[quote_box_center]

• Tom je knjigom, kako je napisao u uvodu, želio otrgnuti od zaborava dio zbivanja, ali i ispričati svoju istinu, istinu kako ju je on doživio i ostaviti naraštajima koji dolaze memoarsku građu za daljnja istraživanja.

• “Gotovo 75 godina sudjelujem u političkom životu Hrvatske, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i, dakako, demokratske Republike Hrvatske.

• Četiri države, četiri različita politička režima – dva sam srušio, jedan gradio i rušio, a jedan stvarao.”

[/quote_box_center]

Josip Manolić, uz Franju Tuđmana jedan od tvoraca suvremene hrvatske države, uskoro će objaviti svoje dugo očekivane političke memoare. Tom je knjigom, kako je napisao u uvodu, želio otrgnuti od zaborava dio zbivanja, ali i ispričati svoju istinu, istinu kako ju je on doživio i ostaviti naraštajima koji dolaze memoarsku građu za daljnja istraživanja.

“Gotovo 75 godina sudjelujem u političkom životu Hrvatske, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i, dakako, demokratske Republike Hrvatske. Četiri države, četiri različita politička režima – dva sam srušio, jedan gradio i rušio, a jedan stvarao.” Tim je riječima u uvodu svoje knjige Josip Manolić, koji je obnašao najviše dužnosti od osamostaljenja Republike Hrvatske, uključujući i dužnost premijera, najbolje opisao svoj životni i politički put. Bio je jedan od najbližih suradnika predsjednika Franje Tuđmana, neka vrsta njegovog zamjenika.

“Samo, Tuđman nije volio zamjenike tako da nikad nije imao službenog zamjenika, ni u stranci, ni u državi”, kaže Manolić. Bez obzira na njegov kasniji razlaz s Tuđmanom, Manolić kaže da se njih dvojica nikad nisu sporili oko dva važna pitanja, a to su antifašizam i pomirba. Upravo zbog toga imao je potrebu reagirati na sve učestalije istupe vodstva HDZ-a koji pozivaju na lustraciju. Manolić kaže da to nikad nije bila Tuđmanova politika i prvi put javno iznosi tvrdnju da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, nekoć njegov predstojnik ureda, bio doušnik Udbe. Zbog toga smatra da je licemjerno da upravo Karamarko poziva na lustraciju te govori kako predsjednik Tuđman nije bio dovoljno odlučan u obračunu s komunistima.

NACIONAL: Kako komentirate u zadnje vrijeme učestale pozive na lustraciju, koji dolaze najviše iz HDZ-a, od strane predsjednika stranke Tomislava Karamarka i ljudi poput Vice Vukojevića?

Vice Vukojević tvrdi da je predsjednik Tuđman bio za lustraciju. Međutim, Tuđmanova cjelokupna politička aktivnost i njegovi potezi nisu išli u pravcu lustracije. Uzmimo samo njegovu osnovnu tezu na kojoj je uspio ostvariti svoj cilj, samostalnu i suverenu državu Hrvatsku. To je bila pomirba. A pomirba je u suštini suprotna toj lustraciji koju Vukojević sada zastupa jer je i sama pomirba, generalno gledajući, lustracija. To znači i opraštanje jedni drugima. I mi smo u toj pomirbi izvršili tu generalnu lustraciju. Bili smo u poziciji da idemo i na pojedinačnu lustraciju i to kroz demokratske izbore i kandidiranje onih ljudi koji se nisu posebno kompromitirali u bilo kojem sustavu već su bili izvorno za pomirbu kao način ili metodu rješenja postizanja našeg cilja suverene države. Dakle, ovi prilozi i mnogi drugi koji se mogu još istaći, bili su ipak u suštini protiv teze da je Tuđman bio za lustraciju u formi koju sada zastupaju Karamarko i Vukojević. Tuđman po svojim potezima, svojim gledanjima, po svom načinu na koji je želio ostvariti suverenu državu, nije bio za lustraciju. Jer lustracija u svim tim momentima o kojima mi govorimo posljednjih 25 godina ide u suprotnom pravcu, a to znači da ide na podjelu. Vukojević bi morao reći da je predsjednik Tuđman i njemu obrazložio zašto nije za lustraciju. Riječi kojima je to predsjednik obrazložio bile su sljedeće: “Pred nama je rat, pred nama je surovi nasrtaj na našu poziciju hrvatske države i našu politiku. I u takvoj situaciji ja ne želim ići u lustraciju.” I ovom prilikom želim poručiti Vukojeviću da je to predsjednik Tuđman i njemu rekao, a on si je to nekako zamutljao tako da ni ne zna što je predsjednik u stvari želio. A on je obrazložio svoj stav. Ja se potpuno slažem s tim njegovim stavom jer sam tada zastupao tu njegovu politiku i tu njegovu tezu. Teme o kojima se nikad nisam sporio s predsjednikom Tuđmanom bile su antifašizam i pomirba. O tome govorim i u svojoj knjizi.

NACIONAL: Kako onda komentirate to što predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko sada zastupa potrebu lustracije?

Lustracija koju Karamarko zastupa danas je politikantstvo koje nema veze s povijesnim činjenicama o kojima se mora voditi računa, kako u politici, tako i u svim kretanjima koje društvo doživljava. Ono što mene smeta u sadašnjem potezanju pitanja lustracije je da ono nema nikakve veze s rješavanjem današnjih političkih i društvenih problema. Zbog toga sam sada protiv teze o lustraciji, jer ona ništa ne rješava.

NACIONAL: Kako u tom svjetlu komentirate Karamarkov ‘antikomunistički manifest’?

To je kontraproduktivno čitavoj politici koju je predsjednik Tuđman vodio. Predsjednik Tuđman nikad nije išao protiv ‘crvenih’, kako Karamarko kaže.

NACIONAL: Karamarko je rekao i da Tuđman nije bio dovoljno odlučan u obračunu s komunistima odnosno provođenju lustracije. Kako to komentirate?

Da nije bio odlučan? Tuđman jedino nije bio dovoljno odlučan u tome što nije njega eliminirao. On je na njega gledao kao na mladog čovjeka kojeg treba podržavati. Da je Tuđman išao provoditi lustraciju, prvo bi se Karamarka morao riješiti jer je Karamarko radio za Udbu krajem 80-ih. Dakle, radio je s onima koji su obrađivali Tuđmana u periodu kad je on bio u debeloj oporbi prema postojećoj vlasti.

NACIONAL: Jeste li svjesni težine svojih riječi? Doista pod punom odgovornošću javno tvrdite da je Karamarko radio za Udbu?

Da. Zato ne znam koga bi on to sada lustrirao.

NACIONAL: Imate li neke dokumente kojima možete potkrijepiti da je Karamarko radio za Udbu?

O agentima se nisu vodili papiri. Ali, zna se tko mu je bio veza u Udbi i još uvijek su živi ljudi koji to mogu potvrditi, uključujući mene.

NACIONAL: Zašto ste vi onda uzeli Karamarka za svog predstojnika ureda?

Prvo, ja sam njega naslijedio od Mesića, a drugo, znao sam za njegove veze s Udbom, ali to mene tada nije smetalo. Ja nisam nikad bio konfident ili doušnik, ja sam njima bio šef. Tako da sam ja rekao: „Hvala bogu, sad sam riješio dvije muhe jednim udarcem, imam vezu s Kaptolom, jer je Karamarko bio veza s crkvom u Frankopanskoj ulici, i bio je agent Udbe.”

NACIONAL: Je li točna priča da je Karamarko bio agent Udbe zato što su ga ucijenili?

Da, ucijenili su ga. Imao je neku vezu sa sitnim kriminalom, policija je došla do toga pa je on, kako se ne bi kompromitirao pred roditeljima i pred svojim prijateljima na fakultetu, prihvatio suradnju. A oni su mu zauzvrat zakamuflirali te sitne veze s kriminalcima.

NACIONAL: Kakav je on bio kao vaš suradnik, jeste li bili zadovoljni s njim?

Mlad čovjek, više se interesirao za žene nego za posao.

NACIONAL: Kad bi se u Hrvatskoj i provela lustracija, koga bi se po vašem mišljenju uopće trebalo lustrirati?

Uzmimo činjenicu da smo prošli Domovinski rat. A u tom Domovinskom ratu sudjelovao je velik broj ljudi koji su bili u Generalštabu, koji su činili okosnicu jugoarmije, ali su prišli našoj strani. Dakle, hoćete li vi sada ići na lustraciju tih ljudi koji su se u oružanom sukobu dobrovoljno svrstali na našu stranu? Kakva je to pamet, čiji je to interes? Treba shvatiti da su naše državne granice i u ovom momentu otvorene. O toj činjenici bi isto tako trebali voditi računa i ovi što malo suvišno buče protiv postojeće vlasti, bez argumenata. Morali bi voditi računa o činjenici da smo u Europi, da smo okruženi s jednim demokratskim miljeom kojem ne odgovaraju nikakve bučne i revolucionarne akcije koje smo nekidan mogli vidjeti na televiziji. Rušenje željeznih prepreka koje je policija postavila u zaštitu institucija koje moraju obavljati svoj posao ne daje utisak jednog miroljubivog načina rješavanja problema već me više podsjeća na jedno revolucionarno doba, a svaka revolucija nosi žrtve. S time računajte, gospodo. Revolucija nosi žrtve. Iza tih žrtava kreću se kolone udovica, kolone pogrebnih kola, a ako to zazivate, onda vas nitko pametan neće podržati.

NACIONAL: Je li točna teza da je Tuđman ipak želio provesti lustraciju nakon rata, odnosno da je smatrao da je pogriješio što to nije učinio?

Tuđman nije smatrao da je pogriješio oko lustracije. Tuđman je smatrao da je pogriješio u sukobu s Muslimanima, u sukobu hrvatskog korpusa s Muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Više pročitajte u tiskanom izdanju Nacionala.