Hitan pristup humanitarne pomoći Pojasu Gaze i ujedinjenje uprave te enklave s onom na Zapadnoj obali nužni su za mir s Izraelom, poručila je u utorak Europska komisija.

„Izrael ima pravo na suverenost, no svaki odgovor mora biti proporcionalan. Koristeći nasilje protiv nenaoružanih palestinskih prosvjednika i stvarajući prijetnju njihovim životima to više nije tako”, istaknuo je u utorak u Europskom parlamentu povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn koji je govorio u ime Federice Mogherini, predstavnice te institucije za vanjsku politiku.

„Stalno smo isticali da Hamas i svi oni koji predvode prosvjede moraju ostati nenasilni i ne smiju koristiti demonstracije u druge svrhe. Pozivamo sve strane da se suzdrže od činova koje vode do gubitka života”, dodao je predstavnik Komisije, ustvrdivši kako sve strane krše pravila.

Nasilje na granici između Pojasa Gaze i Izraela traje od kraja ožujka kad su Palestinci tamo započeli prosvjede kojima traže povrat na teritorije iz kojih su izbjegli zbog sukoba koji su izbili nakon proglašavanja države Izrael 1948. godine. Izraelska vojska dosad je usmrtila više od 116 Palestinaca, a ozlijeđeno ih je nekoliko tisuća.

Izrael tvrdi da su većina ubijenih pripadnici militantnih skupina koji su pokušali napasti granicu, dok Palestinci i njihovi pobornici tvrde da je riječ o nenaoružanim civilima i da je izraelska vojska koristila prekomjernu silu.

Najsmrtonosniji dan, s više od 60 žrtava, bio je 14. svibnja kad su Sjedinjene Države svečano preselile svoje veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj je potez razljutio arapski svijet i uznemirio zapadne saveznike, a čelnik Palestinaca Mahmud Abas nazvao ga je „šamarom”, piše Reuters. Svoje preseljenje veleposlanstva kasnije je najavila i Gvatemala koja će to učiniti 16. svibnja, a to će kasnije ovog mjeseca učiniti i Paragvaj.

Palestinski militanti u utorak su iz Pojasa Gaze ispalili 27 granata na Izrael, aktivirajući izraelski proturaketni sustav, prenosi dpa. U napadu nije bilo ozlijeđenih, a prema palestinskim izvorima izraelski borbeni zrakoplovi su nakon toga napali nekoliko ciljeva u Gazi.

Taj bi napad mogao biti najavljena osveta za nedjelju kad je izraelski tenk ubio tri pripadnika palestinske militantne skupine Islamski džihad nakon što je na granicu postavljena eksplozivna naprava.

Organizatori prosvjeda na granici u utorak su i najavili da će pojačati svoje djelovanje slanjem broda iz Gaze čime će pokušati osporiti izraelsku morsku blokadu enklave u kojoj se nalazi više od 2 milijuna Palestinaca, piše Reuters.

„Prva stvar koju trebamo učiniti jest ublažiti tamošnje humanitarno stanje koje se nalazi na rubu propasti. Treba omogućiti humanitarni pristup, medicinsku pomoć, obnavljanje infrastrukture i otvaranje radna mjesta”, rekao je u utorak Hahn, najavivši kako Europska unija priprema hitan paket humanitarne pomoći, uključujući pitku vodu.

„Izrael mora omogućiti pristup Pojasu. Uklanjanje restrikcija bila bi najučinkovitija pomoć”, naglasio je Hahn.

Izrael je iz Pojasa povukao svoju vojsku i doseljenike 2005. no još uvijek strogo kontrolira njezine granice, navodeći sigurnosne razloge i tvrdeći da humanitarna pomoć služi Hamasu. Gazu blokira i Egipat, a Hamas, skupina koja vlada enklavom, u sukobu je s i Fatahom koji vlada Zapadnom obalom. Europska unija i Sjedinjene Države smatraju Hamas terorističkom skupinom.

„Moramo raditi na pomirbi i moramo ponovno ujediniti Pojas Gaze i Zapadnu obalu pod jednu upravu. To je jedina mogućnost da se osigura mir. A jedina opcija je rješenje o dvije države”, zaključio je povjerenik.

Hamas je osvojio Gazu 2007., u borbi sa snagama Fataha odanih Abasu, te od tada vlada tom siromašnom pustinjskom enklavom, piše Reuters. Dvije strane su se 2014. dogovorile o formiranju vlade nacionalne pomirbe, no dogovor je ubrzo propao.

Hrvatski zastupnici o Gazi

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš ističe da je riječ o “staroj poziciji Europske unije kojom ona pokazuje potpunu nemoć i podijeljenost oko tog pitanja”.

„EU apelira na poštivanje međunarodnih sporazuma i odluka Vijeća sigurnosti, ali u tom smislu ne može učiniti ništa jer nema političko jedinstvo”, dodao je.

„Sama Unija i europske zemlje su duboko podijeljene oko pitanja odnosa Izraela i Palestine, pa taj proces vode neke druge zemlje koje imaju puno jednostavnije tehnike odlučivanja i vođenja politike, poput Sjedinjenih Država”, zaključio je zastupnik liberala.

Zastupnica Željana Zovko ipak smatra da Europska unija mora imati vidljiviju ulogu u ovom sukobu jer je, kao i u ostatku svijeta, kroz svoje razvojne programe najveći donator u Pojasu Gaze.

„Sukobi se trebaju zaustaviti i tu EU ima jednu određenu ulogu mirotvorca i nekoga tko bi trebao pozvati da se taj sukob što prije prekine i da humanitarna pomoć dođe do onih kojima je najpotrebnija i da se prosvjednici ne koriste u ovakve manipulacije”, istaknula je.

Zovko smatra kako postoje mehanizmi kojima bi EU mogao osigurati sigurne koridore kao što se to dogodilo u Siriji, te je zaključila kako obje strane u sukobu koriste scene ubijanja za propagandu, kako treba prekinuti medijske manipulacije i donijeti političko rješenje umjesto da se traži krivac za sukob.

Zastupnica Dubravka Šuica naglasila je kako se isti prijedlozi ponavljaju iz godine u godinu, no da nema drugih rješenja osim solucije o dvije države, priznanja Zapadnog Jeruzalema kao prijestolnice Izraela, te Istočnog Jeruzalema kao prijestolnice Palestine i vraćanja za pregovarački stol.

Ustvrdila je kako oko tog pitanja nisu razjedinjene samo europske države, nego i političke grupacije unutar njih, no kako su svi složni da je Hamas teroristička organizacija koju smatra najvećim problemom.

„Diplomatsko rješenje je jedino moguće, drugog nema”, zaključila je zastupnica.