Most ne želi HSP AS i Hrast ni blizu Vlade

Most je stavio veto na imenovanje članova Hrasta i HSP-a dr. Ante Starčević u vladu, potvrdila su to za Nacional dva visoka izvora iz Domoljubne koalicije. Oni tvrde da je Most dao ultimatum HDZ-u, odnosno da će jedan od uvjeta za podršku novoj vladi biti taj da u njoj ne smiju sjediti ni članovi Hrasta ni članovi HSP-a dr. Ante Starčević. Taj novi, nipošto jedini i posljednji ultimatum ionako nepredvidljivih članova Mosta mogao bi i nakon pobjede u prljavim postizbornim pregovorima u Domoljubnoj koaliciji izazvati nova previranja i staviti na nove kušnje predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

PRISTANE LI HDZ na taj ultimatum, zbog Mosta bi se u javnosti mogao početi stvarati dojam da je Karamarko spreman približiti se desnom centru, gdje HDZ ima znatan glasački potencijal. Ujedno bi se time demantirale tvrdnje Zorana Milanovića koji je na barem jednu od te dvije stranke aludirao kad je nakon konstituirajuće sjednice Sabora u ponedjeljak rekao da su ljudi iz Mosta izabrali da idu u saborsku većinu s proustaškom koalicijom, čije je pojedine članove nedavno otvoreno nazvao fašistima. Pristane li HDZ na taj ultimatum Mosta, drugo je pitanje kako bi se to odrazilo na odnose unutar Domoljubne koalicije koju je Milanović nazvao i kriminalnom i špijunskom.

Karamarko će zbog toga svojim koalicijskim partnerima s krajnje desnog spektra morati objasniti zašto oni ne mogu računati ni na jedno mjesto u vladi.

Kako bi to kompenzirao, Karamarko će vjerojatno biti prisiljen ponuditi Ivanu Tepešu, predsjedniku stranke HSP dr. Ante Starčević, mjesto potpredjednika Sabora. Ne znam što će ponuditi Ladislavu Ilčiću iz Hrasta, rekao je za Nacional visoki izvor iz Domoljubne koalicije. S druge strane, Branku Hrgu moglo bi biti ponuđeno mjesto jednog od potpredsjednika vlade. Naime, Hrg već ima problema unutar stranke čiji su članovi nezadovoljni zato što je HSS, iako su po svim pokazateljima kao stranka puno jači i od Hrasta i od HSP AS-a, dobio svega jednog saborskog zastupnika, dok je HSP AS dobio čak tri zastupnika, a Hrast također jednog saborskog zastupnika. Mjesto potpredsjednika vlade i naknadna aktivacija koalicijskog sporazuma prema kojem će HSS naknadno dobiti još najmanje dvojicu zastupnika trebalo bi kompenzirati nezadovoljstvo u HSS-u. Jedini je problem u tome što prijedlog o imenovanju Hrga potpredsjednikom vlade treba potvrditi i Most koji je usput u pregovorima o sastavljanju vlade resor poljoprivrede već “zapikirao za sebe.

  • ‘OBA SU PALA. TO JE SUKUS trenutne situacije u kojoj niti Milanović niti Karamarko ne mogu biti dugoročno mirni na svojim funkcijama. A Božo Petrov ubio je ljudima nadu u treći put’, kaže izvor iz HDZ-a

To pokazuje da bi do 22. siječnja, kada ističe prvi rok u kojem mandatar Tihomir Orešković mora dobiti povjerenje za sastavljanje nove vlade, situacija na polititičkoj sceni i dalje mogla biti puna neočekivanih zapleta i obrata. Kao što je Orešković i sam rekao u ponedjeljak nakon konstituirajuće sjednice Sabora i nakon sastanka s Mostom u njihovu zagrebačkom sjedištu, kad je u pitanju sastavljanje vlade, riječ je o procesu.

NIJE SVE NA MENI, tu su ljudi iz HDZ-a, Mosta i ljudi iz struke koji će se predložiti, a ja ću gledati njihove kvalitete i sve ću ispitati, rekao je Orešković. No njemu će pritom i figurativno i stvarno manevarski prostor biti prilično ograničen jer će, kako se čini, sve kadrovske odluke morati potvrditi i Domoljubna koalicija i Most. Pa će se vrlo brzo vidjeti što će u praksi značiti Oreškovićeva ispitivanja predloženih kadrova.

Za Oreškovića bi u sastavljanju vlade moglo biti izazov i to što su čelnici Mosta najavili da u njoj ne žele vidjeti osobe opterećene istragama. “Osim što ćemo biti jamac provođenja najavljenih reformi, radit ćemo na tome da spriječimo bilo kakve kriminalne i nečasne radnje kakvih je bilo posljednjih 20 godina tijekom vladavine dviju velikih stranaka, rekao je Nikola Grmoja za Hinu. Most, poručio je Grmoja, neće dopustiti da prilikom formiranja vlade ljudi sumnjive prošlosti, ili oni pod istragama budu njezin dio. Dok neki izvori bliski HDZ-u u tim izjavama vide vjetar u leđa Karamarku u čišćenju stranke od problematičnih kadrova na koje je također upozoravao Milanović, dio Karamarkovih suradnika u tomu i za njega vidi novi izazov. “Da je imao petlju, jasno izražene liderske kapacitete i viziju stranačke budućnosti, Karamarko bi se već tih ljudi polako riješio i tako zatvorio manevarski prostor Milanoviću da HDZ i partnere etiketira kao kriminalnu koaliciju, izjavio je izvor blizak šefu HDZ-a.

JOŠ NEKI ZAHTJEVI MOSTA pred nominalnog postizbornog pobjednika Karamarka postavljaju ozbiljne izazove. Više je izvora iz Mosta za Nacional potvrdilo da on neće odustati od istih onih zahtjeva koje su postavili i pred Milanovića u trenutku kad je bilo izgledno da će Most sklopiti dogovor i formirati većinu s koalicijom Hrvatska raste. A kako je javno rekao i Milanović, njihovi zahtjevi nisu bili mali te su se članovi Mosta pokazali kao izuzetno tvrdi pregovarači.

TRAŽILI SU OSAM MINISTARSTVA, a dobili sedam. Tražili su ministarstva uprave, poljoprivrede, policije, gospodarstva, promet, pravosuđe, zaštitu okoliša. Zahtjevi su bili veliki, bila je spomenuta i Hrvatska narodna banka, Apis i DUUDI. Svi njihovi zahtjevi išli su na gotovo sve. Morali su birati između ministarstva prometa ili gospodarstva, čak smo razgovarali i o tome tko bi iz Mosta bio u užem kabinetu vlade. Tražili su cijeli paket, otkrio je Milanović. Sada se uz sve navedeno u Mostu počelo spominjati da ih interesira i Središnja obavještajna agencija.

Iako su iz Mosta prvotno bili nagovijestili da ne mora nužno značiti da će i od HDZ-a tražiti jednak broj ministarstava, sada se očito počinju vraćati tim zahtjevima. I izvor iz Domoljubne koalicije potvrdio je za Nacional da su se i prilikom njihovih razgovora s Mostom spominjala ista ministarstva koja su bila “u igri kad je Most pregovarao s koalicijom Hrvatska raste.

Izvor blizak HDZ-u tvrdi da bi za Karamarkov opstanak na čelu HDZ-a mogao biti presudan utjecaj na MUP i Središnju obavještajnu agenciju. Ako izgubi neposredan utjecaj na te institucije, Karamarko bi mogao imati problema kako opstati na čelu HDZ-a i nakon svibnja, kada bi se trebali održati unutarstranački izbori. Strah od tih institucija uvelike bi odvratio protukandidate od izravnih sučeljavanja s Karamarkom, tvrdi izvor blizak HDZ-u. Da Most potencijalno računa na SOA-u, potvrđuje i činjenica da bi sredinom tjedna neki članovi Mosta trebali razgovarati s pojedinim neovisnim stručnjacima za to područje.

  • ‘KARAMARKO BI MOGAO IMATI ozbiljnih problema jer se sada vidi da su hrvatskog premijera zapravo izabrale dvije grupe građana, jedna iz Metkovića, a druga iz hotela Sheraton’, kaže izvor blizak šefu HDZ-a

“KARAMARKO BI DOISTA MOGAO IMATI ozbiljnih problema jer se sada počinje nazirati kako su budućeg hrvatskog premijera zapravo izabrale dvije grupe građana: jedna iz Metkovića, a druga iz zagrebačkog hotela Sheraton koja se ondje okuplja na neformalnim druženjima s Karamarkom, bliska mu je, ali nema uporište u HDZ-u, niti je bliska Milijanu Brkiću. Iako se nominalno može tvrditi da je Most zapravo pristao podržati HDZ-ova premijerskog kandidata, to se zapravo dogodilo zbog stiske s vremenom, činjenice da Most nije imao svojih kandidata, a nema ih niti za brojne druge resore koji će im pripasti. U svjetlu brojnih okolnosti zapravo se gubi iz vida činjenica da Karamarko neće biti premijer i da je to njegov osnovni problem, izjavio je za Nacional izvor blizak Karamarku.

Drugi dugogodišnji član HDZ-a također je ispričao za Nacional kako ne vjeruje u dugoročnu stabilnost buduće vlade. “Oba su pala. To je sukus trenutne situacije, u kojoj niti Milanović niti Karamarko ne mogu biti dugoročno mirni na svojim funkcijama. Uz sve to, Božo Petrov je zbog svoje prevrtljivosti dugoročno ubio svaku nadu da će hrvatski građani ikada više u budućnosti glasovati za treću opciju.

Prvi pokazatelj da će Most biti zahtjevan u pregovorima o sastavljanju nove vlade i usuglašavanja prvih reformskih poteza bilo je priopćenje koje je iz Mosta stiglo još u ponedjeljak popodne, nekoliko sati nakon što je novoproglašeni predsjednik Sabora Željko Reiner predložio da se naziv Hrvatskog sabora promijeni u Hrvatski državni sabor. Iz Mosta su poručili da to nije s njima usuglašeno te da to smatraju potpuno nebitnim pitanjem. Tvrdi se da o Reinerovu prijedlogu ništa nije znao ni predsjednik HDZ-a.

Upravo tvrdi stavovi Mosta u pregovorima o sastavljanju vlade mogli bi Karamarku sada poslužiti kao svojevrsni “alibi kako bi opravdao odabir stručnih, a ne stranačkih ljudi koji će voditi ključne resore. Karamarko je i sam tijekom predizborne kampanje stalno ponavljao da će HDZ sastaviti vladu stručnjaka, no njihova imena nikad nije otkrio. U javnost su se neprestano plasirala imena stručnih ljudi, ali istaknutih članova HDZ-a te nekoliko profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, poput Tomislava Ćorića koji je vodio HDZ-ov stranački Odbor za financije. No dok se smatralo da je upravo Ćorić najizgledniji kandidat za budućeg ministra financija, Karamarko je u tajnosti pregovarao upravo s Oreškovićem. Nakon što je objavljeno da je on novi mandatar, u medije je procurila i informacija da je s njim još prije nekoliko mjeseci razgovarao o tome da preuzme mjesto potpredjednika vlade za financije. Čak je i čelnik Mosta Petrov rekao da mu je poznato da je Karamarko još prije nekoliko mjeseci kontaktirao Oreškovića. To znači da je Karamarko ozbiljno pripremao imena stručnjaka koji bi mogli biti ministri u njegovoj vladi, ali je taj podatak bio poznat vrlo uskom krugu ljudi.

JEDAN OD RAZLOGA ZBOG KOJIH JE KARAMARKO i u javnosti, a i unutar stranke tajio imena kandidata za buduće ministre i potpredsjednike svoje vlade je i taj što se moglo nazrijeti da bi u njoj malo mjesta moglo ostati za HDZ-ove kadrove, što je prije izbora moglo izazvati veliko nezadovoljstvo unutar stranke, i to ljudi koji su mogli znatno pridonijeti u kampanji, a za to su očekivali određene pozicije.

O imenima budućih ministara Karamarko se po svemu sudeći konzultirao s ljudima koji ne čine formalne strukture HDZ-a, nego glase za njegove neformalne savjetnike. Prvenstveno je riječ o Jozi Petroviću i Martinu Pastuoviću. Do Nacionala je još prošlog tjedna došla informacija o tome da je upravo Petrović neformalno kontaktirao neke od potencijalnih kandidata za premijera, a jedan od njih tu informaciju u izravnom razgovoru za Nacional nije demantirao. U medijima je posljednjih dana bila objavljena informacija da je Karamarka i Oreškovića povezao Ante Ćorušić, ugledni ginekolog iz Petrove bolnice i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo. Međutim, u političkim kuloarima kao glavni čovjek za kojeg se smatra da je spona između Karamarka i Oreškovića ističe se Pastuović. On je osobni Karamarkov savjetnik, ali nema nikakvu formalnu ulogu u stranačkim strukturama. Pastuović je unutar stranke gotovo neprimjetan, javnost s njegovim djelovanjem gotovo uopće nije upoznata, a malo o njemu znaju i unutar HDZ-a. Pastuović je karijeru završio kao član Uprave Plive, u kojoj je proveo cijeli radni vijek. Porijeklom je iz Like, točnije iz Donjeg Pazarišta, što je još jedna poveznica između njega i novog mandatara čiji je otac rođen u mjestu Ćovići nedaleko Otočca, a karijera mu je također bila vezana uz Plivu i Teva industriju.

PASTUOVIĆ SE SPOMINJAO i kao čovjek koji je zahvaljujući svojim dobrim kontaktima na Kaptolu povezao Karamarka i kardinala Josipa Bozanića. Pastuović je u pravilu prisutan prilikom najvažnijih sastanaka predsjednika HDZ-a s raznim gospodarskim delegacijama, posebno kad je riječ o stranim delegacijama. Tako je, primjerice, u rujnu 2014. prisustvovao potpisivanju ugovora između Njemačkog institut IFO i Zaklade hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ) o suradnji na međunarodnom projektu pod nazivom “Kratkoročni i dugoročni uvjeti za jačanje održivog razvoja i zapošljavanja u Hrvatskoj. Bio je to uvod u suradnju HDZ-a s IFO institutom koji je za tu stranku trebao izraditi cjeloviti gospodarski program, ali on na kraju nikada u cijelosti nije predstavljen.

  • ‘KARAMARKO BI MOGAO IMATI ozbiljnih problema jer se sada vidi da su hrvatskog premijera zapravo izabrale dvije grupe građana, jedna iz Metkovića, a druga iz hotela Sheraton’, kaže izvor blizak šefu HDZ-a

Upravo najavljivanje velikog gospodarskog programa, a potom izbjegavanje njegova javnog prezentiranja predstavljalo je za HDZ problem kad je u pitanju strateško komuniciranje prema javnosti, s obzirom na to da su i mediji često postavljali pitanje kada će HDZ predstaviti najavljivani program.

No ono što je HDZ najavljivao bili su gospodarski projekti. Konkretno, tvrdili su da imaju spremno oko 50-ak gotovih projekata koji će potaknuti gospodarski rast Hrvatske. Među onima koji su javno isticani, pored Pelješkog mosta, tu su svakako bili nizinska pruga Rijeka-Zagreb-mađarska granica, zatim LNG terminal na Krku i projekt navodnjavanja Slavonije. Kad je Jutarnji list prošle nedjelje najavio upravo ta tri projekta kao prve poteze novog premijera, na prvi je pogled bilo uočljivo da je riječ o tri velika projekta koje je još u ranoj fazi prije predizborne kampanje najavljivao HDZ.

Ujedno je riječ o velikim državnim projektima koje je provodila i SDP-ova vlada, ali oni nisu do kraja realizirani ili pak nisu realizirani onako kako je bilo zamišljeno.

SVE TO SUGERIRA kako će se ipak morati neko vrijeme pričekati kako bi se vidjelo kakvu će dodanu vrijednost budućoj vladi dati budući premijer Orešković. Projekti za koje se tvrdi da su mu prioritet nisu dio njegova, nego HDZ-ova plana, a kadrovi kojima će biti okružen morat će dobiti podršku vođa Domoljubne koalicije i Mosta. Upravo to pitanje legitimiteta počeo je već u ponedjeljak otvarati Milanović. “Nismo ni bogata zemlja i jako je važno da nas vani predstavljaju premijeri i premijerke s jakim političkim legitimitetom, osobe s demokratskim legitimitetom jer kad to nemate, to se osjeti u zraku kao miris kad dođete u EU institucije. Onda se zna da se u toj zemlji ne postoje procesi i da se odluke donose negdje drugdje i to je problem. Zato kažem da je ovo ‘low point’, vrlo niska točka hrvatske demokracije, izjavio je u ponedjeljak Milanović. On takvu situaciju nije nazvao prijevarom, niti je ta njegova opservacija bila nužna kako bi hrvatski građani shvatili da su pred Hrvatskom izazovna i dinamična vremena.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja i Pixsell
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.