INSAJDERI su otkrili policiji kako je Josipa Rimac, koja je nedavno postala saborska zastupnica i direktorica izborne kampanje HDZ-a, zloupotrebljavala položaj i ovlasti gradonačelnice Knina

Josipa Rimac, gradonačelnica Knina, članica predsjedništva i predsjednica predizborne kampanje HDZ-a, koju se počelo predstavljati kao novo lice te stranke i kao simpatičnu političarku novog kova, s izglednim šansama da postane jedna od visokih dužnosnica u Vladi pobijedi li HDZ na predstojećim izborima, mogla bi se uskoro suočiti s novim ozbiljnim pravosudnim problemima, doznao je Nacional od više upućenih izvora. Radi se o izvorima koji su na razne načine neposredno uključeni u aktivnosti kojima se nastoji rekonstruirati je li Josipa Rimac odgovorna za cijeli niz nezakonitosti koje su se u Kninu događale za vrijeme njenih gradonačelničkih mandata.

Policijski istražitelji uspjeli su doći u kontakt s osobama koje o tomu imaju neposredna saznanja, a koje bi mogle osujetiti stranačku operaciju HDZ koja bi u svojoj konačnici trebala od Josipe Rimac proizvesti nacionalno prepoznatljivu političarku, novo lice HDZ-a, koja u svojim javnim istupima govori kako je stranka prošla svoju katarzu, istražitelje etiketira kao poslušnike premijera Zorana Milanovića koji konstruiraju istrage, optužuju bez argumenata te koji prema njenim tvrdnjama sve to rade samo kako bi stvorili predizbornu psihozu radi destabilizacije HDZ-a.

Iskazi tih svjedoka policijskim istražiteljima pojasnili su što se zapravo događalo u nekim spornim situacijama s kojima se povezivalo Josipu Rimac. Njihovi bi iskazi mogli poslužiti kao osnova za iniciranje novih kaznenih postupaka protiv nje te u najmanju ruku kao precizan vodič o naličju političkog rukopisa osobe koju se u javnosti nastoji afirmirati kao kraljicu HDZ-a, stranke koja si pripisuje da ima nultu stopu toleranciju na korupciju.

  • POLICIJSKA ISTRAGA mogla bi osujetiti stranačku operaciju HDZ-a čiji vrh od Josipe Rimac želi proizvesti nacionalno prepoznatljivu političarku svoje stranke, za koju tvrde da ima nultu stopu tolerancije na korupciju

JOSIPA RIMAC KONCEM SVIBNJA IZJAVILA JE za Dnevnik NoveTV da će u slučaju da se protiv nje podigne optužnica podnijeti ostavku na sve dužnosti, jer ne želi biti teret ni gradu Kninu, ni HDZ-u. Upućeni izvori tvrde da bi zbog te svoje izjave ona vrlo skoro mogla biti na kušnji. Dijelom vjerojatno i zbog straha od izvjesne optužnice, predsjedništvo HDZ-a početkom kolovoza odlučilo ju je poslati u Sabor, gdje bi trebala kao zastupnica zamijeniti Antu Jerolimova, koji je zbog izvjesnog krivotvorenja diplome bio prisiljen da podnese ostavku na funkciju načelnika općine Preko i na mjesto saborskog zastupnika HDZ-a.

U fokusu policijskih istražitelja, među ostalim, nalazi se slučaj u komu se u najmanju ruku sumnjivom neposrednom pogodbom odlučilo o gradnji jednog potpornog zida dugog tridesetak metara, visokog dva metra i dvadesetak centimetara debljine, na katastarskoj čestici 4276 u Kninu.

Radi se o zidu čiju je gradnju Josipa Rimac pokušala opravdati tvrdnjom da je država još početkom 2000-ih ondje iskopala zemljište za crkvu na privatnoj parceli te se potom povukla, nakon čega se desetak godina poslije aktiviralo klizište koje je žurno trebalo sanirati. Josipa Rimac izjavila je svojedobno za Slobodnu Dalmaciju kako se postupak javne nabave nije proveo zbog žurnosti i jer je to tražio nadzorni inženjer koji je pratio sanaciju zgrade pored tog zemljišta. Ako je vjerovati tim tvrdnjama, nadzorni inženjer koji je pratio kako su tekli radovi na sanaciji zgrade tik do spornog zemljišta zamolio je tvrtku Visoko potkrovlje iz Žrnovnice, koja je izvodila radove sanacije te zgrade, da žurno sanira klizište kroz aneks postojećeg ugovora o sanaciji spomenute zgrade. Radove na tzv. saniranju klizišta, što se službeno nazvalo “Dodatnim radovima na sanaciji stambene zgrade u Tomislavovoj ulici 12-14-16”, Grad Knin platio je na koncu tvrtki Visoko potkrovlje 557.209 kuna.

Iskazi svjedoka i više činjenica demantiraju tvrdnje Josipe Rimac da se o sanaciji odlučivalo neposrednom pogodbom zbog žurnosti. Josipa Rimac raspisala je javni natječaj za izgradnju spornog potpornog zida 4. rujna 2009. Svjedok je ispričao policiji da je ona htjela svakako zaobići javni natječaj i da se već i prije njegova raspisivanja kod svojih suradnika raspitivala može li se posao dodijeliti neposrednom pogodbom. Svjedok je ispričao da tek kada joj je predočeno da se to ne može učiniti, Josipa Rimac raspisala je javni natječaj. Procjena vrijednosti radova iznosila je 650 tisuća kuna. Na natječaj se javilo više zainteresiranih ponuđača, a najpovoljnija je bila ponuda od oko 400 tisuća kuna. Tročlano povjerenstvo koje je odlučivalo o najpovoljnijoj ponudi željelo je izabrati najjeftiniju. Međutim, na natječaj se javila i tvrtka Visoko potkrovlje. Prema tvrdnjama izvora koji je o tomu informirao i policiju, njihova ponuda bila je skuplja od konkurencije i nije ispunjavala još neke uvjete iz natječaja. Josipa Rimac 13. listopada 2009. poništila je taj javni natječaj, opravdavajući to tvrdnjom da Ministarstvo regionalnog razvoja, vodnog gospodarstva i šumarstva nije uplatilo sredstva za izvođenja tih radova. Svjedok je policiji ispričao da je to bila tek izlika da se poništi javni natječaj i naknadno neposrednom pogodbom novac dodijeli unaprijed predviđenom izvođaču. Iako je Josipa Rimac prethodno upozorena da se taj posao ne može odraditi neposrednom pogodbom, u ponovljenom pokušaju tu su proceduru odradile mlade suradnice Josipe Rimac. Između raspisivanja prvog javnog natječaja i realizacije neposredne pogodbe proteklo je punih godinu dana. Nejasno je kakvi su to razlozi hitnosti uvjetovali neposrednu pogodbu, ako se godinu dana nije dogodilo ništa, iako je nadzorni inženjer tvrdio da bi se svakog trenutka moglo aktivirati klizište.

  • ISTRAŽUJE SE ugovor od 550 tisuća kuna sklopljen direktnom pogodbom za sanaciju klizišta, prodaja gradskog zemljišta za šest puta manju cijenu od tržišne te dvostruka uplata za otkup privatne parcele

IZRAVNU POGODBU ZA NARUČITELJA RADOVA, a to je bila Josipa Rimac u ime Grada Knina, potpisali su tadašnji zamjenik gradonačelnice Dragan Jerković, pročelnica Josipa Leontić i vježbenica Sanja Barić (nakon udaje Lozančić). Svjedoci su ispričali policiji da je Josipa Rimac bila izravno uključena u te radnje i da je inzistirala da se zaobiđe javna nabava. Situacija na terenu pokazuje da ondje po svemu sudeći nikakvog klizišta nije bilo, da nije bilo odrona ni nakon najjačih kiša te da se godinama na spornom dijelu zemljišta, kao i u okolici, nalazi gotovo ista vegetacija. Ispituje se i je li nadzorni inženjer koji je prema tvrdnjama Josipe Rimac tražio izgradnju potpornog zida zbog poslovne suradnje s Gradom Kninom imao neke druge razloge zašto je tražio da se taj zid izgradi. Također se ispituje je li tvrtka Visoko potkrovlje bila uključena u obnovu vikendice oca Josipe Rimac u Vodicama i pod kakvim uvjetima. Na koncu, ispituje se jesu li i koliko sporni radovi preplaćeni. Upućeni lokalni izvori tvrde da su Josipa Leontić i Sanja Lozančić kasnije napredovale u službi i da ih je Josipa Rimac promaknula. Upravna inspekcija bila je informirana da je Sanja Lozančić bila promaknuta nezakonito i da nije zadovoljavala uvjete za promaknuće. Tvrdi se da je potom upravna inspekcija naredila da se ponište rješenja o njenom rasporedu, da se novac koji joj je nezakonito isplaćen vrati u proračun, ali je upitno je li se to dogodilo.

Iako je Josipa Rimac više puta tvrdila da je ta prijava odbačena, policija i dalje ispituje i pod kakvim se okolnostima prodalo gradsko zemljište na kojem je na koncu izgrađeno prodajno mjesto trgovačkog lanca Billa. Tvrdi se da je Grad Knin to zemljište prodao virovitičkom poduzetniku Milanu Fehiru, bliskom prijatelju bivšeg ministra MUP-a Ivice Kirina za 1,2 milijuna kuna. Otprilike pola godine kasnije, Fehir je to zemljšte prodao za 6,8 milijuna kuna i višestruko zaradio. Ona se pokušala opravdati tvrdnjama da je vještak zemljište procijenio na tek 800 tisuća kuna i da je Grad zaradio.

Policija pokušava rekonstruirati postoji li odgovornost Josipe Rimac u slučaju kad je Grad Knin dvaput platio isto zemljište koje se otkupilo od obitelji Tonković, za gradnju pročišćivača za otpadne vode. Radi se o projektu poboljšanja vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Kninu, koji se sufinancirao sredstvima Europske unije iz IPA fonda. Ugovor o sufinanciranju projekta potpisan je 25. listopada 2010. Između Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih voda, Knina i poduzeća Knin d.o.o. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 15,6 milijuna eura. U okviru tog projekta otkupljena je i sporna zemlja od obitelji Tonković.

UPUĆENI IZVOR TVRDI DA JE ISTO ZEMLJIŠTE DVA PUTA PLAĆENO 321 tisuću kuna i da postoje dva ugovora koja to potvrđuju. Isti izvor tvrdi da je novac isplatio tadašnji pročelni upravnog odjela za financije Nenad Damjanović, dok je te poslove vodio tadašnji pročelnik upravnog odjela za imovinsko pravne poslove Milivoj Rimac. Tvrdi se da je Rimac parafirao jedan ugovor, ali da drugi nije te da je Josipa Rimac potpisala oba. Ona je pokušala pronaći izlaz iz te situacije. Njeni tadašnji suradnici savjetovali su je da zatraži pisana očitovanja o tomu što se dogodilo. Tvrdi se da je doneseno rješenje o naknadi štete i da se konstatiralo da je Milivoj Rimac odgovoran sanirati štetu ako obitelj Tonković ne vrati 321 tisuću kuna Gradu Kninu. Potencijalni problem za Josipu Rimac nastupio je kada je Rimac sporazumno raskinuo radni odnos s Gradom Kninom i zaposlio se u tvrtki Hrvatske vode u Splitu. Upućeni izvor tvrdi da do trenutka Rimčeva sporazumnog prekida radnog odnosa s Gradom Kninom spornih 321 tisuću kuna nije vraćeno, ali da je u ugovoru o sporazumnom raskidu radnog odnosa svejedno navedeno da ne postoje međusobne obveze između Rimca i Grada Knina i da je time zapravo derogirano rješenje o naknadi štete koju je Rimac prouzročio. Upućeni izvor tvrdi da je Josipa Rimac odgovorna za taj slučaj, iako je sporazumni raskid radnog odnosa potpisao njen tadašnji zamjenik Dragan Jerković. Kako bi pokušali pomoći Josipi Rimac, suradnici su joj sugerirali da naknadno pokrene sudsku tužbu za povrat novca kako ne bi nastupila zastara. Pokušava se provjeriti ima li istine u tvrdnjama da se tim novcem zapravo financirao organizirani prijevoz i stimuliranje hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji se trajno nalaze u Srbiji, kako bi glasovali za Josipu Rimac na lokalnim izborima.

Uz sve navedeno provjerava se i podrijetlo imovine kninske gradonačelnice, s naglaskom na način na koji je došla do kuće u kojoj stanuje s obitelji, o čemu se već izvještavalo.

“Imamo obiteljsku kuću u Vodicama koju je 2003. kupio moj otac, a ja sam postala gradonačelnica tek 2005. Stan u Kninu kupila je moja svekrva također 2003. i tu smo suprug i ja živjeli dok on nije, kao branitelj, ostvario pravo na darovanje nekretnine. Stan smo zamijenili i dobili dio kuće u kojoj sestra i ja živimo s obitelji. Za obnovu kuće digli smo kredit koji uredno vraćamo. Nemam stan u Zagrebu ni vikendicu na Kupresu. Imamo dva automobila i oba su na mojoj imovinskoj kartici. Smatram da nema nikakvog nesrazmjera u mojoj imovini i nadam se da će to Porezna uprava također vidjeti bude li tko tražio provjeru”, izjavila je u lipnju 2014. Josipa Rimac za Slobodnu Dalmaciju.

Sporno je kako je obitelj Josipe Rimac došla do kuće u elitnom dijelu Knina u kojoj danas prebiva. Formalno je u spornim aktivnostima sudjelovao njen suprug Danijel. Za njega se tvrdi da sukladno podacima iz Registra branitelja ima 228 dana ratnog puta, iako je 1991. imao svega 17 godina. Darovni ugovor između njenog supruga i Ministarstva regionalnog razvoja sklopljen je 26. studenog 2009. Ispituje se pod kakvim je okolnostima Općinsko državno odvjetništvo iz Knina uputilo suglasnost kako bi Danijel Rimac na sebe mogao uknjižiti spornu nekretninu, zašto je to uopće bilo potrebno, je li bilo takvih slučajeva ranije te je li to napravljeno upravo kako bi se otklonilo bilo kakvo propitivanje te odluke, ako se ikad odluči da će se to suvislo istražiti. I Josipa i Danijel Rimac i prije toga imali su riješeno stambeno pitanje u Kninu. Sukladno postojećim propisima, država je Danijelu Rimcu, njegovoj supruzi i jednom djetetu smjela darovati maksimalno 85m2 kuće na području posebne državne skrbi. Međutim, obitelj kninske gradonačelnice od države je uspjela dobiti oko 205 m2 stambenog prostora, 40 m2 lođa, 10-ak m2 balkona, 50 m2 garaža, 10 m2 kotlovnice i preko 400 m2 okućnice. Uz sve to, stanar i prijašnji vlasnik kuće bez ikakvih problema dobio je gradski stan da bi se iselio i kako bi se cijela kuća mogla upisati kao vlasništvo obitelji Rimac.

  • DRŽAVA JE SUPRUGU JOSIPE RIMAC, inače branitelju, smjela darovati maksimalno 85 kvadrata kuće, ali oni su umjesto toga dobili 205 kvadrata stambenog prostora, 40 metara lođe i 400 metara okućnice

JEDAN OD SVJEDOKA POLICIJI JE ISPRIČAO da je posao povezan uz stambeno zbrinjavanje obitelji Rimac za kninsku gradonačelnicu odrađivala Tatjana Martinović, bivša pročelnica Grada Knina za imovinsko-pravne poslove. Tvrdi se da je ona podrijetlom iz Visokog u BiH i da je završila Višu upravnu školu u Sarajevu. Policija provjerava jesu li točne tvrdnje da je Tatjana Martinović s lažnom diplomom pravnog fakulteta radila kao sudac Općinskog suda u Čapljini, je li točno da je otamo pobjegla 1996. zbog indicija da je falsificirala diplomu te da se potom doselila u Knin. Zaposlila se kao diplomirana pravnica, ali je 1998. dobila otkaz jer je Milivoj Tomaš, tadašnji gradonačelnik Knina, također provjeravao te tvrdnje. Policija pokušava provjeriti je li Tatjana Martinović nakon Tomaševa odlaska bila ponovo zaposlena nakon što je priložila diplomu završene Više upravne škole, je li potom dostavila diplomu završenog Pravnog fakulteta u Mostaru, te je li joj bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović svojedobno poništila pravosudni ispit. Jedan svjedok ispričao je policiji kako se Tatjana Martinović svojedobno hvalila kolegama s posla u Kninu kako je Ani Mariji Radić, svojedobno ravnateljici Uprave za područja od posebne državne skrbi unutar Ministarstva regionalnog razvoja, rekla da neće izići iz njenog ureda dok ne riješi stambeno pitanje obitelji Josipe Rimac.

Moguće je da se vodstvu HDZ-a svidjelo to što se Josipa Rimac pokazala odlučnom i beskompromisnom kada su u pitanju obračuni s lokalnim političkim protivnicima. To se najbolje vidjelo na primjeru u kom se obračunala sa Šimom Šimićem, bivšim direktorom tvrtke Upravitelj-Knin, koja je u vlasništvu Grada Knina i bavi se poslovima uprave stambenim zgradama i tržnicama. On je nakon više od desetljeća uspješnog rada u toj tvrtki smijenjen nakon što je na prošlim lokalnim izborima podržao kandidaturu svog sina Darija Šimića, mladog ekonomista koji se kandidirao kao nezavisni kandidat koga je podržao lokalni SDP. Više izvora tvrdi kako je smjena Šime Šimića dogovorena na sjednici lokalnog HDZ-a. Dario Šimić bio je u to vrijeme zaposlen u razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije, čiji je ured bio smješten u zgradi gradske uprave u Kninu. Nakon izbora Josipa Rimac otkazala je ugovor o zakupu tog poslovnog prostora.

U TIJEKU JE I VIŠE POSTUPAKA u kojima bivši suradnici Josipe Rimac tuže Grad Knin zbog diskriminacije na poslu. Neke od tih osoba suočile su se s iživljavanjima i mobingom nakon što su pokušale upozoriti Josipu Rimac da pokušava preuzeti ovlasti koje su protuzakonite. Više puta mnogi su je kritizirali zato što se tvrdilo da je svoj politički utjecaj iskoristila kako bi profesionalno zbrinula većinu članova svoje obitelji. Sve to u javnosti uglavnom se tretiralo kao lokalna vijest, dok su vijesti o zbivanjima u Kninu uspijevale privući nacionalnu pozornost najčešće tek u vrijeme obilježavanja obljetnice akcije Oluja. U ovogodišnjoj proslavi Josipa Rimac ponašala se kao domaćin koji je svoje javne istupe koristio kako bi pozivao okupljene na put do pobjede HDZ-a. U kontekstu tih zbivanja započela je i medijska operacija HDZ-a u kojoj su Josipu Rimac počeli i formalno predstavljati kao novu nacionalnu stranačku uzdanicu.

Može se zaključiti da je vodstvo HDZ-a procijenilo kako bi njen rad na lokalnoj razini trebao biti putokaz prema onom sustavu vrijednosti koji će HDZ nastojati afirmirati ako uspije pobijediti na parlamentarnim izborima. Za imidž stranke u javnosti moglo bi biti kontraproduktivno ako se pokaže da su gradonačelnički mandati Josipe Rimac protkani raznim nezakonitostima i dvojbenim osobnim bogaćenjem, što policija intenzivno pokušava dokazati.

Komentiraj

FOTO:Goran Stanzl/PIXSELL
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.