Sanaderov suradnik i Karamarkov prijatelj uvodi sukob interesa u vrh hrvatske Vlade

Nacional posjeduje ekskluzivni dokument s arbitraže između hrvatske vlade i mađarske naftne kompanije Mol, koja se u Londonu vodi ispred UNICTRAL-a, službenog UN-ova arbitražnog tijela. Spomenuti dokument otkriva potencijalno najveći sukob interesa na hrvatskoj političkoj sceni te kako je i zašto moguće da mađarski Mol neprimjereno utječe na predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Ako su navodi iz tog dokumenta točni, Tomislav Karamarko i poduzetnik Josip Petrović mogli bi biti protagonisti jedne od najintrigantnijih političkih afera u novijoj hrvatskoj povijesti.

Josip Petrović našao se u središtu pozornosti nakon što je koncem proteklog tjedna bivši hrvatski premijer Ivo Sanader otputovao u London kako bi u svojstvu svjedoka Mola dao iskaz u tom arbitražnom postupku. Nedugo nakon toga doznalo se da postoji još jedan Hrvat koji bi trebao svjedočiti na prijedlog mađarskog Mola, a Večernji list u subotu je objavio da bi to trebao biti upravo Josip Petrović. On je to u izjavi za Jutarnji list demantirao, za Nacional je odlučio ostati nedostupan za precizniji odgovor na to pitanje, ali je po svemu sudeći Petrović svjedočio tijekom ponedjeljka. To otkriće isprovociralo je reakciju saborskog zastupnika Mosta Mire Bulja, koji je na svom Facebook profilu pozvao HDZ da se ogradi od Josipa Petrovića zbog glasina da je upravo on drugi svjedok u tom arbitražnom postupku. „Smatram da se vrh HDZ-a mora hitno ograditi od postupka Joze Petrovića. Kao što je pokojni predsjednik Tuđman znao reći, svjedočenjem u Londonu prodao je Hrvatsku za Judine škude. Neprihvatljivo je da netko tako otvoreno, ruku pod ruku s drugim izdajnikom i kriminalcem Sanaderom, svjedoči protiv nas i naših nacionalnih interesa”, napisao je Bulj.

DOKUMENT U POSJEDU NACIONALA otkriva da se Josip Petrović već spominjao u arbitražnom postupku ispred UNCITRAL-a. To se dogodilo 16. listopada 2015. Toga dana zapravo su se otkrili obrisi potencijalno najvećeg sukoba interesa na hrvatskoj političkoj sceni. To se dogodilo zahvaljujući iskazu koji je ispred UNCITRAL-a dala Ilona Fodor.

Ona je na strani Mola bila uključena u osjetljive pregovore s hrvatskom vladom vezano uz međusobne odnose dviju strana u Ini. Svoj iskaz davala je u dva navrata, a najzanimljiviji dio njenog iskaza svakako je onaj u kojemu je odgovarala na pitanja zastupnika hrvatske vlade koji su je upitali kakva je priroda odnosa između Mola i poduzetnika Josipa Petrovića.

Zastupnici hrvatske vlade iz američke odvjetničke tvrtke Patton Boggs nisu bili sigurni postoji li uopće ikakav stvarni poslovni odnos između Mola i Josipa Petrovića ili je taj odnos zapravo urbani mit, odnosno fikcija. Ilona Fodor odgovorila je da taj odnos nije fikcija. Ona je tada pravnim zastupnicima hrvatske vlade odgovorila da se Josip Petrović zapravo bavi političkom špijunažom u korist mađarskog Mola. Sukus usluga koje on Molu pruža zapravo se svodi na osiguravanje i razvijanje kontakata s vođama lokalne hrvatske političke elite, kako bi se učinkovito unaprijedili interesi mađarskog Mola.

„Između siječnja 2013. pa sve do konca 2014. osobno sam bila glavna točka kontakta između Mola i Petrovića. Molov sporazum s njim nije fikcija. Gospodin Petrović osigurava usluge vezane uz javna pitanja, uključujući politički obavještajni rad, odnosno politički intelligence i analize za Mol u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Imam osobna iskustva koja se tiču sličnih savjetodavnih aranžmana u drugim zemljama, uključujući Srbiju, Sloveniju i Tursku. Uobičajena je praksa da se koriste usluge vezane uz javne poslove u naftnom biznisu, gdje god Mol posluje. Mol, kao i bilo koji drugi veliki igrač u poslovima s naftom, treba razumijevati lokalnu političku i regulatornu mrežu i okvire, jačati kontakte unutar lokalnih političkih nomenklatura u zemljama gdje posluje kako bi učinkovito unaprijedio vlastite interese”, izjavila je Ilona Fodor.

  • ‘MOL TREBA RAZUMJETI lokalnu političku mrežu i okvire i jačati kontakte unutar lokalnih političkih nomenklatura u zemljama – posluje kako bi učinkovito unaprijedio vlastite poslovne interese’,kaže Ilona Fodor

Prema njenim tvrdnjama, ključna osoba koja sve to za Mol odrađuje upravo je Josip Petrović. Odnos Josipa Petrovića i Mola možda ne bi bio sporan da Petrović unutar vrha HDZ-a ne slovi za jednog od najpovjerljivijih ljudi Tomislava Karamarka koji, kako se tvrdi, na procese političkog odlučivanja unutar HDZ-a utječe više nego bilo koji drugi član predsjedništva HDZ-a, iako formalno Petrović u HDZ-u ne obnaša nikakvu funkciju.

TOMISLAV KARAMARKO u ponedjeljak je za RTL televiziju dao znakovitu izjavu o svom odnosu sa Josipom Petrovićem. Na pitanje kako će reagirati na poziv Mire Bulja da se ogradi od Petrovića, Karamarko je izjavio sljedeće: “Ma to je jedan površni, paušalni pristup, jedna provokacija. Kakav je moj odnos sa nekim od ljudi koji su mi prijatelji ili neprijatelji? Sa gospodinom Jozom Petrovićem sam u košarkaškom klubu Zagreb još od 1991., prema tome ja sad da se odričem ljudi zato jer svjedoče negdje – pitanje je i kako će svjedočiti, je li, ja sam čuo da će svjedočiti u korist Republike Hrvatske, koliko sam upoznat… Ali ovo je pitanje deplasirano, ja vaše urednike ne pitam tko su im prijatelji i na koji način se s njima ponašaju”. Ovaj Karamarkov odgovor pokazuje da on ili uopće ne zna zašto bi njegovi kontakti s Petrovićem mogli biti sporni, ili to pokušava relativizirati. Ne zna se što je za njega politički štetnije. Da on s Petrovićem doista ima posebno bliske odnose sugerira i Karamarkova tvrdnja da je on upoznat s time kako će Petrović svjedočiti, te da će to biti u korist Hrvatske. Kako je to mogao saznati ako mu to Petrović osobno nije rekao? Ako će doista svjedočiti u korist Hrvatske, Petrović će vjerojatno dovesti u pitanje svoj ugovorni odnos s Molom. A moguće je i da Petrović smatra da se interesi Mola i Hrvatske podudaraju.

Sve to baca posebno svjetlo i na još neke njegove aktivnosti. Iz dobro upućenog izvora Nacional je saznao da su se u utorak, 1. ožujka, na privatnom ručku u hotelu Hilton-DoubleTree u Zagrebu našli Josip Petrović kao MOL-ov savjetnik i Miomir Žužul kao savjetnik američke odvjetničke tvrtke Patton-Boggs koja zastupa Hrvatsku pred Međunarodnim arbitražnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu i UN-ovim Arbitražnim sudom za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL). Josip Petrović Nacionalu je potvrdio da se doista sastao sa Miomirom Žužulom, no tvrdi da je ručak bio posve privatne prirode, da su „razgovarali o djeci” i da „Ina zaista nije bila tema njihova razgovora”.

Petrović je za Nacional izjavio da Žužul, iako jest savjetnik tvrtke Patton-Boggs, ni na koji način nije uključen u arbitražni spor između Ine i Mola. No Nacionalovi izvori govore suprotno. „Miomir Žužul je kao savjetnik Patton-Boggsa bio uključen u posao angažiranja i pripreme nekoliko svjedoka iz Hrvatske koji su pred Arbitražnim sudom bili angažirani kao svjedoci hrvatske strane, što znači da je bio direktno angažiran u tom postupku. Upitno je kako će Patton-Boggs gledati na ponašanje svojeg savjetnika”, tvrdi Nacionalov dobro upućeni izvor.

JE LI UOBIČAJENO DA SE SAVJETNIK ODVJETNIČKE KUĆE koja zastupa jednu državu pred međunarodnim arbitražnim sudom, susreće sa savjetnikom tvrtke koja je suprotstavljena strana u istom sporu i kako će na to gledati predstavnici Patton-Boggsa, Nacional je upitao odvjetnika Luku Mišetića, zastupnika hrvatske strane pred Arbitražnim sudom u Washingtonu i partnera Patton-Boggsa. Mišetić Nacionalu nije želio prokomentirati tu krajnje neuobičajenu situaciju. Iako drugi izvori tvrde da su Petrović i Žužul i privatno i poslovno bliski još od vremena najveće političke moći Ive Sanadera, njihov susret u ovim okolnostima, kada su angažirani kao savjetnici dviju međusobno suprotstavljenih strana u pravnom sporu, neminovno budi ozbiljnu sumnju da su mogli voditi i neke razgovore koji također mogu predstavljati sukob interesa. Upravo zbog tih okolnosti njih dvojica trebala su izbjegavati takve susrete.

OSIM TOGA, JOSIP PETROVIĆ je početkom godine prisustvovao neformalnoj i privatnoj večeri koju je za odabrani krug prijatelja u svojoj rezidenciji organizirao mađarski veleposlanik u Zagrebu József Magyar. Tvrdi se da se s Petrovićem na večeru kod mađarskog diplomata u istom automobilu dovezao Darko Horvat, aktualni ministar poduzetništva i obrta, koji je u prijašnjoj HDZ-ovoj vladi od 2009. do 2012. obnašao dužnost ravnatelja Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva. U trenutku kada se odvijala večera za odabrane uzvanike u rezidenciji mađarskog veleposlanika, Horvat još nije bio ministar jer vlada tada još nije bila formalno predstavljena javnosti, no upravo on, prema Nacionalovim izvorima, danas igra jednu od ključnih uloga u pokušajima HDZ-ova kadroviranja u energetskom sektoru, posebno u energetskim tvrtkama u većinskom vlasništvu države. Diplomatska večera, kako se tvrdi, iskorištena je za dogovaranje strategije preuzimanja kontrolnog paketa od 19 posto dionica Ine od strane Mola i stjecanja upravljačkih prava u hrvatskoj kompaniji.

PETROVIĆ U RAZGOVORU ZA NACIONAL nije negirao sudjelovanje na privatnoj večeri kod mađarskog veleposlanika, no tvrdi da je to bio „kurtoazni diplomatski susret povodom Nove godine” te da ni na tom susretu nije bilo riječi o neriješenom sporu između Ine i Mola, a ponajmanje o mogućoj prodaji 19 posto dionica Ine mađarskom suvlasniku.

„Nikada u životu Jozo Petrović nije razgovarao ni s kim o kupnji ili prodaji dionica Ine. To su obične insinuacije. To nije moj posao, baš kao ni odnosi između Mola i Vlade”, tvrdi Petrović. Iako je u prošlotjednom intervjuu za tjednik Lider izjavio kako će se boriti da Hrvatska povrati upravljačka prava u Ini, Darko Hovrat u više je navrata, pa tako i tom prilikom, izjavio kako vjeruje da je „arbitražni spor Hrvatske i Mađarske oko Ine nepotreban”.

O potencijalnom sukobu interesa u kojem se nalaze Josip Petrović i Tomislav Karamarko, Nacional je pisao još koncem svibnja 2015., kada su izvori bliski vrhu HDZ-a počeli dovoditi u pitanje Karamarkove upravljačke sposobnosti, netom nakon imenovanja ključnih ljudi u izbornom stožeru HDZ-a. Tada se Karamarku počelo spočitavati da je praktički započeo “sanaderizaciju” stranke, zbog sve izraženijeg utjecaja koji je već tada na Karamarka imao Josip Petrović.

Izvori bliski vrhu HDZ-a tada su Nacionalu izjavili da Petrović lobistički potpomaže poslovni uzlet člana obitelji Tomislava Karamarka, a to mu dodatno ojačava utjecaj na njega, na promjenu ključnih pozicija stranke prema nekim najosjetljivijim pitanjima od strateškog nacionalnog interesa te donosi ključni utjecaj na neka kadrovska rješenja unutar HDZ-a. Ti izvori su za Nacional plasirali tvrdnje da je Petrović počeo pomagati Ani Šarić da preuzme neke unosne poslove povezane s moćnim tvrtkama koje se bave naftnim biznisom, ali i da njezina firma profitira u nekim poslovima koji se odrađuju za tvrtke ili neke druge organizacije ili interesna udruženja pod kontrolom HDZ-ova kadra. Početkom ove godine pokazalo se točnim da se poslovi Ane Karamarko dobro razvijaju te da ona zarađuje više od svog supruga.

U SVJETLU DOKUMENTA KOJI OTKRIVA sadržaj svjedočenja Ilone Fodor pred UNICATRAL-om, otvara se i pitanje je li se Petrović zapravo Karamarku počeo dodatno približavati jer mu je to bio opis posla iz njegova ugovora s Molom. Petrović je bio predsjednik uprave zagrebačkog hotela Intercontinental i dugogodišnji član nadzornog odbora Konzuma. U naftni posao ušao je tijekom 2004., neposredno nakon što je vlast u zemlji preuzeo Sanader. Imenovan je tada za člana uprave Ine. Neformalno se tada tvrdilo da je Petrović imenovan u upravu Ine zahvaljujući neformalnom dogovoru tadašnjeg premijera Sanadera i predsjednika Stipe Mesića. Taj scenarij podrazumijevao je da na čelu Ine tada ostane Mesićev kadar Tomislav Dragičević, dok se Petrovića smatralo HDZ-ovom protutežom u upravi te tvrtke. Isprva se Petrović u Ini bavio maloprodajom, ali kasnije je preuzeo sektor rafinerija i marketinga, odnosno iznimno osjetljive i podjednako lukrativne poslove nabave sirove nafte i prodaje naftnih derivata. Izvori bliski Ini tada su tvrdili da se Petrović vrlo brzo prometnuo u sivu eminenciju u Ini te da se bez njega nije mogla donijeti niti jedna značajna odluka. Uskok je svojedobno, zasad bez dojmljivih rezultata, počeo istraživati jednu od ponajvećih zagonetki iz tadašnjeg Petrovićeva mandata. Riječ je o ugovorima o kupnji nafte i naftnih derivata koje je 2008. Ina sklopila sa slovenskom tvrtkom Salbatring. Nakon samo nekoliko mjeseci suradnje Ina je na nabavi nafte izgubila 1,5 milijardi kuna, dok je Salbatringu prihod porastao za umalo tisuću posto. Neki izvori unutar Ine tvrdili su tada da je ključna osoba u tom poslovnom odnosu bio upravo Petrović. Ubrzo potom kontrolu nad Inom uvelike preuzima mađarski Mol, u čemu je Petrović također imao značajnu ulogu.

U SVIBNJU 2009. PETROVIĆ JE bio jedina osoba koja je prisustvovala razgovorima Sanadera i Zsolta Hernadija u premijerovu uredu. Petrović je o tomu svjedočio na sudu i demantirao je da je bilo ikakvih sumnjivih dogovora. Kredibilitet njegova svjedočenja doveden je u pitanje jer se pokazalo da je Petrović postao posebni savjetnik Molova čelnika Zsolta Hernadija za energetska pitanja, i to s vrlo unosnim honorarom. Petrovića se povezivalo s još nekim spornim lobiranjima iz tog vremena. Na suđenju Sanaderu zbog uzimanja mita, kako bi Molu prepustio upravljačka prava u Ini, bivši čelnik Plinacroa Branko Radošević izjavio je da je Petrović na njega izvršio pritisak da malo „olabavi” u pregovorima s Mađarima oko izdvajanja plinskog skladišta Okoli iz Ine. Na suđenju u aferi Fimi media, izrazito neugodnoj i po aktualni HDZ, Tomislav Štengl, bivši direktor korporativnih komunikacija u Ini, svjedočio je da mu je upravo Petrović naredio da mora surađivati s marketinškom agencijom Fimi media. To je kasnije na suđenju Sanaderu kao svjedok izjavio i bivši predsjednik uprave Ine Tomislav Dragičević. Petrović je tijekom 2006. u Veroni prisustvovao jednom od neformalnih sastanaka na kojem se, po svemu sudeći, razgovaralo o prodaji Plive, također u društvu bivšeg premijera Sanadera. Kako se pisalo tih dana, na taj sastanak putovalo se Vladinim zrakoplovom.

PETROVIĆA I KARAMARKA VEZALO JE i članstvo u Upravnom odboru Košarkaškog kluba Zagreb, što je istaknuo Karamarko u ponedjeljak. Petrović se tijekom 2012. počeo spominjati gotovo kao ključna osoba u Karamarkovu stožeru za preuzimanje HDZ-a. Neki pisani mediji pripisivali su mu dominantnu ulogu u prikupljanju novca za unutarstranačku predizbornu kampanju.

  • ‘PREDSTAVLJAM MOL grupu, ali nikada u životu nisam razgovarao ni s kim o kupnji ili prodaji dionica Ine. To su obične insinuacije. To nije moj posao, baš kao ni odnosi između Mola i Vlade’, kaže Josip Petrović.

Petrović je u ožujku 2013. nakratko priveden u ozbiljnoj akciji Uskoka povezanoj s navodnim kupovanjem informacija iz tajnih istraga. Uz Petrovića, na meti Uskoka našli su se i slavonski poduzetnici Željko Biloš, Damir Ivić te dvije osobe iz Čepina, Stipe Barišić zvani Miljac i Dragan Baković zvani Bambur. Njih je policija sumnjičila da su poticali trojicu posrednika, među ostalima i Vladu Rajića, kuma ubijenog Vinka Žuljevića, da plaćaju mito korumpiranim policajcima kako bi im oni otkrivali tijek tajnih istraga, ponajviše iz sfera gospodarskog kriminaliteta, ali i nekih istraga o naručivanju ubojstava. Većina toga nikomu iz vrha HDZ-a nije bila sporna sve dok se nije počelo nazirati da Petrović snažno utječe na neka ključna zbivanja i kadroviranja u vrhu te stranke. Među ostalim, to se početkom prošle godine vidjelo prilikom izbora Miljenka Manjkasa za glavnog Karamarkova medijskog savjetnika. Nacional je sredinom travnja 2015. otkrio da je dolasku Manjkasa na mjesto glavnog savjetnika HDZ-a za medije ponajviše pripomogao upravo Petrović, koji je pozadinski dizajnirao i neke druge medijske operacije s ciljem da HDZ od toga politički profitira.

Petrović je svakako dio strukture ljudi koja nije osobito bliska glavnom tajniku stranke Milijanu Brkiću, koji o njemu nema naročito pozitivno mišljenje. Kada su se pojavile tvrdnje da se kao premijerski kandidat spominje Ivica Vrkić, izvori bliski Brkiću izjavili su Nacionalu da zbog Petrovićeva utjecaja izgleda da Mol nameće svog premijerskog kandidata. Petrovićevu utjecaju na Karamarka pripisivao se i sadržaj prošlogodišnjeg javnog istupa Darka Horvata koji se početkom travnja 2015. obrušio na tada aktualnog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, zbog nekih njegovih stavova vezanih uz Inu. “Imao je tri i po l godine za pregovore o budućnosti Ine sa strateškim partnerom Molom, a niti je počeo i niti ih vodi, niti ima predispoziciju da ih završi”, izjavio je Horvat.

Ubrzo potom iz dijela vrha HDZ-a prema Nacionalu se plasirala teza da te Horvatove izjave daju naslutiti da Karamarko vjerojatno popušta Petrovićevu utjecaju kada je riječ o Ini te da bi to u konačnici moglo štetiti hrvatskim nacionalnim interesima.

NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA Petrovićevi kontakti s Karamarkom dodatno su se intenzivirali. Upravo se njega spominjalo u kontekstu medijske operacije s ciljem da HDZ ovlada riječkim Novim listom. Tvrdi se da je upravo Petrović bio posrednik koji je skrenuo pozornost tvrtki povezanih s J&T grupacijom, da bi bilo dobro da od Zagrebačke banke otkupe potraživanja koja uključuju i kontrolu nad Novim listom. Petrović je to za Nacional demantirao, ali je potvrdio da radi za Mol. „Nemam ja nikakve veze sa J&T Finance Group. Ja predstavljam MOL Grupu i nemam nikakve kontakte s tom češkom tvrtkom” kazao je kratko Petrović nazvavši takve tvrdnje podmetanjima.

On je potvrdio da uz savjetničko mjesto u MOL-u ima i svoju kompaniju koja ima ugovore sa drugim tvrtkama, no među njima, kako kaže, nije J&T Finance Group. Sve navedeno pokazuje da Petrović ima, ili si prvenstveno vješto pripisuje, izuzetan utjecaj na procese unutar Karamarkova HDZ-a. Sporno je u svemu što se može sumnjati da on taj utjecaj koristi da unaprijedi Molove poslovne interese u Hrvatskoj jer ga Mol plaća i za politički intelligence. Zato pitanje prirode njegova odnosa sa Tomislavom Karamarkom sve je samo ne deplasirano, kao što je to Karamarko izjavio za RTL. Nacional je u ponedjeljak popodne stupio u kontakt sa osobom koja je vrlo bliska Karamarku, ali je Nacionalu poručeno da Karamarko na ta pitanja nije spreman dodatno odgovarati, niti govoriti o svom odnosu sa Petrovićem.

Komentiraj

FOTO:Nacional i Pixsell
PIŠE:Berislav Jelinić, Sandra Carić Herceg
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.