Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec priznao je u utorak da posjeduje nekretninu u Hrvatskoj, ali je energično zanijekao da bi zbog toga mogao biti pod pritiskom hrvatskih obavještajnih službi ili da je nekretnina kupljena novcem nepoznata podrijetla, kako ga je osumnjičio jedan oporbeni zastupnik.

“Supruga i ja imamo stan površine 50 kvadratnih metara u Karigadoru kod Umaga, to je jedina naša nekretnina u inozemstvu i sve je napravljeno po zakonu”, kazao je Erjavec, predočivši novinarima dokumentaciju kako je došao do stančića u kojemu ponekad boravi kad je na odmoru.
Erjavec se odlučio na kupnju stana u hrvatskoj Istri, pa je svojom i ženinom ušteđevinom 2003. kupio spomenuti stan, najprije putem kupoprodajnog predugovora s jednom odvjetničkom kućom, a onda i registracijom nekretnine na svoje i supružino ime 2009. godine, kad je Hrvatska nekretninsko tržište i zakonski otvorila za strane državljane.
“Sve je bilo po pravilima, držali smo se hrvatskog zakona”, kazao je Erjavec novinarima, a sumnje oporbenog zastupnika, demokršćanina iz Nove Slovenije (NSI) Mateja Tonina, ocijenio je apsurdnima.
“Gospodin zastupnik sugerira da sam ja talac hrvatskih obavještajnih službi i da sam namjerno isprovocirao arbitražnu aferu, a to je stvarno žalosno”, potužio se Erjavec novinarima.
Odbacio je i Toninove sumnje kako je novac kojim je kupio nekretninu iz nekog nečistog posla, čime se aludiralo na navodno mito iz afere Patria, pojasnivši da u vrijeme kupnje uopće nije bio ministar obrane u prvoj Janšinoj vladi kod koje su se kasnije pojavile takve sumnje, ali je i pravomoćnu presudu o korupciji lani poništio ustavni sud.
Tonin je izjavio kako je zadovoljan što se Erjavec konačno odlučio podastrijeti sporne dokumente o svojoj nekretnini, te tako odagnao sumnje da je do novca za kupnju došao iz netransparentnih izvora ili da je dao neke javne izjave o arbitraži kako bi koristio Hrvatskoj u arbitražnom sporu.
Premijer Miro Cerar već je kazao da će koalicija zaštititi ministra vanjskih poslova koji u njegovoj vladi nije radio veće greške, te da nema nikakvih razloga da ga smijeni.
Iako je u Europskoj uniji imati drugu nekretninu u inozemstvu normalna stvar, a mnogi Slovenci najviše vole Jadran, a to je kako je pokazala politička klima zadnjih desetljeća bilo suspektno za političare na istaknutu položaju jer se zbog fragilnih međudržavnih odnosa u političkim prepucavanjima često moglo računati da će biti prozvani za nedržavotvornost.
Tako sadašnji predsjednik Borut Pahor sve češće ljetuje u slovenskim planinama iako njegova punica u Istri ima vikendicu.
I prvi slovenski predsjednik Milan Kučan znao je ljetovati u Bobovišćima na Braču kod svog prijatelja, iako si je i sam mogao priuštiti kupovinu manje kuće. Zbog istih je razloga svoj hotel u Opatiji morao prodati sin ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, pa je Janković sa suprugom svake godine koristio hotelski smještaj u Dubrovniku, a najžešći je u iskazivanju “apartmanskog domoljublja” otišao notorni Dimitrij Rupel, najdugovječniji slovenski ministar vanjskih poslova.
U vrijeme poznatih graničnih prijepora početkom 2000-ih Rupel je čak izjavljivao da više nikad neće u Hrvatsku dok Slovenija ne dobije izlaz na otvoreno more.