Stota godišnjica institucionalnog islama u Hrvatskoj, koja je sjajan primjer vjerskog suživota i poziv turskim ulagačima da investiraju u hrvatsko gospodarstvo, obilježili su boravak predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je u srijedu otvorenjem Turskog kulturnog centra završio dvodnevni posjet Hrvatskoj.

Migrantska kriza i približavanje Turske Europskoj uniji, bile su među središnjim političkim temama razgovora dvoje predsjednika. Na zajedničkoj konferenciji s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović Erdogan je u utorak pozvao Zapad da pokaže humanost i drukčiju pomoć prema Turskoj koja neće nikada zatvoriti vrata izbjeglicama u bijegu pred bombama.

Turska, koja je prihvatila 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred ratom, obvezala se sporazumom s Europskom unijom prihvatiti sve ilegalne migrante koji iz Turske stignu na grčke otoke u zamjenu za ukidanje viznog režima, novčanu pomoć i ubrzanje pregovora s EU.

Hrvatska može “u nizu područja” pomoći Turskoj u “procesu eurointegracija” i to političkom potporom u Bruxellesu, snažnom potporom za integriranje Turske u EU i za ukidanje viza”, rekla je Grabar-Kitarović koja se nada da će to biti uskoro i da će se uskoro ukinuti vize recipročno i za hrvatske građane koji odlaze u posjet Turskoj.

Zagreb i Ankara počeli su 2005., pregovore o članstvu u EU no dok je Hrvatska 2013. postala punopravna članica, Turska je otvorila tek polovicu od 33 poglavlja.

Turski pristupni pregovori s EU-om godinama su u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

Gospodarska sila

O važnosti gospodarskih pitanja svjedoči sastav turskog izaslanstva u kojem je bilo šest ministara i više od 90 poslovnih ljudi koji su sudjelovali na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu.

„Razvijenost turskog gospodarstva, njegova veličina i struktura, gotovo obvezuju na jačanje gospodarskih veza”, ustvrdila je Grabar-Kitarović.

Obraćajući se 600 sudionika hrvatsko-turskog gospodarskog foruma pozvala je turske tvrtke da ulažu u Hrvatsku u turizam, poljoprivredu, energetiku, bankarstvo, moderne tehnologije.

Turska je lani u inozemstvo uložila 6 milijardi dolara, a u Hrvatskoj je jako prisutna u turističkom sektoru i ondje kani utrostručiti ulaganja, rekao je Erdogan.

Naznačio je da žele robnu razmjenu između dviju zemalja, koja je u 2015. iznosila 348,8 milijuna dolara, podignuti na milijardu dolara, ali je pozvao na uklanjanje birokratskih zapreka.

“Političari su uspješni kada se odmaknu od birokratske oligarhije”, rekao je.

Hrvatski premijer Tihomir Orešković, koji je primio Erdogana u Banskim dvorima, najavio je reforme koje će uvelike olakšati uvjete poslovanja i omogućiti sigurno okruženje investitorima te povećati robnu razmjenu.

S turskim izaslanstvom doputovali su osim gospodarstvenika i ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, a u sklopu jačanja bilateralnih odnosa dvoje predsjednika poduprlo je uključivanje država jugoistočne Europe u EU i NATO, posebno u Bosnu i Hercegovinu u kojoj je Turska uvijek igrala konstruktivnu ulogu, rekla je predsjednica.

Muslimanski europski identitet

Grabar-Kitarović i Erdogan suglasili su se da će jačati trilateralnu suradnju sa Sarajevom koja bi pomogla “političkoj emancipaciji” te zemlje, nadogradnji Daytonskog sporazuma i punom aktiviranju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

“Turska, Hrvatska i BiH mogu stvoriti učinkovit trilateralni mehanizam na najvišoj razini”, rekao je Erdogan.

Suradnja bi se odnosila i na problem migracija, kontrolu migrantskih valova i razmjenu informacija u borbi protiv terorizma i ekstremizma, rekli su u trenutku kada se Europa suočava s rastom terorizma, ali i ksenofobije i zatvaranja.

Na tu je pojavu upozorio Erdogan u svome govoru na svečanoj akademiji u povodu 100 godina islama u Hrvatskoj istaknuvši Hrvatsku kao primjer vjerskog suživota.

“Muslimani danas u Hrvatskoj slobodno prakticiraju svoju vjeroispovijest i nisu izloženi nijednoj vrsti diskriminacije i marginalizacije”, rekao je. Podsjetio je na inicijativu Saveza civilizacija koju je pokrenuo sa Španjolskom 2005., a koja danas ima 145 članica i promiče suživot i dijalog različitih vjerskih zajednica.

Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije je 27. travnja 1916. priznao islam kao službenu religiju, kao druga zemlja u Europi koja je to učinila i ta je odluka bila mudra i dalekosežna, rekao je predsjednik Sabora Željko Reiner.

“U današnjem turbulentnom svijetu ratova koje jedna instrumentalizirana manjina vodi tobože u ime islama, nanoseći time, nažalost, neizmjernu štetu upravo samim muslimanima, ali i globalnom miru i razvoju čovječanstva. Jer, islam je religija mira”, poručio je Reiner.

Predsjednik Mešihata islamske zajednice u RH muftija Aziz efendija Hasanović rekao je da su islamska zajednica i Hrvatska postigle vrhunac uređenih i dobrih odnosa na svim razinama te ih promiču kao jedinstveni model drugim zemljama, koje nažalost imaju određene probleme sa svojim zajednicama.

Veliki muftija islamske zajedice u BiH Husein efendija Kavazović rekao je da muslimani doživljavaju Hrvatsku kao svoju domovinu u kojoj mogu izraziti svoj muslimanski europski identitet.

Član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istaknuo je Hrvatsku kao primjer da je u suvremenoj Europi moguće uspostaviti odnos države i muslimanske zajednice na načelima stvarne integracije.

“Islam nije stran Europi niti je stran njenom duhu. Onoga što danas prepoznajemo kao duh Europe ne bi bilo bez doprinosa islama… Kada bi Europa iz svog civilizacijskog i kulturnog naslijeđa pokušala odstraniti muslimanske elemente, poljuljala bi temelje na kojima počiva”, smatra Izetbegović.

Na tu dimenziju koju je u Europi igrala Turska kao most između Azije i Europe, kao raskrižje kultura koje su oblikovale povijest svijeta, podsjetili su u srijedu navečer ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i Erdogan pri otvaranju Turskog kulturnog centra u Zagrebu.

Za prvi postav taj centar koji će promicati učenje turskog jezika i upoznavanje njezine bogate kulture koja je dala snažan pečat i hrvatskoj kulturi ponudio je fotografije iz sredine 19. do 20. stoljeća o Bosporu, središtu kozmopolitskog Istanbula.

Posjet turskog predsjednika protekao je uz iznimno jake mjere sigurnosti. Turska je zbog sukoba s Kurdima na svojem teritoriju, ali i rata u Siriji izložena terorističkim napadima militanata radikalnih kurdskih organizacija i takozvane Islamske države.

Komentiraj

FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.