‘Mislim da bi premijer mogao pomoći u tome da se istraži kako je prodana Pliva. Jer nije problem samo u prodaji Ine. Ima još prodaja koje treba istražiti’

Koncem proteklog tjedna, usred više turbulentnih političkih zbivanja, Nacional je razgovarao s bivšim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. Upravo je njega, kao i njegova nasljednika Ivu Josipovića, Efraim Zuroff, direktor Ureda Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, istaknuo kao pozitivan primjer vraćanja digniteta hrvatskom antifašizmu i stvaranju nove slike demokratske Hrvatske. Jer njih dvojica ne samo što su se ispričala židovskom narodu u svojim govorima u Knessetu, nego su i promovirali Hrvatsku kao zemlju koja je Drugi svjetski rat završila na strani saveznika, zahvaljujući antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi. Zuroff se vrlo kritički izrazio i o imenovanju Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture.

U razgovoru za Nacional Mesić je iznio svoje viđenje zabrinjavajućih trendova koji prožimaju hrvatsko društvo. Izjavio je da je Hrvatska na putu prema fašizaciji, analizirao Katoličku crkvu i njenu ulogu u sastavljanju Vlade, progovorio što misli o odnosima Zdravka Mamića i HDZ-a, ali je i kritizirao premijera Tihomira Oreškovića, sugerirajući pritom da bi on mogao imati informacije o suspektnoj prodaji Plive koja bi se trebala istražiti. Mesić je pozvao premijera Oreškovića da se uključi u donošenje odluka i prognozirao da bi se, u protivnom, na toj funkciji mogao zadržati i kraće od šest mjeseci.

NACIONAL: Zašto Tomislav Karamarko na čelu HDZ-a opet vraća Hrvatsku u doba devedesetih i svojim izborom ministara potiče ideološke podjele? Što mislite da je cilj takve njegove politike?

Pratio sam kampanje svih stranaka. Očito je bila velika borba za glasače desnice. Ali kada završe izbori, prestaje izborna kampanja, a ja imam osjećaj da ona i dalje traje, što nema nikakvog smisla. Izbori su završeni, sada treba do kraja sastaviti vladu. Vlada mora preuzeti svoju odgovornost i građani moraju znati što ih očekuje. Vlada mora napraviti objektivan snimak postojećeg stanja, moralo bi se konstatirati da je prošla vlada preuzela državu u teškim okolnostima i da je, nakon svega, mandat ipak završila s pozitivnim rezultatima. A onda bi trebalo reći kojim pravcem će se nastaviti ono što je bilo dobro, a zatim i koji su strateški ciljevi te vlade i koje mjere namjerava poduzeti. I konačno, koji će biti rezultati.

NACIONAL: Jeste li se upoznali s novim premijerom? Je li vas zvao? Očekujete li da će ostati na svojoj funkciji dulje od šest mjeseci?

Nisam ga upoznao. Očekujem da ćemo se sresti na nekom događaju. A što se tiče ostanka na funkciji, ako ne bude odgovarao na izazove, pitanje je hoće li ostati i šest mjeseci. Mora odgovarati na izazove, pa i na engleskom jeziku. A inače, mislim da bi on mogao odgovoriti i na još jedno pitanje, a to je kako je Pliva prodana. Možda bi mogao pomoći i u tome da se to pitanje istraži. Nije problem samo u prodaji Ine. Ima još prodaja koje bi trebalo istražiti.

NACIONAL: Kako komentirate to što nova hrvatska vlada na čelu s Oreškovićem ne reagira na radikalizaciju političke scene, kao i na isticanje ustaških simbola i izvikivanje ustaških pozdrava na demonstracijama koje su se održale zbog oduzimanja koncesije Televiziji Z1, a u kojima je sudjelovao i potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš?

Policija je reagirala izjavivši da nisu ništa učinili jer je onih koji su vikali bilo previše, pa nisu ništa mogli poduzeti. Nažalost, u Hrvatskoj postoji dosta ljudi koji nisu dovoljno obrazovani, pa će spremno nasjesti pričama kako je “za dom spremni” stari hrvatski pozdrav koji se čak čuje u operi “Nikola Šubić Zrinski”. To, naravno, nema nikakve veze s povijesnom istinom i činjenicama. A to što je Ivan Tepeš povjesničar, ne znači da je i politički pismen. Taj pozdrav “za poglavnika i dom spremni” koristio se jedino u vrijeme fašističke tvorevine NDH. Takve pojave su moguće jer se nalazimo u fazi fašizacije. Premalo je građanske hrabrosti da se prizna ta činjenica. To je put u fašizaciju! Bilo bi normalno da se Vlada i predsjednik Sabora očituju o tome. Sasvim je sigurno da, ako se više tisuća ljudi okupi i izvikuje “za dom spremni”, na to treba reagirati. Zamislite da se u Njemačkoj okupi nekoliko tisuća ljudi i da viču “Sieg Heil!” i dižu ruku na fašistički pozdrav. Svi bi reagirali! Ali ovdje se događa jedan zabrinjavajući proces. Fašizam je opasan, a kod nas ga u svojim izjavama političari stalno relativiziraju, izjednačavajući ga s komunizmom. Slušajte naše političare, oni su protiv fašizma, komunizma, totalitarizma. Međutim, komunizam je bio mega-ideja utemeljena na znanstvenim djelima Marxa i Engelsa, ali utopijska ideja. Nastojalo je se provesti na razne načine, postojali su različiti putevi, različiti oblici socijalizama, od Bugarske do Vijetnama, mnogi krajnje nedemokratski. Ali gdje je tu sad kod nas prijetnja komunizma? Komunizam se ne nameće ni na koji način, ni simbolima, ni ideologijom. Uostalom, on i ne može nastati u maloj sredini. Za razliku od fašizma, koji može! U tome je problem.

  • ‘PREMIJER MORA ODGOVARATI na izazove, makar i na engleskom. Ne bude li to činio, pitanje je hoće li ostati na funkciji i šest mjeseci. On mora odlučiti hoće li odlučivati jer je on prvi čovjek vlasti. Barem na papiru’

NACIONAL: Kako komentirate imenovanje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture? HDZ je u svojim redovima imao kandidate poput Jasena Mesića, Anje Šovagović Despot ili Dinka Čuture, koji bi zasigurno bili prihvatljiviji ne samo cjelokupnoj hrvatskoj, nego i međunarodnoj javnosti.

Očekivao sam da će izbor pasti na bilo koga od tih ljudi koje ste spomenuli, ali ne na čovjeka koji nije iz struke. Ja ne ulazim u analizu Hasanbegovićeva djelovanja, ali on evidentno nije čovjek iz kulture. On je sasvim sigurno pogrešno izabran, za početak, jer nije iz te branše.

NACIONAL: Ali sigurno je da je Karamarko jako dobro znao što je ministar Hasanbegović radio u svojoj prošlosti. Kako je moguće da je postavio čovjeka takva profila?

Ne znam kojom logikom se Karamarko rukovodio kad ga je predložio na tu funkciju. Premijer ga sigurno nije izabrao jer on ne poznaje ljude u Hrvatskoj. Dakle, on je kandidat nekog jako utjecajnog iz Domoljubne koalicije. Vjerujem da je to bio Karamarko. Tomislava Karamarka dobro poznajem jer je bio šef moje prve predizborne kampanje i predstojnik Ureda. Ali u vrijeme dok smo surađivali, pripadali smo istoj političkoj opciji. Zato me i iznenađuje što se ide s imenovanjem dvojice ministara koji su tako problematični. Prvo Crnoja pa Hasanbegović. Zar nije čudno što nitko nije znao da čovjek ne stanuje u daščari i da nije izgradio kuću za koju je primio novac? Malo mi je to čudno. Netko tko je predlagatelj, morao je o takvim stvarima voditi računa. Pa tako i u onom drugom slučaju.

NACIONAL: Kako komentirate to što i nakon svih kompromitirajućih podataka koji su objavljeni o javnom djelovanju ministra Hasanbegovića u njegovoj dosadašnjoj karijeri, uključujući i tekstove u časopisu NDH, kao i fotografiju s kapom nalik ustaškoj, vladajuća koalicija i dalje ga brani?

Gledajte, može se čovjeku dogoditi da se nađe u raznim situacijama.

NACIONAL: Kao što se dogodilo vama, na primjer.

Da, ja sam svojedobno bio glavni tajnik HDZ-a i otišao sam u Australiju sa zadatkom da privolim našu emigraciju da pomogne Hrvatskoj u obrani i obnovi. Išao sam s određenim zadatkom koji sam tada trebao obaviti. Ali onda sam se našao u prostoru koji je bio vrlo nabrijan nostalgijom za NDH. I povukao sam pogrešan potez, pokušao sam se prilagoditi toj atmosferi. Razlika je u tome što sam ja kasnije javno rekao da je to bilo i pogrešno i promašeno. Dakle, nisam negirao i sakrivao tu pogrešku.

NACIONAL: Prošloga tjedna Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema poslao je priopćenje i vrlo oštro pismo u kojem traži Hasanbegovićevu smjenu, a brojni inozemni mediji pišu naglašeno kritičke osvrte o sastavu nove hrvatske vlade. Može li i koliko Hasanbegovićev izbor naštetiti antifašističkom imidžu Hrvatske i njenom međunarodnom ugledu? Neki čak tvrde kako bi se moglo dogoditi da se Hrvatska opet vrati u svojevrsnu međunarodnu izolaciju.

Da, dugo je trajala ta izolacija. Podsjetit ću vas da sam, kad sam izabran na prvi mandat, tek onda počeo otvarati Hrvatsku prema svijetu, uključujući naše susjede. Ali što dulje ova situacija bude trajala, šteta će biti veća. S Crnojom je učinjena šteta, ali je sanirana jer je on odstupio, s obzirom na to da je bilo jasno da s onim balastom nije mogao ostati ministar. Mislim da se ministar Hasanbegović s tim pritiskom teško može nositi. Osobito zato što je ušao u prostor koji nije njegov. A što se tiče međunarodne zajednice, Hrvatska ne bira ministre zbog njih, nego zbog nas. Prema tome, ako trebamo ministra koji će maksimalno promovirati kulturu u Hrvatskoj i ako jedno rješenje nije dobro i vidi se da su stvari zapele, to treba razriješiti što prije. Nije kod njega problematična kapa, nego njegovi tekstovi. Čovjek može pogriješiti, ali ne smije živjeti u grijehu, kako kaže Crkva. Ako je došlo do pogrešnog izbora, a to je sada notorno, onda to pitanje treba što prije riješiti.

  • ‘HRVATSKA JE U FAZI FAŠIZACIJE. Zamislite da u Njemačkoj ljudi viču ‘Sieg Heil!’ I dižu ruku na fašistički pozdrav. Svi bi reagirali. A naši političari relativiziraju fašizam i izjednačuju ga s komunizmom’

NACIONAL: Treba li premijer Orešković odlučiti o njegovoj smjeni? Odlučuje li on i o čemu?

On mora odlučiti hoće li odlučivati. Jer on je prvi čovjek hrvatske vlasti. Barem na papiru.

NACIONAL: A i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović o tomu šuti i kao da ne primjećuje gužvu na političkoj sceni. Kako biste vi reagirali na tu situaciju da ste danas predsjednik?

Ja bih pozvao premijera i predsjednika Sabora, bez prisutnosti javnosti, te objasnio u čemu je problem za Hrvatsku da se takve teme provlače pred licem svjetske javnosti. Vjerujem da bi svatko u svojoj zoni odgovornosti tada donio odluku koju treba. Kao što sam to radio s Ivom Sanaderom, Vladimirom Šeksom i Lukom Bebićem. Dok su oni bili predsjednici vlade i Sabora, sastajali smo se dva, tri, pa i četiri puta mjesečno na ručku, svaki put kod drugoga i raspravljali o stvarima važnima za državu za koju smo bili odgovorni. Iako se politički sigurno nismo slagali. Tako se to radi.

NACIONAL: Problem je jedino ako se predsjednica i premijer zapravo slažu s onim spornim, što je radio i promovirao u svojoj karijeri ministar Hasanbegović.

Pa onda to moraju i reći. Ali što vrijeme ide dalje, svakim danom će to biti teže.

NACIONAL: Kako komentirate podršku profesora Ive Banca i 70 drugih profesora povijesti ministru kulture i njegovim tezama?

Ja te ljude ne razumijem. Među njima ima i onih koji su meni sudili na tzv. Hrvatskom nacionalno – etičkom sudištu. A to su takvi demokrati koji me čak nisu ni pozvali na saslušanje, nego su me odmah osudili. A što se tiče profesora Banca, upoznao sam ga davno, organizirao mi je predavanje na Yaleu na temu raspada Jugoslavije. Bili su zadovoljni i profesori i studenti, a i on. Ne znam što se s njim u međuvremenu dogodilo.

NACIONAL: Je li HDZ pokušajem opstrukcije izbora Ranka Ostojića na čelo saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost htio spriječiti da se taj Odbor uključi u propitivanje okolnosti pod kojima Kolinda Grabar Kitarović želi isforsirati prijevremenu smjenu ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića i biranje njegova nasljednika?

Mislim da se tu radilo puno više o nespretnosti. Valjda se željelo natjerati SDP da popusti i predloži nekog drugoga, a i HDZ je možda mislio dobiti neke političke bodove. Krivi je to način skupljanja političkih poena.

NACIONAL: Je li ravnatelj SOA-e Lozančić trebao informirati predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da se našla usred komunikacije sa Zdravkom Mamićem, koja je bila pod nadzorom?

Ja sam kao predsjednik komunicirao s tisućama ljudi i vjerojatno je među njima bilo i onih koji su zbog nekog razloga bili pod kontrolom. Ali nikada mi nitko nije rekao da se nekoga prati i da bih ja o tome trebao nešto znati. Od tih tisuća ljudi, ne znam kome sam bio na snimci razgovora.

NACIONAL: Vi ste inicirali smjenu tadašnjeg ravnatelja sigurnosne službe Joška Podbevšeka jer je koristio resurse službe kako bi za potrebe tadašnjeg premijera Ive Sanadera zapravo obrađivao vas. To se otkrilo upravo kada je Nacional prvi objavio da je tajna služba neovlašteno “obrađivala” novinarku Helenu Puljiz koja je nakon deset godina zbog tog slučaja dobila i pravomoćnu presudu protiv države. Ima li taj slučaj sličnosti s krizom oko razrješenja Lozančića?

Ne mogu govoriti o nečemu o čemu nisam dovoljno obaviješten. Ja znam zašto sam predložio da se smijeni Podbevšek – zato što je ta služba neovlašteno ispitivala novinarku Helenu Puljiz koja je bila akreditirana u Uredu predsjednika. Na nju je vršen pritisak da kaže sve što zna o meni, mojim stavovima, jesam li na nju utjecao. Ali moji stavovi su tada bili javni, sve što sam mislio, javno sam govorio i zato nije trebalo maltretirati Helenu Puljiz. Ona je bila zadržana preko deset sati u jednoj prostoriji, nije znala ni gdje je niti zašto je tamo i koji su motivi – zapravo je bila oteta. Ja sam tada predložio Sanaderu da ga smijenimo, odmah sam komunicirao s njim i rekao mu da ću pokrenuti inicijativu za smjenu ravnatelja SOA-e. On je rekao da malo pričekamo. I potom je, nakon tri mjeseca, tu inicijativu prihvatio. Ali u ovom slučaju mi zapravo ne znamo zašto se Dragan Lozančić smjenjuje i zašto je izgubio povjerenje predsjednice, kao i gdje je to prekršio zakon. Ja to ne vidim, a ne vidi ni hrvatska javnost jer to nije objavljeno. Naravno, ako je prekršen zakon, to treba javno reći. Dragan Lozančić profesionalno je obavljao svoj vrlo specifičan posao. Dokaz da je to radio profesionalno jest i činjenica da nije bilo afera u njegovu mandatu. Ni s njim ni u njegovoj službi.

  • ‘HASANBEGOVIĆEV IZBOR SIGURNO je pogrešan. Čovjek može pogriješiti, ali ne smije živjeti u grijehu, kako kaže Crkva. Ako je došlo do pogrešnog izbora, a to je sada notorno, onda to treba čim prije riješiti’

NACIONAL: Hoće li na kraju Karamarko odlučivati o ravnatelju SOA-e iako je to, prema sporazumu, resor Mosta?

Ja mislim da neće. Jer oni ipak imaju regulirane međusobne odnose, a ako ih pokušaju nekako prekršiti, pucat će pakt sa “suradničkim” partnerom. Most, ako želi ostati u igri, mora insistirati na onome što je dobio.

NACIONAL: Što mislite o vezama između Mamića i Karamarka, odnosno Mamića i HDZ-a? Prema informacijama dostupnim Nacionalu, njih su se dvojica u posljednje vrijeme susretali, a Mamić je u neposrednoj blizini Karamarka boravio u VIP sobi tijekom praćenja rezultata izbora, što po nekima sugerira da je on HDZ financirao puno izdašnije no što se to nominalno tvrdi.

Teško je reći koliki Mamić ima utjecaj na HDZ. Ono što znam jest da ljudi koji su financirali moju kampanju nisu nikako utjecali ni na mene ni na Ured predsjednika, kao ni na politiku koju sam vodio. Sve te donacije bile su evidentirane i popisane u zaključnom računu i dva puta provjerene.

NACIONAL: Je li Crkva imala utjecaj na formiranje ovakve vlade?

Preveliki. Ja bih očekivao da ćemo sada dobiti neke odgovore. Naime, ako imamo ugovor sa Svetom Stolicom prema kojem se država ne smije miješati u vjerska pitanja, a isto tako se Crkva ne smije miješati u državna pitanja, kako je moguće da se ona toliko miješala u predizbornu kampanju? Na primjer, biskup Košić koji je, između ostalog, izjavio da je prethodna vlada bila nenarodna i da je zločinačka. I da se nakon toga ništa ne dogodi. On može kritizirati vlast, ali ne s oltara. On se može kandidirati, neka ga izaberu u Sabor i neka tamo gradi svoju političku poziciju. Sve što većina naših biskupa radi, potpuna je suprotnost od onog što propovijeda papa Franjo. Ako je biskup Košić mislio da je bivša vlada zločinačka, zašto je od takve vlade i države uzimao novac? Zašto nije rekao “ne, ne želim koristiti zločinački novac!?” To Košić nikada nije rekao. Ali je rekao da je vlast zločinačka. A svaka vlast je od Boga. Mislim da bi crkveni ljudi trebali prije svega pratiti ono što Papa propovijeda. On je griješio. Jako.

NACIONAL: Da smo u procesu pristupanja u punopravno članstvo Europske unije, sigurno bismo već dobili niz oštrih opomena, pa možda i sankcija. Zašto Europa do sada nije reagirala na spomenute zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj nakon izbora?

Nisu reagirali zato što imaju dosta svojih problema. Vjerujem da Hrvatska nije baš glavno pitanje s kojim se Angela Merkel budi i ide spavati. Ona sada ima puno veći problem, a to je izbjeglička kriza koja je danas svjetski problem za koji svijet nema nove paradigme i odgovore. Svi se bave posljedicama, kako podijeliti kvote i primiti izbjeglice. A nitko nije glasno progovorio o tome gdje je uzrok, a to je potpuno pogrešna politika Zapada, od Iraka, preko Afganistana, do Libije i Sirije. Ja sam bio u Siriji. To je bila sekularna zemlja u kojoj sve kršćanske zajednice podržavaju Bašara al-Asada. Kako to da je taj kršćanski zapad protiv njega? Zato što to nije bio rat za demokraciju, nego je to bio rat za energente. I to treba glasno reći. Što se tiče reakcije Europe prema onome što se događa kod nas, pretpostavlja se da je država članica dosegla takve standarde i demokratski razvoj da joj ne trebaju ni monitoring ni sankcije. I zato trebamo reagirati mi. Ova situacija možda je i dobra jer daje šansu Hrvatskoj da progovori na način prepoznatljiv u demokratskom svijetu. Gledajte Francusku, čim se ukazala opasnost da pobijedi radikalna desna Nacionalna stranka Marine Le Pen koja je u predizbornoj kampanji djelovala zastrašujuće na francusko društvo, koje je neosporno demokratsko više stoljeća, francuska javnost upitala se kuda sve to vodi. I onda se Francuska strese, odmah su se birači presložili i glasali protiv takve opcije na regionalnim izborima.

NACIONAL: Predlažete li vi to možda nove izbore u Hrvatskoj?

Ne isključujem ih. Ako Most želi ostati ozbiljan sa svojim prijedlozima za reforme, onda je moguće da u tim suradničkim odnosima, za koje kažu da nisu koalicija, može doći i do kratkog spoja koji bi mogao dovesti i do nove kvalitete, a to su izbori. Većina uglednih članova HDZ-a može biti s pravom razočarana jer su ministarska mjesta podijeljena uglavnom anonimusima za koje nitko nikada nije čuo.

NACIONAL: Mogle su se pročitati informacije o tome da su svojim statusom nezadovoljni neki vodeći ljudi oko predsjednika stranke, poput Milijana Brkića, Damira Krstičevića i drugih. Hoće li se članstvo pobuniti protiv Karamarka i smijeniti ga na sljedećim unutarstranačkim izborima?

Mislim da neće doći ni do kakve pobune u HDZ-u jer je ta stranka započela kao pokret i nikada se nije do kraja formalizirala kao stranka. Kao što sam rekao, ja sam bio prvi glavni tajnik HDZ-a. HDZ je i dalje pokret koji je piramidalno strukturiran i nema šanse da dođe do pucanja po vertikali, po uspravnici.

NACIONAL: Kakve šanse imaju potencijalni Karamarkovi protukandidati poput Andreja Plenkovića, Davora Stiera ili Krstičevića?

Podsjeća me to na situaciju u kojoj smo se Josip Manolić i ja 1993. pobunili i odlučili izaći iz HDZ-a zbog pogrešne politike prema Bosni i Hercegovini i u njoj, kriminalne privatizacije i sličnih pojava. I što se dogodilo? Bilo je dogovoreno da nas 35 izađe iz HDZ-a. Nije to bio državni udar, nitko nije dirao predsjednika. Mi smo samo željeli dobiti novi odnos snaga u parlamentu. Na kraju nas je izašlo samo 11, još nam je jedan trebao da osnujemo klub.

NACIONAL: A kakve su šanse Vladimira Šeksa? Je li on stvarno dao ostavku ili ga je predsjednica razriješila dužnosti pod pritiskom Karamarka?

Gospodin Šeks očito je imao svoju viziju o tome kako će dalje voditi svoj politički život. Napustio je mjesto u Saboru kako bi se premjestio u Ured predsjednice. A od tamo je očito otišao svojom voljom. Ali on je čovjek koji se uvijek dočeka na noge. Nemojte se za njega plašiti. Uvijek je spreman na nove izazove. Za sada nema neke velike šanse, no ako se stvari nastave komplicirati i ako se na izazove ne bude reagiralo na vrijeme, tko zna?! Jer jedna vlast može tolerirati jedno vrijeme da se ne reagira na izazove, no jednom će stvar puknuti.

NACIONAL: Bojite li se da će vas Karamarko i nova vlada izbaciti iz ovog Ureda i ukinuti ga?

To je u izbornoj kampanji mnogima padalo na pamet. Ali svaka ozbiljna zemlja koja ima neposredne izbore za šefa države, osigurava mogućnost bivšem predsjedniku da ostane aktivan na političkoj sceni. I to tako da mu se ili osnuje zaklada ili knjižnica, kao što je to običaj u Americi, ili ured bivšeg predsjednika, kako je to u mnogim europskim zemljama. Dakle, govorim o instituciji, a ne o sebi. Ne vjerujem da će mi se Karamarko tako osvećivati. Nema im smisla otvarati još jedan front. Uostalom, oni mogu ukinuti Ured, ali ne mogu mene ukinuti. Jer ja sam im onda problem.

  • ‘SVE ŠTO VEĆINA NAŠIH BISKUPA RADI, suprotno je od onog što papa Franjo propovijeda. Ako je biskup Košić mislio da je ona vlada zločinačka, zašto je od nje uzimao novac? Svaka vlast je od Boga. On je griješio. Jako’

NACIONAL: Kako gledate na formiranje Vijeća za suradnju, je li to paralelna vlada koja će zapravo voditi državu?

Mene je iznenadilo formiranje tog vijeća jer me jako podsjeća na slične komisije koje su bile nekada u Centralnom komitetu. To je bilo organizirano tako da nije uvijek odlučivao predsjednik ili sekretar CK, nego su uvijek bile komisije, koordinacije koje su zapravo kolektivno odlučivale. Jer ako čovjek na nekoj poziciji donosi odluku, onda je to ime i prezime. Ako je to ovakvo vijeće, onda nema više imena i prezimena. Nema odgovornosti. Tko je onda odgovoran za odluke?

NACIONAL: Kako ocjenjujete stanje u SDP-u i ponašanje Zorana Milanovića nakon gubitka izbora u kampanji za unutarstranačke izbore? Je li on sukrivac za ovakvu radikalizaciju na političkoj sceni?

Milanovićeva odgovornost je nesporna, a o njegovim istupanjima možemo misliti ovo ili ono. Ali nije to glavni razlog gubitka izbora. Glavni razlog je taj da stranka nije na vrijeme poduzimala određene korake. Očito je da su bili zadovoljni s vlašću, s tim da se daju neki odgovori koji su se pozitivno reflektirali i na Europu i na Hrvatsku i mislili su valjda da je to dovoljno. Ne bi bilo dobro kad bi stranka sada pukla. Važno je da sada kažu da – iako nisu zadovoljni politikom vrha stranke – nude određene promjene, demokratizaciju, ali da nakon stranačkih izbora svi ostaju u stranci. Tu bi morao postojati konsenzus kako socijaldemokracija ne bi došla u pitanje.

NACIONAL: Zlatko Komadina sve je to već ponudio u svom programu. Ima li on šanse pobijediti na unutarstranačkim izborima i koliko će mu štetiti ona epizoda s odlaskom iz Ministarstva prometa nakon samo nekoliko mjeseci?

On svakako nije bez šansi. Doduše, smatram da svaka velika stranka koja misli pobijediti na izborima, mora imati šefa u Zagrebu. Kada bi Komadina pobijedio, on bi morao živjeti u Zagrebu jer se ne može iz nekog udaljenijeg grada biti dovoljno prisutan i dostupan, usprkos modernoj tehnologiji. Moraš biti svaki dan u Zagrebu i biti aktivan. Njegov odlazak iz Ministarstva mu sigurno šteti. Ali on je ozbiljan političar, uvjereni socijaldemokrat i antifašist te obrazovan čovjek. A i smiren je.

Komentiraj