Nacional otkriva popis tvrtki zbog kojih Vladi prijete sankcije Europske komisije koja je odlučila braniti interese hrvatskih seljaka oštećenih u sumnjivim natječajima Milanovićeve vlade i bivšeg ministra Tihomira Jakovine

Nacional posjeduje kopiju dokumenta s popisom tvrtki koje su dobile sredstva iz Mjere 4 programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a koje na to nisu imale pravo jer su u vlasništvu istih osoba. Riječ je o 21 tvrtki koje se spominju u negativnom mišljenju Europske komisije, a među njima su dvije tvrtke u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, pet tvrtki koje su u vlasništvu tvrtke Žito Marka Pipunića te četiri tvrtke u vlasništvu Mirka Ervačića.

GOSTUJUĆI NA HRTu U EMISIJI “Plodovi zemlje”, ministar poljoprivrede Davor Romić na izravno pitanje o toj aferi priznao je da se radi o 21 tvrtki, ali je izbjegao odgovoriti koje su to tvrtke te koliki su im iznosi dodijeljeni. Dokumenti u posjedu Nacionala to precizno otkrivaju. Riječ je o dvijema tvrtkama u vlasništvu Agrokora, PIK Vinkovci i Vupik, koje su zajedno trebale trebale dobiti oko 46 milijuna kuna, odnosno svaka po 23 milijuna. Pet tvrtki u vlasništvu kompanije Žito d.o.o. čiji je vlasnik Marko Pipunić iz programa za Ruralni razvoj trebale bi dobiti 202 milijuna kuna. Tvrtke Salami Aurea i Copadio Prosciutto Pannonico trebale su dobiti svaka po 38 milijuna kuna, tvrtka Floccus 32 milijuna kuna, a Argumentum Vitae 17 milijuna kuna. Na popisu su i tri tvrtke u vlasništvu Osatina grupe Mirka Ervačića, Nova natura, Vego Plantis i Mesna industrija Natura, koje su zajedno trebale dobiti 72 milijuna kuna, a dodatnih 38,5 milijuna kuna samostalno je trebala dobiti Osatina grupa.

Iako Ministarstvo poljoprivrede i novi ministar Davor Romić još uvijek nisu u javnosti objavili izvješće Europske komisije, Nacional je od Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) dobio potvrdu da je ta agencija od Europske komisije 25. travnja 2016. zaprimila pismeno očitovanje glede pojedinih mjera ruralnog razvoja, u kojem se navode uočene slabosti u ključnim kontrolama u vezi s Mjerom 4, za što su predviđene i financijske korekcije. Iz ARPA-e su tako potvrdili informaciju koju je Nacional dobio od nekoliko malih poljoprivrednika koji sumnjaju da novi ministar poljoprivrede štiti bivšeg ministra Tihomira Jakovinu koji je iz natječaja za Mjeru 4 Ruralnog razvoja Hrvatske, suprotno preporukama Europske komisije, izbacio odredbu kojom se sprječava dodjela sredstava tvrtkama istog vlasnika te je tako neprimjereno pomogao tvrtkama u vlasništvu Ivice Todorića, Marka Pipunića i Mirka Ervačića, koje su ukupno dobile gotovo 360 milijuna kuna na natječaju za Mjeru 4 iz programa Ruralnog razvoja.

  • U NEGATIVNOM MIŠLJENJU Europska komisija spominje 21 tvrtku, dvije su u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, pet tvrtki je u vlasništvu tvrtke Žito Marka Pipunića, a četiri u vlasništvu Mirka Ervačića

ROMIĆ JE U INTERVJUU U EMISIJI “PLODOVI ZEMLJE” najavio da bi se u rasvjetljavanje svih okolnosti ovog slučaja mogle uključiti i neke hrvatske istražne institucije. Nacional je pokušao stupiti u kontakt i s Tihomirom Jakovinom, ali nam se nakon prvog poziva u kojem nas je zamolio da ga nazovemo za sat vremena jer je na sastanku, bivši ministar više nije javljao i nije odgovarao na pozive. Reakciju smo zatražili i od Odnosa s javnošću Agrokora, ali do zaključenja ovog broja, u ponedjeljak navečer, nismo dobili odgovor na upit poslan elektroničkom poštom.

Nacionalu je iz ARPA-e potvrđeno da ta agencija trenutno radi na reviziji natječaja za Mjeru 4 Ruralnog razvoja te da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da uspostavi sustav koji će osigurati prepoznavanje i spriječiti umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje potpore koja se odnosi na financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od Hrvatske se također zatražilo da se osigura istraga svih umjetno stvorenih situacija te da ih se isključi iz EU financiranja.

Drugim riječima, Europska komisija je od Hrvatske zatražila da spriječi dodjelu sredstava tvrtkama koje imaju istog vlasnika i koje se prijavljuju za iste projekte. Ako Ministarstvo poljoprivrede ne promijeni tu praksu, vrlo lako je moguće da se Hrvatska nađe pod sankcijama i da se smanje sredstva namijenjena hrvatskoj poljoprivredi.

Između ostalog, u izvješću revizije stoji kako postoje ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta, što dokazuju sljedeći utvrđeni elementi: sporne tvrtke imale su iste vlasnike, istu adresu provedbe, neke tvrtke kojima su dodijeljene potpore osnovane su samo tri mjeseca prije natječaja, projekti za koje su se tvrtke istih vlasnika prijavile potpuno su komplementarni, navedena je ista osoba za kontakt te su sporne tvrtke točno ili približno točno zatražile iste iznose potpora koji su bili na granici za Mjeru. Također se navodi da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri sporne tvrtke, koje su revizori pregledali, tretirala kao pojedinačne iako se radi o povezanim poduzećima te je svakoj dodijelila pet milijuna eura.

“MOGUĆE SANKCIJE OVISE O ODLUKAMA EK koje u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati jer, između ostalog, ovise o koracima koje će Hrvatska poduzeti da bi udovoljila pravilima propisanima EU regulativom, odnosno zahtjevima EK koji se odnose na daljnji razvoj i poboljšanja sustava unutarnjih kontrola”, stoji u odgovoru iz ARPA-e, agencije koja je zadužena za reviziju sustava provedbe programa Europske unije te koja daje mišljenje u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima, o cjelovitosti, točnosti i istinitosti godišnjih financijskih izvješća Agencije za plaćanja, pravilnom funkcioniranju njezina sustava unutarnje kontrole te zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje je od Komisije zatražen povrat troškova.

Bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tako je zaslužan za novu blamažu Hrvatske pred Europskom komisijom, koja bi zbog nepravilnosti mogla stopirati dodjelu sredstava za program Ruralnog razvoja. Europska komisija ocijenila je da je natječaj koji je raspisao bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upitan, jer su sredstva uglavnom dobile tvrtke koje su u vlasništvu istih osoba, što je protivno preporukama Europske komisije. Natječaj za Mjeru 4 Ruralnog razvoja već je ranije izazvao reakciju malih poljoprivrednika koji su upozoravali na moguće nepravilnosti, što je sada i potvrđeno izvještajem Europske komisije.

NEKOLIKO MALIH POLJOPRIVREDNIKA izrazilo je ogorčenje potezima novog ministra od kojeg očekuju da poništi natječaje za Mjeru 4 jer smatraju da je bivši ministar pogodovao velikim poljoprivrednim tvrtkama koje su u vlasništvu njegovih bliskih prijatelja. Zbog straha da ostanu bez sredstava na budućim natječajima koje će raspisati Ministarstvo poljoprivrede, nezadovoljni poljoprivrednici s kojima smo razgovarali željeli su ostati anonimni, ali su svi upozorili na veliku štetu koju trpi hrvatska poljoprivreda zbog odluka bivšeg ministra. Isto tako, svi su izrazili i ogorčenje zbog pasivnosti novog ministra Davora Romića koji nije na vrijeme reagirao na upozorenja oko neregularnosti u natječaju za Mjeru 4 Ruralnog razvoja, zbog čega bi hrvatska poljoprivreda mogla ostati bez nekoliko desetaka milijuna eura europskog novca.

Hrvatski poljoprivrednici koji su Nacional upozorili na izvještaj Europske komisije, tvrde da je Tihomir Jakovina u zadnjoj godini svog mandata, izigravajući propise Europske unije, svoj mandat zaključio dodatnim nanošenjem štete malim hrvatskim poljoprivrednicima i pustošenjem slavonskih sela, pomažući Ivici Todoriću, ali i svojim prijateljima Marku Pipuniću, vlasniku grupacije Žito, i Mirku Ervačiću, vlasniku Osatina grupe.

Nacional je o toj aferi razgovarao i s bliskim suradnikom bivšeg ministra Tihomira Jakovine koji je potvrdio da postoji negativno mišljenje Europske komisije, ali da on ne vidi ništa sporno u odlukama bivšeg ministra i njegovih suradnika. Tvrdi da je napravljen veliki posao u osiguravanju sredstava za program Ruralnog razvoja i da je riječ o umjetno stvorenoj aferi kako bi se smanjile zasluge svih djelatnika u Ministarstvu poljoprivrede u prošlom mandatu.

“AKO NOVI MINISTAR SUMNJA da je natječaj sporan i da sve nije rađeno po zakonu, neka poništi natječaj i neka sve krene ispočetka. Ovako sredstva stoje na računu i još nikome nisu isplaćena. Čudi me što ministar Romić oko tog pitanja još nije donio nikakvu odluku”, rekao je za Nacional blizak suradnik bivšeg ministra.

  • ‘MOGUĆE SANKCIJE ovise o odlukama EK koje u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati jer, između ostalog, ovise o koracima koje će Hrvatska poduzeti da bi udovoljila pravilima propisanima EU’

Međutim, program mjera ruralnog razvoja i način na koji je bivši ministar Jakovina rasporedio sredstva, od samog početka bili su predmet žestokih kritika. Naime, u Mjeri 4 Hrvatska se obvezala do 2020. godine financirati 1823 projekta. Rezultat Jakovinina natječaja je financiranje 294 projekta, ali s 50 posto potrošenih sredstava koje hrvatska poljoprivreda ima na raspolaganju do 2020. godine. Da bi uspjeli u ispunjenju obveza, lako je izračunati da s jednakim iznosom, novi ministar mora realizirati 1529 projekata.

Afera s natječajima iz Programa mjera ruralnog razvoja, tvrde poljoprivrednici s kojima smo razgovarali, najveća je afera bivšeg ministra poljoprivrede. Oni naglašavaju da je Jakovinina posljednja operacija imala svoju uvertiru u kojoj je on uvjeravao poljoprivrednike da im se ne isplati prijavljivati na natječaje u programu IPARD jer će natječaji iz Programa mjera ruralnog razvoja biti za njih povoljniji te je tako rušio učinkovitost IPARD-a. Kada su poljoprivrednici konačno dočekali Mjere ruralnog razvoja i prvi natječaj, shvatili su da su izigrani zbog nekolicine poduzetnika i njihovih interesa. Prvi natječaj koji je Jakovina raspisao bio je za Mjeru 4 Ulaganja u fizičku imovinu u kojoj se nalazi 28 posto sredstava iz Mjera ruralnog razvoja prema okvirnoj raspodjeli sredstava po mjerama. Sastojao se od natječaja za operacije 4.1.1, 4.1.2 i 4.2.1. Za operaciju 4.1.1. na prvom natječaju koji je započeo 11. veljače i trajao do 15. travnja prošle godine, prvotno je alocirano 370 milijuna kuna, dok je povećanjem alokacije iznos uvećan na 862 milijuna kuna.

ZA OPERACIJU 4.1.2. NA PRVOM NATJEČAJU koji je započeo 11. veljače i trajao do 15. travnja 2015. prvotno je alocirano 130 milijuna kuna. Za operaciju 4.2.1. na prvom natječaju prvotno je alocirano 140 milijuna kuna, dok je povećanjem alokacije iznos uvećan na 370 milijuna kuna. Lako je zamijetiti kako je nakon zatvaranja natječaja, u operacijama 4.1.1. i 4.2.1. došlo do povećanja alokacije, odnosno odluke da se poveća iznos sredstava iako je Europska komisija dala negativno mišljenje o tom potezu. Poljoprivrednici tvrde da je povećanje izvršeno kako bi se “crta prolaza” pomakla i kako bi Jakovinini omiljeni poduzetnici ipak prošli na natječaju. “U povećanju alokacije krije se velika prevara, zamka, ali i potencijalno brzo rješenje problema”, rekli su nam naši sugovornici koji su upozorili da je protiv odluke o povećanju alokacije jedna udruga poljoprivrednika podnijela Ustavnu tužbu koja je više nego utemeljena, a mogla bi rezultirati ogromnim brojem tužbi protiv Republike Hrvatske. Zato poljoprivrednici insistiraju na tome da ministar mora ukinuti odluke o povećanju alokacije u operacijama 4.1.1. i 4.2.1.

Naši sugovornici tvrde da je Jakovina pokušao izigrati propise Europske unije jer je iz Pravilnika o provedbi Mjera ruralnog razvoja izostavio odredbe iz Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 koje povezana poduzeća tretiraju kao jednog korisnika te je tako omogućio da “povlašteni poduzetnici” poput Todorića, Pipunića i Ervačića povuku stotine milijuna kuna na štetu ostalih hrvatskih poljoprivrednika, protivno propisima EU.

Iako predstavnici poljoprivrednika s kojima je Nacional razgovarao tvrde da se zbog cijele afere Europska komisija raspitivala u susjednim zemljama o mogućnostima da njihove akreditirane agencije preuzmu provedbu programa u Republici Hrvatskoj, što bi značilo da bi u budućnosti natječaje iz Mjera ruralnog razvoja mogla provoditi slovenska ili talijanska agencija, iz ARPA-e tvrde da do toga neće doći jer je to suprotno pravilima Europske komisije.

“DO SADA NISMO ČULI da bi postojala takva mogućnost i smatramo da to nije u skladu s EU regulativom. Naime, svaka zemlja članica uspostavlja sustav kontrola i dužna je provoditi te kontrole ako želi koristiti sredstva EU fondova”, stoji u odgovoru iz Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

  • JAKOVINA JE IZGLEDA pokušao izigrati propise EU-a jer je iz Pravilnika o provedbi Mjera ruralnog razvoja izostavio odredbe iz Uredbe Komisije koje povezana poduzeća tretiraju kao jednog korisnika

Marko Pipunić i Mirko Ervačić tijekom cijelog mandata ministra Tihomira Jakovine spominjali su se kao njegovi prijatelji kojima je on pogodovao na razne načine. Krajem 2012. godine Jakovina je unatoč negativnom mišljenju stručnog povjerenstva koje je sam imenovao, donio odluku o raspodjeli kvota u korist Šećerane Osijek u vlasništvu Marka Pipunića, a na štetu ostalih tvornica šećera, protivno zakonskim odredbama. Taj postupak rezultirao je nizom upravnih sporova koji su dokazali nezakonitost Jakovinine odluke. U konačnici, šećerane iz Viro grupacije podnijele su tužbu za naknadu štete protiv Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 97 milijuna kuna, a trenutno im Republika Hrvatska prema drugostupanjskoj presudi mora isplatiti 70 milijuna kuna.

JAKOVINU SE SUMNJIČILO i da je pogodovao kolegi iz studentskih dana Mirku Ervačiću, vlasniku Osatina grupe, kao i Marku Pipuniću, prilikom dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, zbog čega je nekolicina poljoprivrednika kojima su ugovori raskinuti kako bi se zemlja dodijelila Ervačiću i Pipuniću podigla kaznene prijave protiv ministra Jakovine. Mirko Ervačić je od državne zemlje odustao, a cijela afera u javnosti je ostala zapamćena i po reakciji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je nenajavljena došla u kabinet ministra Jakovine.

Najnovija afera bivšeg ministra mogla bi biti i najveća do sada jer bi zbog nje Hrvatska mogla ostati bez možda ključnih sredstava za opstanak domaće poljoprivrede. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali tvrde da i novi ministar poljoprivrede Davor Romić odugovlači s rješenjem te tako drži u svojevrsnoj blokadi investicije u poljoprivredni sektor. Oni smatraju da ministar Romić problem može riješiti jednostavno i to tako da ukine odluke o povećanju alokacije na spornim natječajima te poništi odluke o dodijeli sredstava povezanim poduzećima. Tvrde da bi tako ostalo dovoljno novca da se pravednijim i poštenijim natječajima ispune obveze i da bi se tako vratilo povjerenje Europske komisije u hrvatske institucije.

No poljoprivrednike zabrinjava šutnja novog ministra, u što su se uvjerili i novinari Nacionala koji su još prošle srijede poslali upit u Ministarstvo poljoprivrede i zatražili ministrov komentar ove afere. Do zaključenja ovog broja iz Ministarstva poljoprivrede još uvijek nije stigao nikakav odgovor, a nitko od dužnosnika Ministarstva zaduženih za komunikaciju s medijima, puna dva dana nije se javljao na telefonske pozive. Kao jedan od razloga što ministar Romić odugovlači s odlukom o poništenju natječaja, neki od naših sugovornika navode i pritiske lobista Prstena, udruge bosanskih Hrvata, čiji je Marko Pipunić istaknuti član, jednako kao i Ivan Lovrinović, Juro Martinović i neki drugi članovi Mosta iz čije kvote dolazi i sam ministar Romić. Ako ministar doista i popusti pod tim pritiscima i ne poništi natječaj, lako bi se moglo dogoditi da zbog privatnih interesa nekolicine moćnih poduzetnika, mali hrvatski poljoprivrednici ostanu bez novca koji im je presudan za opstanak gospodarstava.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.