– Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast, kaže se u utorak u izjavi Europske komisije.

Europski parlament je u rezoluciji od 2. travnja 2009. godine pozvao da se 23. kolovoza, na dan kada je 1939. potpisan pakt Molotov-Ribbentrop,  obilježava kao Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i da se komemorira s dostojanstvom i nepristranošću.

Tim povodom prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, povjerenica za pravosuđe Vera Jourova i povjerenik za kulturu Tibor Navracsics objavili su zajedničku izjavu.

“Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su 23. kolovoza 1939. pakt Molotov-Ribbentrop. Time je započelo jedno od najmračnijih razdoblja u novijoj povijesti našeg kontinenta u kojem su pod totalitarnim režimima deportirani, mučeni i ubijeni deseci milijuna ljudi. Iako je kraj Drugog svjetskog rata značio poraz nacističkog režima, za mnoge stanovnike srednje i istočne Europe patnje su se nastavile pod drugim totalitarnim režimima”, kaže se u njihovoj izjavi.

“Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast. Komemoracija nam pomaže i da se prisjetimo lekcija koje smo naučili iz tog mračnog poglavlja europske povijesti.

Srećom, današnje mlade generacije Europljana nisu iskusile život pod totalitarnim ili autoritarnim režimom. Međutim, svoje slobode ne smijemo nikada uzimati zdravo za gotovo. Zbog toga je važnije nego ikad da čuvamo povijesno sjećanje i ostanemo predani demokraciji, temeljnim pravima i vladavini prava. Sjećanje na europsku povijest trebalo bi jačati našu spremnost da se zauzmemo za zajedničke vrijednosti i načela, ističu članovi Europske komisije.

I prije donošenja rezolucije, 2. travnja 2009. Europski je parlament donio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza 2008. kao Europskog dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji “snažno i nedvosmisleno osudio sve zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih i autoritarnih režima”.

Također se izražava žaljenje “što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi, pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama; poziva za pravi napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako korake treba poduzeti kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabilo za političke svrhe”.

Komentiraj

<
FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.