Europske vlasti u ovom času tragaju za oko 65.000 krijumčara migranata, što je dvostruko više nego prije tri godine kada je migrantska kriza bila na vrhuncu, što svjedoči o eksploziji takve kriminalne djelatnosti.

Premda je broj migranata koji uspijevaju prijeći Mediteran od 2016. u znatnom padu, “potražnja” za krijumčarima i dalje je “golema”, navodi Europol, europska agencija specijalizirana za suzbijanje kriminaliteta.

Istrage provedene u zemljama članicama EU-a omogućile su također da se otkrije sve veći broj sumnjivaca.

“Pred kraj prošle godine imali smo u našim bazama podataka 65.000 krijumčara ljudi”, rekao je za AFP Robert Crepinko, voditelj Europskog središta za suzbijanje krijumčarenje migranata u sastavu Europola.

Oko 30.000 osoba za koje se sumnja da su krijumčari bile su evidentirane u tim bazama u rujnu 2015., ali je njihov broj krajem 2016. skočio na gotovo 55.000, da bi u 2017. porastao za još 10.000.

63 posto krijumčara kojima je Europol utvrdio identitet dolaze iz Europe, uglavnom s Balkana, navodi europska agencija. 14 posto je s Bliskog istoka, 13 posto iz Afrike, 9 posto iz istočne Azije i 1 posto iz Amerike.

Krijumčarenje je “kriminalna djelatnost u punom zamahu” i mjeri se milijardama eura, premda od 2016. pada broj dolazaka migranata na grčku obalu a od 2017. na talijansku.

Libija koju je zahvatio kaos nakon pada režima Moamera Gadafija u listopadu 2011. trenutačno je središte iz kojeg migranti idu prema Europi.

Sredinom ožujka libijsko pravosuđe je izdalo tjeralice za više od 200 Libijaca i stranih državljana pod sumnjom da sudjeluju u mreži koja je krijumčarila migrante u Europu, u okviru nedavno uspostavljene suradnje s talijanskim vlastima.

Komentiraj