Bliski suradnici Marijana Hanžekovića, poznatog hrvatskog odvjetnika i novog većinskog vlasnika Europapress Holdinga (EPH), najveće hrvatske izdavačke tvrtke, koja izdaje Jutarnji list, Globus, Gloriju i druge novine, podnijeli su 12. ožujka kaznenu prijavu protiv Ninoslava Pavića, donedavnog većinskog suvlasnika EPH.Pavića u toj kaznenoj prijavi terete za zlouporabu položaja i ovlasti i ovjeravanje neistinitog sadržaja. Osim Pavića, u istoj kaznenoj prijavi zbog pomaganja u zlouporabi položaja i ovjeravanja neistinitog sadržaja terete i Christophera Rohnera, također bivšeg člana Uprave EPH koji je više godina u toj tvrtki zastupao interese njemačkog izdavača WAZ-a. Protiv Pavića je kaznenu prijavu formalno podnio EPH, a u ime te tvrtke potpisali su je Tomislav Wruss i Ante Samodol.

[quote_box_center]

  • EPH je podnio kaznenu prijavu protiv Ninoslava Pavića zbog pronevjere 2 milijuna eura
  • To je ujedno i pridonijelo odlasku te velike hrvatske izdavačke tvrtke u predstečajnu nagodbu

[/quote_box_center]

U KAZNENOJ PRIJAVI TVRDI SE DA JE PAVIĆ GODINAMA SUSTAVNO PLJAČKAO EPH i oštetio ga za najmanje 12 milijuna kuna, uz pripadne kamate. Prema tumačenju pravnih zastupnika EPH, Pavić je tu tvrtku oštetio tako što je sebi osobno, ili tvrtki čiji je jedini osnivač, godinama isplaćivao pozajmice koje nije vraćao, niti ih je uopće planirao vratiti. Do takvog su zaključka Hanžekovićevi suradnici koji su preuzeli upravljanje Europapress Holdingom došli nakon uvida u arhivsku dokumentaciju te tvrtke. Otkrili su da je Pavić od EPH posudio 4.423.742,22 kune još početkom 2000. godine. Novac je trebao vratiti za pet godina uz kamatu od 11,2 posto godišnje i uz jednu godinu počeka plaćanja. Kao instrument osiguranja za plaćanje te pozajmice Pavić je tvrtki dao vlastitu mjenicu, koja je i dalje u posjedu novih vlasnika EPH. Hanžekovićevi suradnici ustanovili su da se taj kredit uopće nije vraćao niti je mjenica slana na naplatu. Tada su EPH zastupali Ines Lozić i Stjepan Orešković.

HANŽEKOVIĆEVI SURADNICI USTANOVILI SU DA JE PAVIĆ sporni ugovor o pozajmici 12.243.030 kuna od EPH sklopio 30. studenoga 2007. Zbog te pozajmice protiv Pavića je i podnesena kaznena prijava. Pavić je novac trebao vraćati sljedećih 12 godina uz godišnju kamatu od 4 posto i dvije godine počeka plaćanja. Prva rata kredita trebala je dospjeti na naplatu 1. prosinca 2009., a Pavić je po ugovoru trebao jamčiti vraćanje te pozajmice s tri osobne mjenice. Hanžekovićevi suradnici rekonstruirali su da se kredit nije vraćao niti su u EPH mjenice pronađene.

Hanžekovićevi suradnici rekonstruirali su da je dio pozajmica Pavić od EPH uzimao preko tvrtke Com.com. Ninoslav Pavić direktor je i jedini osnivač te tvrtke. Uvidom u arhivu EPH Hanžekovićevi suradnici otkrili su da su predstavnici WAZ-a, odnosno Ost Holdinga, tvrtke-kćeri WAZ-a iz Beča, zapravo Pavićevi tadašnji partneri u EPH, u više navrata pokušavali s Pavićem pregovarati o povratku tih sredstava. U arhivama EPH otkriveno je pismo koje je Pavić u ime tvrtke Com.com u svibnju 2012. pisao Ost Holdingu u vezi s vraćanjem pozajmica koje je Com.com trebao vratiti EPH-u. Pavić je u tom pismu napisao da je taj novac potrošio za potrebe EPH. Suradnike Marijana Hanžekovića to je šokiralo, jer ispada da je EPH pozajmio novac tvrtki Com.com, koja je potom plaćala obveze EPH. Dva mjeseca poslije Pavić se sastao s predstavnicima Ost Holdinga. Dogovorili su se da EPH tvrtki Com.com posudi još 1.022.000 kuna i da se prolongira rok dospijeća dijela ranijih pozajmica s kraja ožujka na kraj lipnja 2013. Hanžekovićevi suradnici sumnjaju da su Pavić i Rohner netom prije isteka tog roka izveli čudan manevar, odnosno da su ovjerili neistiniti dokument.

U ARHIVAMA EPH PRONAĐENI SU DOKUMENTI KOJI POTVRĐUJU da je EPH kupio povratnu avionsku kartu Rohneru, koji je iz Hamburga preko Frankfurta doletio u Zagreb 27. lipnja 2013. i vratio se 29. lipnja 2013. Prema arhivskoj dokumentaciji EPH proizlazi da su Rohner i Pavić potkraj lipnja 2013. otišli k javnom bilježniku kako bi ovjerili navodnu odluku Uprave EPH prema kojoj se EPH odriče prava potraživanja pozajmice koja je isplaćena Paviću. U njoj je opet napisano da je Paviću taj novac posuđivan preko njegove tvrtke Com.com kako bi on mogao podmirivati obveze EPH. Nadalje, tom je odlukom iznos od 12,2 milijuna kuna pozajmice proglašen obvezama EPH prema Ninoslavu Paviću s osnova isplate dobiti pa se EPH izričito odriče prava potraživanja tog novca.

Hanžekovićevi suradnici otkrili su u arhivi EPH dokumente koji su ih naveli na zaključak da je ta odluka donesena radi prikrivanja Pavićeva kriminala. Oni su pronašli pismo koje su Peter Imberg i Volker Wentz u ime Ost Holdinga 11. rujna 2013. poslali Paviću. U njemu stoji: „Činjenica je da su Vam navedeni zajmovi dani. Činjenica je da ste iste uvijek nanovo potvrdili, a u međuvremenu je također činjenica da ste nam nedavno predočili Odluku iz 2004. s kojom se do sada nismo sreli. Također smo vas bili zamolili da nam isporučite original iste odluke. Nažalost, to se nije dogodilo. Protivno je svakoj realnosti da se nakon devet godina na stol stavlja odluka te da se nakon devet godina ovjeravaju potpisi od strane javnog bilježnika. Sorry, to bismo željeli vidjeti u originalu. Rješenje koje predlaže revizorica smatramo neizvedivim. U sadašnjem trenutku više nije moguće izvršiti prijeboj zajmova i potraživanja Ost Holdinga po osnovi dividendi. Vama je prepušteno na volju da izvršite prijeboj sa vašim potraživanjima po osnovu dividendi. Još jedina mogućnost koju vidimo je da EPH namirite iz Vaših vlastitih sredstava. Ne mora to biti nužno gotovina. Mogu to biti i udjeli firme ili nekretnine.“

30.01.2013., Zagreb - Marijan Hanzekovic, odvjetnik. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Marijan Hanžeković šokirao se kad je otkrio što se sve radilo u EPH-u za Pavićeva upravljanja tom firmomFoto: Robert Anic/PIXSELL

PAVIĆ IM JE DVA DANA POSLIJE ODGOVORIO PROZIVAJUĆI IH DA SE NE DRŽE PREDSTEČAJNOG PLANA te ih još optužio zašto su se uopće pojavljivali kao vjerovnici tijekom predstečajnog postupka. U veljači 2014. Uprava EPH, koju čine Pavić i Peter Imberg, donijela je odluku kojom se provodi ispravak vrijednosti imovine u poslovnim knjigama EPH sukladno ogradama Revizorskog izvješća 31. svibnja 2013. u ukupnom iznosu od 190.775.851 kunu, a u Prilogu I, točka 1 nalazi se i ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih osoba u ukupnom iznosu od 57.514.543 kune, unutar čega se našao i iznos potraživanja koja su dana Ninoslavu Paviću u iznosu od 12.243.031 kunu. Tjedan dana poslije održan je sastanak s revizoricom, koja je potvrdila da je odluka po kojoj se knjižilo potraživanje EPH od Pavića zapravo odluka o ispravku vrijednosti, a ne knjiženju. Revizorica je tada potvrdila da uopće nije znala da postoji ugovor prema kojemu Pavić taj dug mora vraćati sve do 2019. Revizorica je tada izjavila da je odluka o ispravku vrijednosti ili brisanju potraživanja u koliziji s činjenicom da postoji ugovor prema kojemu Pavić mora vratiti pozajmicu EPH.

Hanžekovićevi suradnici počeli su surađivati s revizoricom upućenom u taj slučaj i prikupili mnoštvo dokumentacije kojom žele dokazati da je Pavić godinama sustavno pljačkao EPH. Po njihovu uvjerenju, to je jedan od bitnih razloga zašto je EPH završio u predstečajnoj nagodbi. U kaznenu prijavu koju su podnijeli protiv Ninoslava Pavića predstavnici EPH priložili su ukupno 12 dokumenata koji bi trebali potvrditi njihove tvrdnje o Pavićevoj umiješanosti u milijunsku pronevjeru.

Izvori bliski EPH tvrde da je Pavić uza sve to, tijekom cijele predstečajne nagodbe, svakog mjeseca iz EPH izvlačio ukupno 220.000 kuna na ime potpisanog ugovora o suradnji, koji se zapravo odnosio na njegovu mjesečnu plaću. Tvrdi se da je isplata vršena prema njegovoj tvrtki Com.com, da je najveći dio novca toj tvrtki isplaćivao EPH, a manje dijelove Slobodna Dalmacija (50-ak tisuća kuna) i Sportske novosti (38.000 kuna). Pavić je uz to imao pravo na upotrebu luksuznog vozila i vozača. Isti izvori tvrde da su od EPH veliku korist izvlačili i članovi njegove obitelji. Primjerice, tvrdi se da je u EPH bila zaposlena i Pavićeva supruga Danijela, da se ona u toj tvrtki rijetko mogla vidjeti i da je tako ukupno kupila 21 godinu i 8 mjeseci radnog staža uz prosječnu mjesečnu plaću od 17.967 kuna bruto. Navodno je također imala pravo na službeno vozilo i vozača.

Izvori bliski EPH tvrde da Pavić ima pravo i na otpremninu od 18 svojih mjesečnih plaća, koje su mu svaki mjesec isplaćivane kroz tvrtku Com.com. Izvori bliski Hanžekoviću tvrde da se Hanžeković zgrozio kad je počeo doznavati koliko je novca Pavić na razne načine izvlačio iz Europapress Holdinga. Hanžeković vrlo transparentno i minuciozno vodi poslovanje vlastitih tvrtki i odvjetničkog ureda. On jako pazi da svoje tvrtke ne opterećuje dodatnim troškovima, a takvu je poslovnu kulturu prenio i na svoje suradnike. U Europapress Holdingu godinama se poslovalo drukčije, što je dobrim dijelom tu tvrtku i odvelo u ozbiljne poslovne probleme. Pavić je svoju vlasničku poziciju iskorištavao da u njoj zaposli brojne bliske i obiteljski povezane osobe, kao i da brojne privatne troškove podmiruje preko korporativnog računa. Osobe upućene u poslovanje Europapress Holdinga tvrde da je takvih primjera mnogo, a u prilog tomu navode da je Pavić osobno osiguranje i nadzor nad svojom privatnom kućom plaćao preko računa tvrtke. Uza sve to, Pavić je brojne sebi odane ljude enormno plaćao. Zbog tih otkrića odnosi Pavića i Hanžekovića jako su se pogoršali i Hanžeković je naposljetku odlučio posve ignorirati njihov građanski ugovor i voditi poslovanje tvrtke bez Pavića, iako su se dogovorili da će nakon predstečajne nagodbe Pavić ponovo moći steći do 49 posto dionica EPH i voditi novinsko poslovanje i uređivačku politiku, a da će Hanžeković biti samo financijski investitor.

PAVIĆ JE O TIM NJIHOVIM DOGOVORIMA, O KOJIMA JE NACIONAL PISAO JOŠ U PROSINCU PROŠLE GODINE, javno progovorio u intervjuu nedjeljnom Večernjem listu. U tom je intervjuu izgovorio brojne neistine i neprimjerenosti. O EPH je govorio kao o uspješnoj tvrtki koja fantastično posluje, koja uopće nije trebala završiti u predstečajnoj nagodbi, iako su dugovi te tvrtke bankama dosegnuli gotovo stotinu milijuna eura. Zaboravio je spomenuti da je EPH uspio razviti ponajprije zahvaljujući tajnim ortačkim ugovorima i netransparentnom poslovanju, kao i milijunskim kreditima koje nije vraćao. Zbog svojih tajnih ortačkih aranžmana s Miroslavom Kutlom, perjanicom HDZ-ove privatizacije 1990-ih, Pavić i dalje ima velikih financijskih problema. Tvrdi se da Kutle na temelju svojih netransparentnih ulaganja u EPH i danas posjeduje otprilike 10 milijuna eura vrijedne mjenice koje mu je dao Ninoslav Pavić. Tvrdi se i da Kutle od Pavića i dalje traži da mu vrati njegov novac, iako mu je Pavić više puta vraćao dio dugova, što je također opterećivalo poslovanje EPH. Izvori bliski Hanžekoviću tvrde da je Pavić intervjuom Večernjem listu zapravo htio poslati posrednu poruku Kutli da novac prestane tražiti od njega, odnosno da ga počne tražiti od Hanžekovića. Hanžeković smatra da je baš zato Pavić u Večernjem listu izjavio da će se boriti za svoj novac, očito aludirajući da mu Hanžeković duguje popriličan novac. Hanžeković misli suprotno pa je započeo pravosudni obračun s Pavićem, optužujući ga za sustavnu pljačku EPH. Kako stvari stoje, čini se da je to tek uvod u ozbiljne sudske bitke koje će se voditi između Pavića i Hanžekovića.

Komentiraj

PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.