Turska se priprema za desetke tisuća novih izbjeglica iz Sirije gdje vojska i ruski bombarderi vode ofenzivu protiv pobunjenika koji žele svrgnuti predsjednika Bashara al-Assada, rekli su turski dužnosnici koji ocjenjuju da će mnogi ljudi iz novog vala pokušati ilegalno ući u Europu.

Sirijska vojska i njezini saveznici potpomognuti ruskim zračnim udarima počeli su ofenzivu na pobunjenike južno od Alepa gdje je prije tjedan dana još živjelo nekih dva milijuna stanovnika, a zbog druge ofenzive u pokrajini Hami jugozapadno od Alepa, raseljeni su deseci tisuća ljudi, upozoravaju humanitarci.

Na “jasne pokazatelje” novog vala raseljavanja iz Alepa upozorio je u četvrtak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i opetovao poziv za “stvaranjem sigurnosne zone” u Siriji radi zaštite civila.

Ta njegova zamisao zasad nije dobila međunarodnu potporu.

UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da bi se zbog dviju ofenziva moglo pokrenuti između 30.000 i 100.000 stanovnika.

  • Stanje se pogoršalo otkako je Rusija prije tri tjedna počela zračne udare zbog kojih je u južnom i istočnom dijelu Alepa između 70.000 i 80.000 ljudi napustilo svoje kuće i domove u potrazi za sigurnijim mjestom, rekao je Kerem Kinik, potpredsjednik turskog Crvenog polumjeseca.

Turska vlada i humanitarne agencije, koji zasad nemaju dojava o dolasku novih izbjeglica iz područja Alepa, ali se za to pripremaju, ocjenjuju da će brojni izbjeglice iz Sirije iz novog vala krenuti ilegano put Europe.

Amin Awad,  direktor UNHCR-a za Bliski istok, rekao je u petak u Ženevi da su ruski zračni udari potaknuli raseljavanje i u pokretu je oko 30.000 raseljenih, ali da ruski udari nisu izazvali veći izbjeglički egzodus.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) rekla je petak da je u pet dana u Grčku došlo 48.000 ljudi, što je najveći tjedni broj dolazaka u ovoj godini.

Broj raseljenih unutar Sirije pao je sa 7,6 milijuna na 6,3 milijuna ljudi, rekao je Awad koji taj pad objašnjava kretanjem izbjeglica prema Europi.

Znanstveni skup o Europi regija i Mediteranu: uslijedit će novi val migranata

Na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Europa regija i Mediteran. Kamo ide Hrvatska?“ održanoj u Splitu u petak, istaknuto je kako se može očekivati novi val migranata na europski kontinent i ocijenjeno da migrantska kriza pokazuje kako Europa nema svoju vanjsku politiku.

„Ja mislim da su cijela Europa, a posebice Hrvatska, taoci politike velikih država koje su vodile nedogovornu vanjsku politiku i sada, kada su se pojavili migranti, cijela Europa mora snositi taj problem“, istaknuo je Mark Gjidara, profesor emeritus pariškog sveučilišta Pantheon Assas. On ne isključuje niti mogućnost sukoba u Europi zbog migranata koji će, kazao je, nastaviti dolaziti.

Neven Šimac iz Centra za europsku dokumentaciju i istraživanje je istaknuo kako problem migranata u Europi treba rješavati u duhu solidarnosti u većoj mjeri no što je to do sada bio slučaj. Po njegovu mišljenju, zemlje koje žele prihvatiti azilante zbog potrebe za radnom snagom, trebaju organizirati i njihov prijevoz.

„Još nije prekasno da se kaže: ‘ja ću regrutirati one kojima želim dati azil na licu mjesta’, to znači  u Turskoj, Libanonu i Jordanu, ja ću regrutirati svoju novu radnu snagu na tim mjestima i onda ću ih prebaciti u nekim ljudskim uvjetima, a ne da ljudi gaze Sutlu i utapaju se kod Lampeduze’“, rekao je Šimac.

  • Jadranka Polović s Visoke škole komunikacijskih tehnologija u Splitu istaknula je kako je susjedstvo Hrvatske nestabilno te bi moglo biti izvor novih poteškoća.

„Mi u regiji imamo veliki problem, a to su dva protektorata- Bosna i Hercegovina i Kosovo. To su vrlo nestabilne sfere preko kojih se širi islamski džihad i Hrvatska treba biti vrlo oprezna zbog turizma“, rekla je Polović.

Organizatori međunarode znanstvene konferencije „Europa regija i Mediteran. Kamo ide Hrvatska?“ su zagrebački Institut za Europske i globalizacijske studije, Institut za migracije i narodnosti i Fakultet političkih znanosti te splitski Filozofski i Pravni fakultet.

Komentiraj

FOTO:EPA/IGOR KUPLJENIK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.