Nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora vodstvo HDZ-a preuzima kontrolu nad većinom hrvatskih medija. Dijelom se to radi zahvaljujući osobnim vezama nekih utjecajnih ljudi unutar HDZ-a s novinarima u raznim medijima, a dijelom se to događa čak i bez izravnih pritisaka ili lobiranja iz HDZ-a – u tim se situacijama neki vlasnici medija unaprijed približavaju i dodvoravaju HDZ-u, po svemu sudeći, kako bi stali na čelo kolone koja bi mogla profitirati od potencijalne trgovine utjecajem budućih obnašatelja vlasti, a predviđa se da bi to mogao biti upravo HDZ. “Više ne pratiš HDZ”. Tim je riječima, kratko i jasno, novinaru Novog lista Draženu Ciglenečkom rečeno da mu se oduzima sektor koji je pratio skoro 20 godina. Bilo je to svega nekoliko dana nakon što je Ciglenečki predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku na press konferenciji, održanoj 21. travnja, postavio nezgodno pitanje o načinu na koji HDZ računa deficit kad govori o lošim rezultatima Vlade. Ono što se u novinarskim krugovima doživjelo kako dosad nedoživljeno preventivno kukavičko ulagivanje HDZ-u, glavni urednik Novog lista Nenad Hlača u izjavi za t-portal opisao je kao unaprjeđenje. Rekao je da je Ciglenečki zapravo kao ‘’prvo političko pero Novog lista’’ unaprijeđen time što su ga premjestili da umjesto HDZ-a prati rad SDP-a.

Kao i brojni drugi mediji u privatnom vlasništvu, Novi list već dulje vrijeme ima poslovne i financijske probleme, a kroz tjedan dana očekuje se i odluka o tome hoće li proći njihova predstečajna nagodba ili će morati u stečaj.

  • Dijelom se to radi zahvaljujući osobnim vezama nekih utjecajnih ljudi unutar HDZ-a s novinarima u raznim medijima, a dijelom se to događa čak i bez izravnih pritisaka ili lobiranja iz HDZ-a – u tim se situacijama neki vlasnici medija unaprijed približavaju i dodvoravaju HDZ-u, po svemu sudeći, kako bi stali na čelo kolone koja bi mogla profitirati od potencijalne trgovine utjecajem budućih obnašatelja vlasti, a predviđa se da bi to mogao biti upravo HDZ.
  • “Više ne pratiš HDZ”, tim je riječima, kratko i jasno, novinaru Novog lista Draženu Ciglenečkom rečeno da mu se oduzima sektor koji je pratio skoro 20 godina.

U novinarskim krugovima proširila se, međutim, priča da se većinski vlasnik Novog lista Albert Faggian za pomoć oko te situacije u tajnosti obratio vrhu HDZ-a, odnosno Karamarku. U tom kontekstu spominje se da je vodstvo Novog lista zapravo Ciglenečkog maknulo s njegove dugogodišnje novinarske funkcije ne zato što je to Karamarko tražio, nego preventivno, kao ‘’znak dobre volje’’. Ne želi se Karamarkov uzlet na vlast otežavati nepotrebnim kritički intoniranim pitanjima koja bi ga eventualno mogla uhvatiti nespremnog, ili prikazati u svjetlu koje se simpatizerima HDZ-a i njemu osobno nikako ne bi dopalo.

Slično se dogodilo i kad je u jeku predsjedničke kampanje Ciglenečkom zabranjen intervju s riječkim HDZ-ovcem Patrikom Šegotom koji je već ranije javno kritizirao Kolindu Grabar-Kitarović, tada kandidatkinju za predsjednicu. Sada je problem u tome što Ciglenečki ne želi pričati o svom slučaju, pa se nije požalio ni predsjedniku HND-a Saši Lekoviću koji ga je nazvao kad je čuo da mu je zabranjeno dolaziti na press konferencije HDZ-a. Ni HND ni neki kolege ne mogu tako javno stati u njegovu obranu jer Ciglenički, službeno, nikakvu zaštitu nije ni tražio. Zato su i njegovi kolege pristali za Nacional govoriti samo anonimno.

“Istina je da su se iz HDZ-a više puta žalili na pisanje Ciglenečkog ne samo o Karamarku nego i o predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, ali mislim da nitko nije direktno tražio njegovu smjenu”, rekao je za Nacional izvor iz Novog lista.

Da Karamarko nije tražio smjenu Ciglenečkog potvrdio je i izvor iz vrha HDZ-a koji tvrdi: “Karamarko sigurno nije tražio da Ciglenečkog maknu, oni su to samoinicijativno napravili jer žele malo promijeniti uređivačku politiku i približiti se HDZ-u, s obzirom na to da očekuju da će HDZ dobiti sljedeće izbore i preuzeti vlast.”

To da se Novi list, za koji se smatra da je tradicionalno lijevo politički orijentiran, godinama blizak i naklonjen SDP-u, a po nekima čak i pod svojevrsnom kontrolom SDP-a, sada na neki način okreće prema HDZ-u, svakako je jedna od dramatičnijih promjena uređivačke politike koja se događa na hrvatskoj medijskoj sceni. Izvor iz vrha Novog lista, međutim, tvrdi da nije riječ ni o kakvom zaokretu Novog lista u desno.

“Ne možete vi novinare od prvog do zadnjeg ušutkati, ali da su HDZ-ovci bili nezadovoljni radom nekih novinara, da su ih iziritirali tekstovi u kojima se kritiziraju Karamarko i Kolinda te da postoji određena vrsta pritiska, to je točno. No mislim da je riječ o tome da je naš gazda spreman pristati na neke ustupke ako bi mu HDZ pomogao da zadrži dobar status kod Zagrebačke banke u predstečajnoj nagodbi, odnosno da vlasnik zadrži svoje pozicije i ekonomski interes. Kako mu točno HDZ i Karamarko mogu u tome pomoći, zaista ne znam”, kaže izvor iz riječkog Novog lista.

Slučaj Ciglenečki u novinarskim je krugovima jako loše odjeknuo, između ostalog i zato što nipošto nije izoliran. Izvori bliski Novom listu tvrde da je problem u tomu što većinski vlasnik te novine po svemu sudeći želi novinarima poslati poruku da je očito poželjno da u odnosu prema HDZ-u počnu razvijati određeni stupanj autocenzure. Isti izvori tvrde da je takvo ponašanje Alberta Faggiana tek privremeno zagonetno. Tvrde da će se vrlo brzo otkriti hoće li u slučaju povratka HDZ-a na vlast, izdavač Novog lista od toga imati opipljive koristi, bilo financijske, bilo u obliku prikrivene trgovine utjecajem.

Slična zagonetnost prati i zbivanja vezana uz Zadarski list. Radi se o novini za koju se nominalno tvrdi da je preuzima javnosti slabo poznati Nenad Bukovec, lokalni građevinski poduzetnik iz Soblinca, čija je tvrtka u predstečajnoj nagodbi. Više izvora tvrdi da je u pozadini te transakcije zapravo Reno Sinovčić, lokalni zadarski poduzetnik, odnedavno pritvaran zbog ozbiljnih pravnih problema. Sinovčić je također desno politički orijentiran, izvorno blizak HDZ-u. Zapravo se tvrdi da je Sinovčića trebalo prikriti kao pravog vlasnika Zadarskog lista. Iako je lokalna novina, ona se smatra kao bitna poluga u održavanju i potpomaganju političko-poslovnih interesa različitih lokalnih krugova vezanih uz HDZ. U tom se kontekstu Sinovčić zapravo spominje tek kao paravan za puno ozbiljnije igrače, ali u svakom slučaju bliske HDZ-u. Pod sličnom kontrolom nalaze se i neke lokalne televizije u Slavoniji. Njima upravljaju pojedinci bliski istaknutim članovima HDZ-a, dok pojedini Karamarkovi prijatelji, poput izvjesnog J.P., imaju utjecaja na to kojim će se novinarima dati prostor za tobože neovisne novinarske projekte.

U novinarskim krugovima tvrdi se da je HDZ počeo sve intenzivnije kontrolirati medijsku scenu i da sve više utječe na pisanje i izvještavanje pojedinih medija, posebno kad je riječ o kritičkim člancima ili reportažama na račun HDZ-a i predsjednice Republike.

“Nevjerojatno je da je jedna stranka koja je u oporbi uspjela u tako kratkom vremenu toliko zavladati medijima. To se nije događalo ni u ona najgora vremena krajem 90-ih, pa čak ni kad je na vlasti bio Ivo Sanader koji je bio jako osjetljiv na medijske kritike i koji je, recimo, bio vrlo blizak s nekadašnji suvlasnikom Novog lista Robertom Ježićem”, kaže izvor iz novinarskih krugova.

Prema onom što se tvrdi u novinarskim krugovima, gotovo da nema jačeg medija u Hrvatskoj koji nije dospio pod određen utjecaj HDZ-a.

FOTO: Sanjin Strukic/Pixsell
FOTO: Sanjin Strukic/Pixsell

Poznato je da je, recimo, Večernji list po svojoj uređivačkoj politici bliži HDZ-u nego SDP-u. Intervjui s čelnim ljudima HDZ-a često se mogu pročitati u Večernjem listu, a nerijetko je riječ o intervjuima koji se rade u strogo kontroliranim uvjetima, to jest o intervjuima u kojima su pitanja unaprijed pismeno postavljena i na njih se pismeno i odgovara. Odgovore na ta pitanja često pišu Karamarkovi suradnici. Poznato je i koji su novinari zaduženi za takve intervjue. U posljednje vrijeme bolje odnose s HDZ-om uspostavlja još jedno izdanje Styrije, tjednik 24 Express. Oni su nedavno na naslovnoj stranici objavili afirmativnu priču o odrastanju i mladosti Tomislava Karamarka, a navodno namjeravaju objaviti i cijelu seriju intervjua s vodećim ljudima iz vrha HDZ-a koji će biti odabrani kao ključni za tu stranku na nadolazećim parlamentarnim izborima. Sličan novinarski tekst o mladim Karamarkovim danima koncem proteklog tjedna objavljen je i u dnevnom listu 24 sata.

U SDP-u su uvjereni da se sličan postupni preobražaj uređivačke politike odnedavna počinje događati unutar Europapress Holdinga. Tu je izdavačku kuću odnedavna vlasnički preuzeo poznati odvjetnik Marijan Hanžeković. Kako je jedan od njegovih klijenata zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u SDP-u su uvjereni kako Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, tjednik Globus i druga izdanja te izdavačke kuće, puzajući i postupno mijenjaju način svog izvještavanja, u najmanju ruku prema klijentima koje odvjetnički zastupa Marijan Hanžeković. Ako bi ta uvjerenja unutar dijela SDP-a bila točna, to bi značilo da SDP gubi onu vrstu utjecaja nad EPH-om kakvu su imali za vrijeme dok je tu izdavačku kuću vodio Ninoslav Pavić.

Naoko nenadano približavanje medija HDZ-u jednim je dijelom rezultat procjena da će HDZ sigurno osvojiti vlast te da na vrijeme treba zauzeti određene pozicije kako bi im ti mediji bili bliži jednom kad dođu na vlast. Na takvu politiku nisu imune ni pojedine TV kuće. I na Hrvatskoj televiziji i na NovojTV zaposleni su neki ljudi koji su vrlo bliski s Miljenkom Manjkasom, novim ključnim čovjekom HDZ-a za odnose s medijima. Tvrdi se da Manjkas preko tih svojih kontakata može značajno usmjeravati način izvještavanja u pojedinim emisijama. Ako bi u tomu i uspio, a tvrdi se da se to već počinje događati, to bi značilo da je Manjkas izuzetno sposoban profesionalac za obavljanje posla koji mu je povjeren. Drugo je pitanje što to znači za razinu profesionalnih standarda medijskih kuća na koje se tako može utjecati. Ono što je za sve zabrinjavajuće, osim za simpatizere HDZ-a, to je da bi takva situacija mogla imati značajan, možda i presudni utjecaj i na parlamentarne izbore, na sličan način kao što je naklonjenost i dobronamjernost većeg dijela medija prema Kolindi Grabar-Kitarović zasigurno pridonijela njezinoj tijesnoj pobjedi na izborima. Naime, dobar dio medija prema tadašnjoj kandidatkinji HDZ-a odnosio se blagonaklono, nisu je gotovo uopće kritizirali iako je tijekom kampanje bilo najmanje nekoliko povoda za to.

I nakon izbora situacija se nije mnogo promijenila. O tome da predsjednica nije bila u Jasenovcu na dan proboja logoraša nego četiri dana ranije, dok istovremeno planira ići na Bleiburg, također se vrlo površno i premalo kritički pisalo.

Ono što, međutim, najviše začuđuje je to što su novinari koji prate rad Ureda predsjednice šutke prihvatili to što Kolinda Grabar-Kitarović daje samo izjave koje je jedan kolega posprdno opisao kao ‘’poslanice’’. Drugim riječima, predsjednica nastupa isključivo u unaprijed predviđenim aranžmanima te uglavnom drži govore, a na nepredviđena novinarska pitanja uopće ne odgovara.

“U vrijeme dok je predsjednik bio Ivo Josipović bilo je nezamislivo da on negdje dođe, a da ga novinari ne mogu okružiti i postaviti mu pitanja o aktualnim dnevno-političkim temama. Slično je bilo i kad je Jadranka Kosor bila premijerka”, govori jedan poznati novinar u neslužbenom razgovoru za Nacional.

Što je još gore, novinari su u Uredu predsjednika odnedavno dobili i puno lošiji tretman. U vrijeme bivših predsjednika novinari su mogli slobodno boraviti u prizemlju Predsjedničkih dvora. “Sada su nas strpali u jednu prostoriju desno od ulaza iz koje ne smijemo izlaziti, nego smo ondje zatvoreni i čekamo da nas pozovu kad su neke protokolarne situacije. Predsjednica samo drži govore, a pitanja se ne mogu postavljati. Kad je nedavno na Pantovčaku bio talijanski predsjednik, talijanski novinari bili su zajedno s nama zatvoreni u tom salonu i bili su zbog toga jako ljuti”, ispričao je za Nacional jedan od novinara upućen u rad Ureda predsjednice, a sličnu priču ponovili su još neki kolege.

Sve navedeno pokazuje da HDZ, bar u pojedinim područjima svog djelovanja, postaje vrlo ozbiljno profilirana stranka. U stranci su prepoznali značaj utjecaja na medijsku scenu i počeli su ga intenzivno širiti. Pri tomu se koriste različitim opisanim tehnikama koje zasad daju rezultat – mediji o njima sve manje kritički pišu, što je bitan preduvjet za nesmetani uzlet prema novom mandatu na vlasti.

 

 

Komentiraj