Hrvatska podržava približavanje Srbije Europskoj uniji, ali nastavak pristupnih pregovora ovisi o spremnosti Srbije da poštuje vladavinu prava, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u intervjuu za francuski list La Croix objavljenom u četvrtak.

Kovač je također zanijekao da neki u Hrvatskoj, uključujući u HDZ-u, negativno doživljavaju Europsku uniju, istaknuvši da su Hrvati “euro-realisti” te da odbacuju svaki ekstremizam, kako desni tako i lijevi, što piše i u premabuli hrvatskog Ustava.

Na pitanje zašto Hrvatska blokira pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji, ministar je kazao da je to pogrešan dojam.

“To je pogrešan dojam. Hrvatska spada među države koje su podržale formalno otvaranje pregovora između Srbije i Europske unije u siječnju 2014., kao i početak pregovora u prva dva poglavlja u prosincu 2015. Jasno podržavamo približavanje Srbije Europskoj uniji. To je u interesu Hrvatske”, rekao je.

“Pregovori u dva ključna poglavlja, koja se odnose na temeljna prava i pravosuđe, koji su u samom srcu europskog identiteta, još uvijek bi mogli biti otvoreni u lipnju. No napredak na tom području ovisi ponajprije o volji Srbije da poštuje načela vladavine prava”, istaknuo je.

Srbija očekuje otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, u lipnju, no Hrvatska još nije dala svoj pristanak.

Hrvatska traži da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 zatraži puna suradnja s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.

Pregovori s Europskom komisijom i državama članicama o rješenju tog problema još traju.

Kovač je zanijekao i da neki u Hrvatskoj, uključujući u HDZ-u, negativno doživljavaju Europsku uniju, uspoređujući direktive Bruxellesa s novim komunizmom.

“To je ponovno pogrešan dojam. Hrvati su više proeuropski nastrojeni od građana mnogih država utemeljiteljica Europske unije”, kazao je, podsjetivši na nedavno odbacivanje sporazuma o pridruživanju Ukrajine EU-u u Nizozemskoj te na odbacivanje prvog Ustava EU-a na referendumu u Francuskoj 2005..

“Jedno nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da 60 posto Hrvata podržava proširenje”, istaknuo je.

Hrvati, po njegovim riješima, nisu “euro-entuzijasti” nego “euro-realisti”.

“Neovisnost Hrvatske neodvojiva je od europske ideje”, kazao je, podsjetivši da su države članice Europske zajednice 1992. priznale neovisnost Hrvatske.

“Još 1990., naš prvi demokratsko izabrani predsjednik, Franjo Tuđman, zauzeo se u Hrvatskom saboru za ‘europeizaciju’ naše zemlje”, dodao je.

Istaknuo je također da je Hrvatska jedna od rijetkih država u svijetu koja, od 1990., u premabuli Ustava izrijekom odbacuje totalitarne sustave i vrijednosti – fašističke i komunističke. “Osuđujemo desni ekstremizam kao i lijevi”, rekao je ministar Kovač.

Na pitanje želi li se Hrvatska približiti državama Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka) jer im je ideološki bliska, Kovač je kazao da Hrvatska želi prijateljske odnose sa svim svojim susjedima.

“Hrvatska želi imati prijateljske odnose sa svim svojim neposrednim susjedima: Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Italijom. Želimo usko surađivati s državama srednje i istočne Europe, ali i intenzivno s našim susjedstvom u jugoistočnoj Europi”, kazao je.

Kao primjer naveo je da se Hrvatska ponosi svojom ulogom u migrantskoj krizi, kada nije zatvorila granice nego je privremeno zbrinula 1600 izbjeglica. Hrvatska je također usko surađivala s Austrijom i Slovenijom, kao i sa Srbijom i Makedonijom, i tako pridonijela znatnom smanjenju broja izbjeglica i migranata koji su stizali u Europu, kazao je.

“Mi smo pomogli da Europska unija danas ima zajedničko stajalište prema migrantskoj krizi. Bavarski premijer nam je uostalom na tome nedavno zahvalio”, kazao je Kovač.

U pogledu Schengena, Kovač je kazao kako treba učiniti sve kako bi se on sačuvao i učinio učinkovitijim.

“Hrvatska se nada da će mu se priključiti 2018. Na tome radimo”, kazao je.

“Prosječnom Hrvatu ili Francuzu, Europa danas, ono što je opipljivo, su sloboda kretanja ljudi i roba i zajednička valuta. Treba učiniti sve da se sačuvaju Schengen i euro”, kazao je ministar Kovač.

Komentiraj

FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.