SKRIVENE DIPLOMATSKE AKTIVNOSTI ŠEFA HDZ-a U KOLIZIJI SU S njegovom RIGIDNOM RETORIKOM

Zašto je vođa oporbe prešutio pa demantirao sastanak na kojem Milanović gradi uzlet u predizbornoj kampanji

Usred izbjegličke krize i po mnogima nepotrebnog radikaliziranja odnosa između Hrvatske i Srbije, proteklog tjedna u središte pozornosti dospio je jedan neformalni politički sastanak koji je premijer Zoran Milanović odlučio iskoristiti kako bi pokušao ostvariti uzlet u svojoj predizbornoj kampanji. Riječ je o neformalnom sastanku šefa oporbe Tomislava Karamarka i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji je vođa HDZ-a prvo prešutio, a potom i javno demantirao, iako se po Vučićevu javnom priznanju taj sastanak dogodio. Izvori bliski vrhuSDP-a tvrde da je Milanović odlučio pokušati profitirati od tog sastanka, upravo zato što je on prešućen i pokušalo ga se zadržati u tajnosti. Isti izvori tvrde da se tajna tog sastanka pokušala sačuvati upravo zbog pozadinske poruke koju je on slao – a ona, prema njihovu dubokom uvjerenju, zasad najplastičnije ocrtava dvostruke i krajnje diskutabilne Karamarkove kriterije u političkoj retorici i ponašanju.

NAKON ŠTO GA JE JAVNO PROZVAO ZBOG TAJNIH SASTANAKA s bankarima u Klagenfurtu, hrvatski premijer optužio je predsjednika HDZ-a zbog tajnog sastajanja s predsjednikom srbijanske vlade Vučićem. Milanović je to učinio prošlog tjedna, usred krize s blokadom granice, nakon što je Srbija odbila preusmjeriti dio izbjeglica prema mađarskoj granici i nakon što je Vučić odbio Milanovićevu ponudu da u Srbiju pošalje autobuse koji bi izbjeglice organizirano prevozili ne samo prema hrvatskoj, nego i prema mađarskoj granici. Kad je Vučić to odbio, Milanović ga je pred hrvatskim medijima optužio za svojevrsnu zavjeru s Mađarima i HDZ-om, rekavši:

“Je l’ može ponuda biti jasnija, dobronamjernija i preciznija? Dakle, nećeš, imaš motive jer si s nekim u talu. Razgovaraš s Budimpeštom, tajno se sastaješ s Karamarkom u Zagrebu, dakle, to je sve ekipica.”

Milanović je to izjavio prošlog petka tijekom posjeta Omišu. Odmah nakon njegove izjave, Karamarko je Milanovićeve tvrdnje nazvao izmišljotinama i na svom Facebook profilu napisao:

“Nevjerojatno je što je sve čovjek spreman izmisliti i napraviti kako bi se održao na vlasti. Nakon izbora naša vlada vodit će ozbiljnu državnu politiku.”

  • IAKO U SASTANKU sa šefom srbijanske vlade ne bi trebalo biti ništa sporno, to samo potvrđuje da je Karamarko istodobno koristio radikalnu retoriku prema Srbiji kako bi pridobio krajnje desno biračko tijelo

Time je šef HDZ-a neizravno demantirao Milanovićeve tvrdnje da se tajno sastao s Vučićem u Zagrebu. Međutim, već istog tog dana u središnjem Dnevniku HTV-a srbijanski premijer potvrdio je da je do njegova sastanka s Karamarkom ipak došlo, i to 15. veljače, na dan inauguracije hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Na pitanje urednice i voditeljice Dnevnika Sanje Mikleušević Pavić kako komentira Milanovićeve prozivke da s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom i Karamarkom sudjeluje u kampanji, najprije je njegove tvrdnje nazvao besmislenima, ali je potom potvrdio da se ipak sastao sa šefom hrvatske oporbe.

“JA MISLIM DA JE TA IZJAVA BESMISLENA, kao i mnoge druge. Kako ja neću govoriti, izgovarati ružne riječi o bilo kome, neću govoriti da je netko barbarin, jer mislim da je to bilo vrlo pogrešno da jedan cijeli narod nazivate barbarskim, neću odgovarati na osobne uvrede. Želim reći, ne samo da nema nikakvog plana. Gospodina Karamarka sam jedanput u životu vidio usred Zagreba, onog dana kad je Kolinda Grabar-Kitarović inaugurirana, a vodilo me 50 Milanovićevih policajaca do njega. Što je tu čudno, što je tu loše? Pa valjda je dobro da razgovaramo, da želimo dobre odnose”, otkrio je Vučić u izravnom TV prijenosu. Rekao je da se nakon toga s Karamarkom više nije ni čuo ni vidio, ali je dodao:

“O ČEMU SE OVDJE RADI? Valjda je dobro da razgovaramo, ne vidim u tome neki problem. Sutra bih mogao razgovarati s gospodinom Karamarkom, s gospodinom Milanovićem, sa svakim drugim. Za nas u Srbiji nije problem razgovarati.”

Razgovor srbijanskog premijera i šefa hrvatske oporbe ne bi bio nikakav problem da je on od početka bio medijima transparentno najavljen. No umjesto toga, sve upućuje na to da ni jedan ni drugi akter tog sastanka od početka nisu željeli da ta vijest dospije u javnost. Vučić se 15. veljače, na dan inauguracije, sastao s premijerom Milanovićem i potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, a održao je i bilateralni sastanak s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. O tim sastancima javnost je bila informirana.

“Sastao sam se s Milanovićem, gospođom Pusić i gospođom Kitarović. Oni su inzistirali na priči o nestalim osobama, a ja sam se trudio da budem dobar i pristojan gost. Danas imamo više lista sa Srbima iz Hrvatske koji su nestali nego obrnuto. Imamo mi svoj posao, ali oni imaju veći. Razgovarali smo o problemu izbjeglih Srba, da oni trebaju dobiti osobne iskaznice zbog imovine, a razgovarali smo i o kampanjama koje se vode protiv pojedinih Srba”, rekao je tada Vučić i dodao da je zadovoljan razgovorima. Za B92 Vučić je čak rekao da je novu hrvatsku predsjednicu pozvao da dođe u posjet njemu i predsjedniku Tomislavu Nikoliću u Beograd te misli da će ona taj poziv prihvatiti.

  • SVOJIM NESPRETNIM DEMANTIJEM na Facebooku – da je riječ o izmišljotini – Karamarko je samo dodatno potkrijepio nagađanja o tome zašto je imao potrebu skrivati činjenicu da se uistinu sastao s Vučićem

PORTAL INDEX.HR TADA JE OBJAVIO KRATKU VIJEST o tome da je Vučić srpskim medijima prešutio da se u Zagrebu sastao i s predsjednikom HDZ-a, a tu informaciju, osim novinara portala index.hr, nisu objavili ni prenijeli drugi hrvatski mediji. Portal tada taj sastanak nije posebno problematizirao, nego je samo objavio informaciju o tome da se sastanak održao u 17 sati, u zagrebačkom hotelu Sheraton. Izvori bliski vrhu stranke tada su novinarima indexa potvrdili da je riječ o kratkom protokolarnom sastanku te da su Vučić i Karamarko razgovarali o aktualnim temama.

No na zaključak da ipak nije bila riječ o običnom protokolarnom sastanku, može navoditi i činjenica da presjednik HDZ-a o tom sastanku nije obavijestio ni javnost ni šire članstvo HDZ-a. Ako je bila riječ o protokolarnom sastanku, on bi se vjerojatno održao u središnjici HDZ-a te bi informacija o tome bila objavljena na službenim stranicama stranke. Primjerice, samo dan ranije, 14. veljače, Karamarko se u središnjici HDZ-a sastao s ministrom javne sigurnosti Države Izrael Yitzhakom Aharonovitchem, o čemu su na službenim stranicama stranke objavljene kratka vijest i fotografija sa susreta.

“Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko primio je u Središnjici HDZ-a u Zagrebu Yitzhaka Aharonovitcha, ministra javne sigurnosti Države Izrael. U vrlo prijateljskom tonu razgovarali su o situaciji u Izraelu i na Bliskom istoku, stanju u jugoistočnoj Europi i mogućnostima izgradnje hrvatsko-izraelskih odnosa. Ministar Aharonovitch čestitao je predsjedniku Tomislavu Karamarku na pobjedi Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima i izrazio zadovoljstvo što će u ime Države Izrael nazočiti sutrašnjoj svečanoj prisezi predsjednice Republike Hrvatske”, objavljeno je na stranici hdz.hr. No o sastanku Karamarka s Vučićem, koji se održao na dan inauguracije, nema ni riječi. Da je riječ o neformalnom a ne službenom sastanku, potvrđuje i podatak da se sastanak održao u hotelu Sheraton, u kojem Karamarko i inače razgovara s neformalnim savjetnicima i ljudima iz raznih poslovnih krugova.

Taj sastanak bio bi zaboravljen da premijer Milanović sada hrvatskoj javnosti nije ponovno skrenuo pažnju na to da se srbijanski premijer u Zagrebu tajno sastaje sa šefom hrvatske oporbe. Svojim nespretnim demantijem na Facebooku – da je riječ o izmišljotini – Karamarko je samo dodatno potkrijepio nagađanja o tome zašto je imao potrebu skrivati činjenicu da se uistinu sastao s Vučićem.

Radi pojašnjenja okolnosti samog sastanka, Nacional je uredima Vučića i Karamarka poslao upit s pitanjima na čiju je inicijativu došlo do tog sastanka i o čemu su razgovarali. Ni s jedne adrese do zaključenja broja nije stigao odgovor.

U toj priči svakako je zanimljivo i to što je HDZ cijelu predsjedničku kampanju svoje kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović koncipirao na priči da će se ona, za razliku od bivšeg predsjednika Ive Josipovića, odmaknuti od “regije” i okrenuti Europi i Zapadu, a ne treba zaboraviti ni koliko je često Karamarko u svojim govorima Josipovića prozivao kao “jugofila” te kako su se Josipoviću zamjerali česti sastanci s čelnicima iz “regije”. Iako u sastanku sa šefom srbijanske vlade ne bi trebalo biti ništa sporno, to samo potvrđuje da je Karamarko istodobno koristio radikalnu retoriku prema Srbiji kako bi pridobio krajnje desno biračko tijelo, dok se već na dan inauguracije kandidatkinje HDZ-a tajno sastao s čelnim čovjekom te države.

U CIJELOM OVOM SLUČAJU PROBLEMATIČNO BI ZA KARAMARKA moglo postati i to što ga premijer Milanović pokušava prikazati kao konspirativnog političara koji se tajno sastaje s pripadnicima raznih interesnih skupina te da, de facto, radi protiv interesa vlastite države. Milanović je Karamarka već otvoreno javno prozvao kao “agenta banaka” koji se tajno sastaje s predstavnicima austrijskih banaka u Klagenfurtu, implicirajući da se zato protivio rješenju koje je Vlada predložila za dužnike u švicarskim francima, iako je na kraju HDZ u Saboru glasao za to rješenje.

U LIPNJU OVE GODINE KARAMARKA JE U IME SDPa prozvao i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji je postavio pitanje o čemu je to “Karamarko u tajnosti razgovarao” s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom i “koje su to teme koje je morao dogovarati oko Ine”. Karamarko je na odgovorio:
“Ne znam zašto se to zakompliciralo i izmistificiralo. S gospodinom Szijjartom razgovarao sam kao s predstavnikom Fidesza, razgovarali smo kao stranački ljudi. Mi s tom strankom dobro surađujemo i dalje ćemo surađivati. Nismo uopće razgovarali o Ini, nego o suradnji dviju stranaka. U ovoj fazi jedino o tome i možemo govoriti, a kada budemo u mogućnosti i kada budemo imali operativne mogućnosti u rukama, to jest kada pobijedimo na izborima, sigurno ćemo razgovarati o problemima koji postoje. Mi s Mađarskom želimo imati dobre odnose, Mađari su naši susjedi i možemo s njima imati strateško partnerstvo, kao i s Nijemcima, i u tom smjeru treba ići”, rekao je Karamarko zaključivši da je priča o Ini i Molu nesuvisla konstrukcija.

ZBOG SVEGA NAVEDENOGA, a posebice nakon Milanovićeva žestokog napada na Karamarka radi sastanka s Vučićem, premijerovi bliski suradnici sve su uvjereniji da je on u najmanju ruku u ovoj fazi kampanje već osigurao svoj ostanak na čelu SDP-a, bez obzira na ishod parlamentarnih izbora. To se uvjerenje nakon stranačke konvencije SDP-a počelo širiti i među novinskim komentatorima, što bi također moglo pridonijeti tomu da Milanović u završnu fazu predizborne kampanje uđe opušteniji i ostvari željeni rezultat, odnosno, pobjedu na izborima. Unatoč tomu, dio Milanovićevih simpatizera strahuje da on u svojim napadima na Karamarka ne prijeđe granicu dobrog ukusa i da se njegov teški karakter ne otme kontroli, što bi po njihovim procjenama moglo ugroziti izbornu pobjedu SDP-om predvođene koalicije.

Komentiraj

FOTO:NACIONAL I PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.