Hrvatskoj se prije desetak godina počeo razvijati drugačiji odnos prema hrani, a ubrzo i prema kozmetici. Sve više je mladih ljudi, mahom intelektualaca, koji su iz urbanih sredina otišli na selo ili su se posvetili zdravom življenju i drugačije pristupaju poslu. Povećane su potražnja i proizvodnja namirnica iz biološkog uzgoja, traže se autentičnost proizvoda i što zdraviji sastav svake namirnice. Istodobno je porastao i senzibilitet za malo drugačiju kozmetiku koja ne sadržava industrijske konzervanse, boje, mirise i razne dodatke koji omekšavaju, izbjeljuju ili brzinski pomlađuju kožu.

Stoga se prirodna kozmetika počela razvijati u Hrvatskoj kao novi biznis, a povećan je broj hrvatskih proizvoda i proizvođača prirodne kozmetike – malih i većih – koji imaju sve više uspjeha i sve više potrošača. Prodaja proizvoda prirodne kozmetike u Hrvatskoj samo u posljednje dvije godine porasla je za 30 posto, dok prodaja konvencionalne kozmetike stagnira. Nacional je istražio koliko je ta industrija zaista uspješna, kako su proizvođači pronašli svoje mjesto u zaista velikom svijetu kozmetike, ali i postoji li mogućnost – unatoč tome što je u tim proizvodima sve prirodno – da su neki njihovi sastojci ipak štetni za organizam.

Na pitanje što je uopće prirodna kozmetika, odgovor je dala Ivana Nola, dermatovenerologinja i vlasnica Poliklinike Nola.

“PRIRODNA KOZMETIKA PREDSTAVLJA PREPARATE ZA NJEGU KOŽE koji uglavnom sadržavaju prirodne sastojke. Proizvodi te vrste kozmetike danas se rade kao komercijalni, no mogu se, prema nekim recepturama naših baka ili prema recepturama na internetu, proizvesti i kod kuće. Nikako ne bih rekla da ta vrsta kozmetike ima veću važnost od ‘obične’ kozmetike, no istina je da ljudi još uvijek koriste i pripravljaju prirodnu kozmetiku. Moramo se vratiti nešto manje od sto godina u povijest, kada komercijalna kozmetika nije postojala, nego su naše bake koristile čak i običnu svinjsku mast kada bi im zatrebala masna krema”, kaže Ivana Nola i dodaje da ako se prirodni sastojci u proizvodima koriste u omjerima koji su preporučljivi, ne možemo govoriti o štetnom utjecaju prirodne kozmetike, nego eventualno o tome da neke osobe ne podnose takve pripravke jer imaju reakcije na koži.

Najveći problemi ove vrste kozmetike su, smatra Ivana Nola, način kućne izrade, odnosno higijenski aspekt, zatim korištenje sastojaka prema vlastitom nahođenju, pogrešna primjena tih preparata uglavnom prema tipu kože ili prema problemu na koži te učestalost primjene.

“Proizvodi koji nisu na prirodnoj bazi mogu dovesti do različitih reakcija na koži lica, od onih akutnih koje se brzo riješe, do promjena koje se mogu rješavati više mjeseci, a obuhvaćaju crvenilo, alergije ili čak pojavu rozaceje. Razlog tome je korištenje prevelikih količina aditiva koji obuhvaćaju, među ostalim, emulgatore, mirise i boje”, kaže Ivana Nola i dodaje da se, kada se radi o kozmetici na prirodnoj bazi, sigurno ne može govoriti o apsolutnoj neškodljivosti preparata samo zato što su “prirodni”. U prirodi, kaže liječnica, postoji niz biljnih sokova koji na kožu djeluju iritirajuće, mogu razviti alergiju i trajne mrlje, čak i ožiljke. Stoga pri upotrebi prirodne kozmetike korisnici moraju biti maksimalno oprezni. Lidija Barušić, voditeljica Laboratorija za predmete široke potrošnje, Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kaže da je u posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve popularnije da se proizvod označi oznakom “prirodno”, što očito podiže njegovu vrijednost kod potrošača, iako to često nije oznaka kvalitete nekog proizvoda.

“Prirodno nije uvijek neškodljivo. Prirodna kozmetika često izaziva alergijske reakcije kod ljudi koji inače imaju alergije na određene biljne vrste. Parabeni nisu dozvoljeni u prirodnoj kozmetici, ali to ne znači da prirodna kozmetika nije konzervirana. Proizvod koji se ne konzervira mikrobiološki, ne može izdržati ni nekoliko dana i to na nižim temperaturama, a to je komercijalno jako neisplativo. Želim naglasiti i da pravi prirodni konzervansi također nemaju dugu učinkovitost i stoga se i u prirodnoj kozmetici koriste neki sintetski konzervansi koji su dozvoljeni, jer do sada znanstvene studije koje su provedene na laboratorijskim životinjama nisu pokazale da imaju toksične učinke. Većina potrošača ne zna za takve i slične podatke jer je sastav koji se ističe na deklaraciji široj populaciji nerazumljiv, zato što se koristi međunarodno nazivlje, a na deklaraciji tog proizvoda stoji 100% prirodno”, kaže Lidija Barušić. Dodaje da u posljednje vrijeme u Hrvatskoj, kako bi se pojačala učinkovitost biljnih kombinacija, proizvođačima nije strano to da u proizvode ilegalno dodaju farmakološke komponente, primjerice, kortikosteroide.

“Za te informacije potrošač ne zna, a mogu ugroziti njegovo zdravlje i ne mogu se dokazati bez odgovarajućih laboratorijskih provjera”, rekla je Lidija Barušić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, gdje je u 2014., primjerice, analizirano oko 400 kozmetičkih proizvoda, od čega je oko 150 uzoraka bilo deklarirano kao prirodna kozmetika.

TRŽIŠTE KOZMETIKE, PA I PRIRODNE KOZMETIKE, POD NADZOROM JE sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja koja kontrole provodi ovisno o planu i programu, odnosno, monitoringu koji se donosi na početku godine. Uvoz – jer je na hrvatskom tržištu osim hrvatskih proizvoda prirodne kozmetike puno i onih iz uvoza – kontrolira Granična sanitarna inspekcija, s tim da kontroli podliježu samo oni kozmetički proizvodi koji se uvoze iz zemalja koje nisu članice Europske unije, dok oni koji su s tog tržišta, uz odgovarajuću dokumentaciju mogu slobodno ući u zemlju. Drugi oblik kontrole koju provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” odnosi se na stranke koje s njima ostvaruju suradnju po vlastitom zahtjevu.

Svaki kozmetički proizvod na tržištu mora biti siguran za zdravlje ljudi kada se koristi u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe.

“U EU sva kozmetika je regulirana Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima. Na tržište smiju dospjeti samo oni kozmetički proizvodi koji imaju imenovanu odgovornu osobu, što su najčešće proizvođač ili uvoznik ako proizvođač nije iz Unije. Za svaki kozmetički proizvod koji se stavlja na tržište, odgovorna osoba mora osigurati da je zdravstveno ispravan. Kao dokaz toga prilaže se Izvješće o sigurnosti proizvoda, tzv. Safety Assessment”, objašnjava Lidija Barušić i kaže da bez tog Izvješća, odnosno potvrde o ispravnosti proizvoda, on ne može na tržište.

Ako je proizvod, u ovom slučaju prirodne kozmetike, ilegalno na tržištu, to znači da je upitna njegova zdravstvena ispravnost jer obično takav proizvođač nema registriranu proizvodnju ni odobrenje Ministarstva zdravlja da zadovoljava sve potrebne zahtjeve za proizvodnju kozmetičkih proizvoda, nastavlja Lidija Barušić. Stoga se mogu javiti problemi mikrobiološke ispravnosti proizvoda pa će ako se on nanosi na osjetljivu kožu ili kožu s ranicama ili aknama, izazvati dodatne komplikacije, pogotovo kada je riječ o prirodnoj kozmetici, naročito kremama koje su zbog svog sastava idealne za razvoj mikroorganizama. S obzirom na to da se u takvim slučajevima eksperimentira i sa sirovinama, problem može biti i njihova čistoća i kvaliteta, kao i prisutnost određenih teških metala koji su zabranjeni zbog toksičnosti. Isto tako, postoje određene biljne vrste koje su dozvoljene za proizvodnju kozmetičkih proizvoda. Sastav se obavezno treba provjeriti, jer su neke tvari ograničene za upotrebu, a neke su zabranjene.

“Najveći problemi ilegalnog plasmana kozmetičkih pripravaka na biljnoj bazi, različite su kreme ljekovitog djelovanja. U definiciji kozmetičkih proizvoda ne stoji da kozmetika liječi, ona njeguje, čisti, parfumira kožu, pa bi proizvodi koji u svojoj deklaraciji sadržavaju tvrdnje s medicinskom indicijom trebali biti registrirani kao biljni lijekovi ili OTC, odnosno, medicinski bezreceptni proizvodi, ali to zahtijeva znatne troškove. Najprije treba dokazati ispitnom studijom da taj proizvod ima takvo djelovanje koje mu se pripisuje, jer za to je potrebna određena količina aktivne tvari. Ako nje nema u proizvodu, onda proizvođač zavarava potrošača koji tu reklamu skupo plaća”, tvrdi Lidija Barušić i naglašava da je u posljednje vrijeme broj uzoraka prirodne kozmetike sve više u porastu, a osobito prednjače domaći proizvođači koji žele iskoristiti blagodati našeg podneblja i sirovine u proizvodnji prirodne kozmetike.

“To je jako dobro i svi ti ozbiljniji hrvatski proizvođači koji surađuju s nama, ozbiljno i odgovorno pristupaju proizvodnji, trude se da dobiju svu potrebnu dokumentaciju, iako su im to znatni troškovi. Ali kad jednom stvorite dobar i kvalitetan brend koji kupci prepoznaju, trud se isplati, a horizonti za plasman se šire. Tu imamo puno manje problema u ishođenju potrebnih certifikata za izradu Izvješća o sigurnosti proizvoda, što nažalost nije slučaj s uvozom, pogotovo iz tzv. trećih zemalja, gdje proizvođači svoje proizvode stavljaju na tržište i izvoze po zahtjevima zakonodavstva svoje zemlje, a ne zemlje gdje se proizvod plasira na tržište”, tvrdi Lidija Barušić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Razgovarali smo s nekoliko većih proizvođača prirodne kozmetike i s nekoliko malih, a svi se slažu u jednom – mjesta na hrvatskom tržištu ima za sve ako su kvalitetni i inovativni. Tvrtka Ulola 2002. počela je proizvodnju prirodnih sapuna. Andrea Maceljski, suvlasnica koja je tvrtku kupila 2011., kaže da se filozofija tvrtke temelji na prirodnoj njezi kože, najvećem čovjekovom organu koji u prvih sedam minuta upija sve što se na njega nanese.

FOTO: SAŠA ZINAJA; ANDREA MACELJSKI SUVLASNICA JE TVRTKE ULOLA KOJA JE S PROIZVODNJOM PRIRODNE KOZMETIKE ZAPOČELA JOŠ 2002.
FOTO: SAŠA ZINAJA; ANDREA MACELJSKI SUVLASNICA JE TVRTKE ULOLA KOJA JE S PROIZVODNJOM PRIRODNE KOZMETIKE ZAPOČELA JOŠ 2002.

“Prednosti prirodne kozmetike su nanošenje na kožu proizvoda od osnovnih prirodnih sastojaka koji ne sadrže parabene, umjetne boje, mirise i konzervanse, koje su certificirale mjerodavne institucije, nisu testirani na životinjama i proizvedeni su prema načelima održivog razvoja u Hrvatskoj. Prirodna kozmetika, zbog toga što ne sadrži umjetne konzervanse, uvijek je svježa. Najvažniji aspekt u procesu proizvodnje, a i u konačnoj kvaliteti, izgledu i namjeni kozmetičkog proizvoda, jest porijeklo sirovina. Kvalitetna, provjerena i certificirana sirovina u konačnici jamči i dobar proizvod, a dodatna specifičnost naših proizvoda su recepture koje se baziraju na tradicionalnim recepturama našeg podneblja”, govori Andrea Maceljski čija je tvrtka na tržištu trenutačno prisutna s 50 proizvoda u nekoliko proizvodnih linija, od kojih je i prva i jedina kozmetička linija namijenjena specijalno za kožu dijabetičara. Andrea Maceljski kaže da ponuda prirodne kozmetike u Hrvatskoj iz dana u dan raste.

“NARAVNO DA PRATIMO KONKURENCIJU i zaista ima vrlo kvalitetnih proizvoda i respektabilnih proizvođača, ali također se na policama nađu i preparati koji uopće ne odgovaraju svojoj deklaraciji, a u posljednje vrijeme je to čest slučaj s preparatima koje reklamiraju da su na bazi smilja, a u kojima ga nema ili je u tragovima – jer je suviše skup – pa mirišu, primjerice, na marelicu”, smatra suvlasnica Ulole i dodaje da hrvatski građani danas sve više razumiju važnost prirodne kozmetike, sve su obrazovaniji i informiraniji i čitaju deklaracije proizvoda, što je za svaku pohvalu. Unatoč tome, kaže, još uvijek je udio prirodne kozmetike u odnosu na konvencionalnu jako malen. To je i razlog što prirodna kozmetika, ako je zaista prirodna i ako su sastojci s certifikatom, ne može biti jeftina.

“To ne znači da je astronomski skupa, ali ne može biti u rangu masovnih brendova. Mi volimo reći: nemojte se pitati zašto je prirodna kozmetika skupa, nego zašto je neka druga jeftina”, govori Andrea Maceljski. Kaže da je jedan od najvećih izazova u poslovanju kako doprijeti do tržišta i kupca.

Naime, kupcu treba približiti ili objasniti proizvod, ukazati mu na prednosti i mjesta gdje ga može kupiti, odnosno, mora ga se reklamirati.

Mirjana Brlečić, zagrebačka farmaceutkinja i inovatorica, direktorica tvrtke “Priroda liječi” i kreatorica kozmetičke linije NIKEL® za koju je dobila mnogobrojna priznanja i više od 20 zlatnih medalja za inovativni prirodni proizvod, od Velike Britanije preko Azije i Rusije do SAD-a i EU-a, u kreiranje svoje linije proizvoda prirodne kozmetike krenula je zbog vlastitih problema s preosjetljivom kožom, za koju među ponuđenim preparatima na tržištu nije mogla pronaći kremu koja je ne iritira.

“JEDNOSTAVNO SAM KAO FARMACEUT ODLUČILA ISTRAŽITI što je to što izaziva upalu, a onda i kreirati učinkovitu kremu bez dodataka koje moja koža ne voli. Danas moja kolekcija ima 69 proizvoda. Linija je utemeljena na vlastitim farmaceutskim recepturama i 100 posto prirodnim djelatnim komponentama, čija je učinkovitost dokazana i dermatološki potvrđena. Mnoge biljke čije su iscrpine uključene u djelatne komponente naših proizvoda, potječu iz netaknute prirode hrvatskog Mediterana. Sve tvari u proizvodu, kao i gotovi proizvodi, provjerene su kvalitete i prate ih certifikati ovlaštenih ustanova i patentna zaštita. Dizajn ambalaže slijedi ljekarnički koncept linije”, kaže Mirjana Brlečić i tvrdi da je kozmetika te tvrtke plod ljekarničkog znanja. Farmacija i kozmetologija povezane su i isprepletene – biljka koja ima određeno djelovanje na organizam, isto djelovanje ima i na kožu. Stoga je filozofija tvrtke “izvana i iznutra”. Primjerice, pasiflora koja umiruje kad je pijemo, umirujuće će djelovati i na našu kožu.

“Naša linija spoj je tradicionalnog farmaceutskog znanja i najsuvremenijih postignuća, poput sastojaka s vremenskim otpuštanjem. Primjerice, naša krema s čajevcem, u kojoj je on inkapsuliran u ciklodekstrine, čime je postignuto njegovo kontrolirano oslobađanje i dugotrajan protuupalni i antimikrobni učinak na kožu, pa je zaštićen od oksidacije, a koža od iritacije. Ili obnavljanje i umirenje vrlo oštećene kože s primjenom probiotika ili pravog hita za pomlađivanje kože – biljnih matičnih stanica”, priča Mirjana Brlečić i kaže da u sjedištu tvrtke, u središtu Zagreba, svatko uz stručan savjet farmaceuta može dermatoskopom odrediti stanje kože i tako egzaktno provjeriti učinak preparata koji koristi.

“Koža je polupropusna membrana. Sve što na nju stavimo, ako ima dovoljno sitnu molekulu, apsorbirat će se i ući u krvotok. Primjena korištenja farmaceutskih pripravaka kroz kožu nije novost, primjerice, korištenje nikotinskih flastera pri odvikavanju od pušenja ili hormonalne kreme. Klasični test apsorpcijske sposobnosti kože provodi se utrljavanjem češnja češnjaka na donju stranu stopala. Miris će se u roku jednog do dva sata osjetiti u dahu! Stoga su povratak prirodi i “zdrava kozmetika” nužni za očuvanje našeg zdravlja i zdravlja i ljepote naše kože”, objašnjava Mirjana Brlečić.

Još jedna magistra farmacije Vlasta Pojatina vlasnica je tvrtke koja također proizvodi prirodnu kozmetiku. Specifičnost proizvoda tvrtke Olival je, kaže Vlasta Pojatina, nastojanje da u izradi svakog proizvoda koristi što više sirovina prirodnog porijekla, a najčešće su to prirodna ulja, ekstrakti, po mogućnosti iz vlastitog okoliša ili uzgoja. Trude se da većinu sirovina osiguraju putem hrvatskih dobavljača, ali jedan dio ipak moraju uvoziti.

“Trenutačno imamo više od 90 proizvoda, od kojih bih istaknula našu liniju za sunčanje s maslinovim uljem i liniju za njegu lica s eteričnim uljem smilja. Formulacije za naše proizvode radim već dugi niz godina, a temelje za to stekla sam na studiju farmacije. Farmaceutska znanost obuhvaća znanje tehnologije, kozmetologije i fiziologije, a tu su i magistralni i galenski pripravci koji su uvijek bili osnovna baza za sve moje proizvode. Naravno da sam to znanje morala nadograđivati. Sve ostalo su osobne ideje i kreacije. Kao što modni kreator kreira odjeću, tako i mi kreiramo kozmetičke proizvode. Od ideje do gotovog proizvoda ponekad potraje duže od planiranog. Ideja nam ne manjka i uvijek ih je više nego što ih uspijemo realizirati. Trenutno imamo nekoliko proizvoda koji su u fazi razvoja”, kaže Vlasta Pojatina i naglašava da im je širenjem tvrtke na zemlje regije konkurencija još i veća. Hrvatska se oduvijek brzo prilagođavala svjetskim trendovima u svim područjima društvenih zbivanja, pa tako i u brizi za zdravlje, smatra vlasnica te tvrtke.

“Osim zdravog života i zdrave prehrane, visoko mjesto ima i prirodna kozmetika. Važno je da kozmetički proizvod koji svakodnevno nanosite na kožu bude sačinjen od što više prirodnih sastojaka, visokovrijednih ulja i biljnih ekstrakata. Učinak takve kreme blagotvoran je za kožu, a s vremenom daje dobre rezultate. Naši kupci sve više shvaćaju važnost prirodne kozmetike, što se primjećuje i po ponudi koja je svakim danom sve veća”, priča Vlasta Pojatina i kaže da im je najveći izazov u poslovanju kreiranje novog proizvoda.

Taj izazov zajednički je gotovo svim proizvođačima prirodne kozmetike, pa i malima. Jedna od njih je i Ivana Trut, vlasnica tvrtke Mala od lavande. Priča je prvotno krenula putem društvenih mreža i kada je, na njezino iznenađenje, zaista zaživjela, osnovana je tvrtka.

BUDUĆI DA IMA TOLIKO LOŠIH UTJECAJA NA ZDRAVLJE ČOVJEKA SA SVIH STRANA, pokušala sam ponuditi prirodnu kozmetiku jer su kupci krenuli mijenjati životne navike od hrane, a iduća stavka bila je kozmetika, s obzirom na to da je koža ipak naš najveći organ koji u organizam apsorbira najviše vanjskih utjecaja. Pratimo trendove, radimo stalno na novim proizvodima i poboljšanju postojećih i znamo da radimo kvalitetan posao jer imamo izvanredan broj kupaca koji se vraćaju”, govori Ivana Trut. Iako je završila razne tečajeve, kaže da bez stručnih ljudi poput aromaterapeuta, ne bi mogli raditi pa su, zahvaljujući njihovu znanju i recepturama, sigurni u svoje proizvode. Internetska prodaja primarni je alat te tvrtke, jer takvim načinom poslovanja imaju najveću kontrolu proizvoda od trenutka proizvodnje do isporuke kupcu, što je izuzetno važno, s obzirom na vrstu proizvoda i njihov kratak rok trajanja.

I Dubravka Horvat je mali proizvođač, a za prirodnu kozmetiku odlučila se jer je željela znati što točno stavlja na svoju kožu.

“Kao i s hranom provjerenog uzgoja, bilo mi je važno znati što točno sadržavaju preparati koje koristimo moja obitelj i ja. Ranije mi se često događalo da mi koža čudno reagira na mnogobrojne kreme provjerenih i dobro poznatih proizvođača.Bez obzira na to što sam uvijek birala ‚sensitive’ preparate, koža mi se crvenjela, prhutala, zatezala, jako se mastila, a sve to nestalo je kada sam prvi put isprobala kremu koju sam sama izradila. To mi je bilo dovoljno da se uvjerim u blagodati prirodne kozmetike”, kaže Dubravka Horvat čiji su proizvodi specifični po tome što ne sadrže nikakve konzervanse, iako su neki i dozvoljeni. Dubravka Horvat smatra da u posljednje vrijeme sve više ljudi u Hrvatskoj prepoznaje blagodati prirodne kozmetike i sve više ih pohađa tečajeve i sami izrađuju preparate. “Zato je sve teže probiti se na tržištu i doprijeti do potrošača. Dodatno otežava i to što su ljudi još uvijek skeptični prema novim preparatima, pogotovo ako ih nude nedovoljno poznati proizvođači. Svi se bojimo prevara, pa se radije držimo onog dobro poznatog što možemo naći na policama drogerija i ljekarni, ali to nikako ne znači da je takva kozmetika zaista i kvalitetna, odnosno, da su proizvodi malih proizvođača manje kvalitetni. Dapače, kada ste u začetku poslovanja, puno više pazite na to što radite i trudite se da zadovoljite sve potrebe svakog pojedinog potrošača”, rekla je Dubravka Horvat.

Mali proizvođač je i Mary Novosel, vlasnica tvrtke Total Natural koju je osnovala prije četiri godine, ali je i autorica nekoliko knjiga o prirodnoj kozmetici koje su, kad su se pojavile prije nekoliko godina, postale pravi hit jer nije bilo takvih knjiga hrvatskih autora.

“Proizvodi koje sam sama osmislila i izradila potpuno su prirodni, zdravstveno ispitani, svaki sastojak ima certifikat, a većina pripravaka može se bez problema konzumirati. Moj moto je – sve što ne možeš pojesti, nemoj ni staviti na kožu! Mnogi ne znaju da sve što nanesemo na kožu i vlasište, ulazi kroz pore do kapilara i zatim u naš krvotok. Tako da dugogodišnje ‘konzumiranje’ industrijske kozmetike može izazvati i neke posljedice poput alergija, iritacija, a čak i probleme s hormonima. Uz standardnu ponudu, često radim pripravke po narudžbi jer pristup prirodnoj kozmetici se i bazira na specifičnostima. Moja krema je poput Pepeljugine staklene cipelice – rađena je specijalno za osobu kojoj je namijenjena i njoj mora savršeno odgovarati”, objašnjava Mary Novosel čiji je osnovni proizvod Kremica Emica.

Unatoč tome što se danas sve može naučiti preko interneta, Mary Novosel kaže da je osnove ipak najbolje naučiti u školi, pa je tako i ona pohađala Aromavita učilište na kojem je stekla zvanje aromaterapeuta.

“Tu sam dobila puno šire znanje od onog koje je potrebno za izradu prirodne kozmetike jer, između ostalog, naučiš masirati i raditi pripravke i tehnike koje pomažu u tretiranju raznih zdravstvenih tegoba. Prirodna kozmetika je bila samo dio učenja, no mislim da je to zapravo pun pogodak jer je bolje imati širu sliku i iskustvo, nego se upustiti u nešto sa skromnim znanjem i uvidima. Nakon te škole puno sam se razvijala sama, što nije bio problem kada dobiješ osnove. Čitala sam, tražila recepte na internetu i probavala puno puta razne formule, dok nisam došla do dobitnih kombinacija”, objašnjava Mary Novosel i kaže da je prirodna kozmetika veliki hit, pa predviđa da će kroz nekoliko godina doći do zasićenja tržišta i opstat će samo zaista najkvalitetniji.

“ALI I MNOGA PODRUČJA JOŠ NISU POKRIVENA. Većina proizvođača prirodne kozmetike usmjerila su se na klasičnu beauty ponudu – kreme za lice, losioni za tijelo i pripravci za kosu. Međutim, u EU se, za razliku od nas, već godinama mogu kupiti prirodni lubrikanti i vaginalete s dodacima eteričnog ulja, kapsule s eteričnim uljima za bolju probavu i ublažavanje prehlade, paste za zube na bazi sode bikarbone, ljekovitih biljaka i gline te mineralna beauty kozmetika bez umjetnih dodataka i sastojaka životinjskog porijekla. Prirodnu kozmetiku u 80 posto slučajeva koriste žene, koje su emotivniji kupci od muškaraca. Proizvod im se mora svidjeti ‘na prvu’, mora imati primamljivu ambalažu, lijepo mirisati i biti kvalitetan – ako to postignete, dobili ste vjernog kupca bez obzira na cijenu”, smatra Mary Novosel i naglašava da su s obzirom na obilje ponude, kupci danas sve razmaženiji i žele dobiti maksimum.

Bit prirodne kozmetike je kontradiktorna, kaže Mary Novosel; cilj je s vremenom natjerati našu lijenu kožu i kosu da probude svoje mehanizme te same reguliraju svoje funkcije i izmjene hidratacije i masnoće, zbog čega će nam trebati sve manje pomoćnih pripravaka u obliku krema, tonika, maski, pakunga i seruma. Zbog toga što prirodna kozmetika doslovce tjera kosu i kožu da se probude, ubrzo se mogu vidjeti i rezultati. “Drugi razlog što preporučujem prirodnu kozmetiku jest i njena dostupnost. Naravno da i prirodni sastojci mogu biti skupi, ali ima i jeftinih pripravaka koji se mogu napraviti sa sastojcima iz hladnjaka, vrta ili smočnice – sve što vam treba je kreativnost, volja i nekoliko dobrih recepata kao vodič”, kaže Mary Novosel. Iako se njezini proizvodi nalaze na policama drogerija, većini proizvođača, osobito onima malima, iznimno je teško doći do većih distributivnih kanala, pa time i do većeg broja kupaca. U tome bi im mogla pomoći Marijana Kranjc Talijić, vlasnica zagrebačke trgovine Kantarion koja prodaje kozmetiku hrvatskih malih proizvođača.

“Radila sam za jedan inozemni brend ekološke kozmetike i uvjerila sam se da kod kupaca postoji interes za naše autohtone proizvode. Imamo najveći izbor hrvatskih proizvoda za njegu kože. Proizvođači su malog kapaciteta proizvodnje, često i nestane proizvoda jer se sve radi ručno i mali proizvođači se ‚muče’ sami, jer nemaju mnogo zaposlenih, a problemi su im i nabava ambalaže te skupa i dugotrajna administracija”, kaže Marijana Kranjc Talijić i dodaje da trenutačno u Kantarionu prodaju proizvode više od 30 malih hrvatskih proizvođača, uglavnom OPG-ova ili obiteljskih tvrtki, a svaki proizvod koji se nalazi na polici ima dozvolu Zavoda za javno zdravstvo.

Marijana Kranjc Talijić kaže da je najtraženiji proizvod onaj koji sadrži kantarion, odnosno macerat gospine trave, jer se tradicionalno upotrebljava za brojna oštećenja i upalna stanja na koži.

“Kod nas se još uvijek traže masti koje pomažu kod bolova, nezgoda ili za zacjeljivanje ožiljaka. Ali sve više se traže i proizvodi koji nemaju konzervansa, parabena, naftnih derivata i skupe ambalaže. Mali proizvođači teško se probijaju do velikih trgovina jer se ondje traže količine koje oni još ne mogu proizvesti. U našem dućanu je to upravo prednost, jer imamo male količine na polici, ne stoje dugo i to utječe na kvalitetu proizvoda”, objašnjava Marijana Kranjc Talijić. Unatoč krizi i činjenici da će se većina ljudi ipak odlučiti za jeftiniji proizvod, u slučaju prirodne kozmetike to se sve više mijenja. Konstantni rast proizvodnje i proizvođača znak je da su hrvatski građani počeli više razmišljati o proizvodima koje stavljaju na svoju kožu. Industrija prirodne kozmetike u Hrvatskoj jedna je od onih koje će u budućnosti sigurno još rasti, proizvodi će biti još inovativniji, a kupaca sve više.

Komentiraj

FOTO:SAŠA ZINAJA
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture