toga da se o sporazumu ne može ponovno pregovarati, a to je ovog mjeseca odbacio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Početni kontakti između triju europskih sila u Washingtonu, europskim prijestolnicama i sjedištima EU-a u Bruxellesu pokazuju kako će Pariz, London i Berlin SAD-u predstaviti paket mjera koji bi mogli zadovoljiti Trumpovu zabrinutost, no da ne žele ponovno pregovarati o sporazumu.

U toj strategiji se predlaže prijetnja Iranu ciljanim ekonomskim sankcijama ako ne pristane smanjiti svoj balistički arsenal za koji zapad vjeruje da uključuje i rakete dugog dometa koje potencijalno mogu nositi nuklearnu glavu.

Washington želi da se američkim nuklearnim inspektorima omogući pristup vojnim lokacijama u sklopu provjere provedbe sporazuma koju obavlja Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Ona naglašava kako ne razlikuje vojne i nevojne lokacije, te je više puta ponovila kako Iran poštuje svoje obaveze dane u dogovoru.

Diplomati tvrde kako IAEA još uvijek nije ispitala neku vojnu lokaciju, a ako Washington želi da treba pružiti nove informacije koje će pokazati da je to potrebno.

Još jedan element potencijalne europske strategije je stvaranje pritiska nad Iranom da prestane podržavati libanonski Hezbollah i naoružavati pobunjeničke Hutije koji se u Jemenu bore s tamašnjom vladom.

Postoje i indicije da će se Iran pozvati da prihvati mirovne pregovore o Siriji Ujedinjenih naorda u kojima se Teheran znatno sukobljava s zapadnim državama zbog podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu.

Komentiraj