Otkrivamo što politički suparnici doista misle o Mostu i zašto u SDP-u smatraju da bi  državni milijuni  mogli  ubrzati  njegov raskol

Prgomet misli da se suradnici Bože Petrova ponašaju kao Opus Dei, vrh SDP-a vidi ih kao okultnu sektu, a koalicijski partneri HDZ-a već se pripremaju za nove izbore

Jedan od aduta za razbijanje Mosta koji sa svojih 18 saborskih zastupnika ima presudnu ulogu u formiranju buduće vlade i nakon odlaska Drage Prgometa trudi se demonstrirati jedinstvo jest čisto financijski i iznosi 25,2 milijuna kuna. Toliko će novca iz državnog proračuna biti isplaćeno tijekom sljedeće četiri godine za njihov rad, a u razdoblju do konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora odredit će se na čiji će račun ovaj novac odlaziti. Upravo bi na tu kartu mogao zaigrati premijer Zoran Milanović.

Iako je Milanović u ponedjeljak pred novinarima u Saboru izjavio da se pregovori s Mostom o sastavljanju vlade nastavljaju te da SDP-u odgovara što Most nastupa jedinstveno, on i vrh stranke dijele potpuno drugačije uvjerenje.

“PETROV POKUŠAVA PREVESTI MOST HDZ-U, ali ne može to javno reći. On želi da HDZ pristane na njihova mandatara, a HDZ bi se s tim iz očaja složio. Mi na to ne možemo pristati i zato nemamo izbora nego moramo ići na to da nas podrži jedan određeni broj ljudi iz Mosta jer su to respektabilne osobe s imenom i prezimenom, profesori, doktori, načelnici, gradonačelnici”, rekao je za Nacional visoki izvor iz vrha SDP-a.

Drugim riječima, formalno će se pregovori predstavnika koalicije Hrvatska raste s Mostom nastaviti, iako su obje strane svjesne da od toga neće biti ništa. Da je Milanović osobno od nade u uspjeh takvih pregovora po svemu sudeći odustao, sugerira i njegova najava da on u pregovorima neće ni sudjelovati, što je također javno pred novinarima potvrdio rekavši da će o pojedinim područjima s Mostom pregovarati uža grupa ljudi iz SDP-a, HNS-a IDS-a i drugih partnera koji su kvalitetni i kompetentni u svojim područjima. To će biti formalni dio. Neformalno će SDP i partneri nastavit lobirati kako bi pokušali privući neke od pojedinačnih zastupnika Mosta, s obzirom na to da je SDP, ako uistinu dobije potpise svih osam manjinskih zastupnika, u puno konfornijoj poziciji od HDZ-a i nedostajat će im svega pet, šest ruku podrške.

  • ‘PETROV POKUŠAVA PREVESTI MOST HDZ-u, ali ne može to javno reći. HDZ bi iz očaja pristao na njihova mandatara. Mi na to ne možemo pristati i moramo ići na to da nas podrži jedan dio Mosta’, kaže visoki izvor iz SDP-a

U pridobivanju njihove podrške SDP bi mogao pokušati ukazati pojedinim članovima Mosta na mogućnosti koje im se otvaraju ako umjesto u sklopu Mosta, nastave samostalno politički djelovati tako da osnuju jednu ili više vlastitih političkih stranaka.

KAKO JE NACIONAL DOZNAO iz vrlo upućenog izvora, i dio članova Mosta već je postao svjestan odredbi Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u kojemu je precizno određeno kako se raspodjeljuju sredstva namijenjena političkom radu. Ona iznose 350 tisuća kuna godišnje po svakom zastupniku, odnosno 1,4 milijuna kuna u četverogodišnjem razdoblju, a isplatit će se na račune stranaka ili nezavisnih lista koje se službeno registriraju do trenutka konstituiranja novog sastava Sabora. Sve naknadne promjene, pa i eventualni raskoli, napuštanja i osnivanja novih stranaka, na to više nikako ne mogu utjecati. Ne osnuju li saborski zastupnici Mosta do konstituiranja novog saborskog saziva vlastite stranke ili nezavisne liste, novac će do kraja mandata biti isplaćivan upravo Mostu.

IZVOR NACIONALA TVRDI da je ovo jedan od argumenata koji je poslužio dvjema velikim strankama, prije svega SDP-u, u pokušaju sastavljanja vlasti razbijanjem Mosta – njegovim članovima sugerirano je da se, u slučaju bilo kakvih osobnih dvojbi povezanih uz buduće funkcioniranje Mosta, povedu primjerom Drage Prgometa i jasno reguliraju svoj status do sazivanja prve sjednice Sabora, kako bi osigurali da 350 tisuća kuna godišnje bude isplaćeno na račune koji njima odgovaraju. Bilo da osnuju novu stranku, bilo da se prvi put registriraju kao nezavisni zastupnici.

“Neki od njih znaju za ovu mogućnost, neki još uvijek ne”, diplomatski je za Nacional odgovorio jedan od bivših hrvatskih ministara.

U navedenom Zakonu, odnosno njegovom 4. i 5. članku, stoji da pravo na naknadu za politički rad ostvaruju stranke zastupljene u Saboru i neovisni kandidati na neovisnim listama. Njihov broj utvrđuje se na konstituirajućoj sjednici i takvo stanje ostaje zacementirano do kraja mandata. Upućeni tvrde da je upravo takvu poruku želio poslati Prgomet kada je nakon isključivanja iz Mosta javno tvrdio da se u ovom slučaju ne radi o članovima stranke, nego o “19 nezavisnih kandidata”, pa ga prema tome Petrov i nema odakle isključiti.

Činjenica je, međutim, da je Most nedavno ipak službeno registriran kao politička stranka, a osim lakšeg reguliranja logističkih pitanja i ubiranja državne naknade za politički rad – koja bi im zbog iznenađujuće velikog broja osvojenih zastupničkih mjesta u četiri godine mogla iznositi respektabilnih 25 milijuna kuna – presudna je zakonska razlika o imenovanju zamjenskih zastupnika za one koji se iz Sabora povuku ili budu imenovani u izvršnu vlast.

NAIME, KOD NEZAVISNIH LISTA koje se kandidiraju u Sabor precizirano je da zastupnika koji svoj mandat stavi u mirovanje zamjenjuje prvi idući na listi, dok političke stranke imaju mogućnost imenovati bilo kojeg kandidata, pa čak i četrnaestog po redu. U Mostu su zadovoljni svojim strateškim potezom registriranja kao politička stranka jer su time Prgometu smanjili manevarski prostor. Ako on zbilja uđe u vladu, u Saboru će ga zamijeniti osoba po izboru Bože Petrova. Konkretno, spekulira se da bi to bio Nikša Grmoja, zamjenik gradonačelnika Metkovića i njegov dugogodišnji najbliži suradnik. Na listi za Prvu izbornu jedinicu on se nalazio na posljednjem, 14. mjestu. Grmoja je kao zadnji na listi osvojio 1,13 posto, odnosno 483 glasa u Prvoj izbornoj jedinici, dok je Prgomet kao prvi na listi dobio čak 50 posto, odnosno 21.438 glasova.

  • VRH SDP-a SVJESTAN JE DA STRUJA koja stoji iza Mosta ni ne želi s njima suradnju i nazvao ih je okultnom sektom, dok je Prgomet o ljudima koji su se okupili oko Petrova rekao: ‘Pa oni se ponašaju kao Opus Dei’

S obzirom na to da je, po vlastitim riječima koje je prošlog tjedna ponovio u nekoliko javnih nastupa, izbačen iz Mosta zbog tajno snimljenog sastanka s premijerom Milanovićem, bez da ga je itko išta pitao, Prgomet sa svojim mandatom može raditi što želi, pa tako i do konstituiranja Sabora osnovati stranku kojoj bi prenio mandat. Nacional je kontaktirao Prgometa i postavio mu konkretno pitanje ima li namjeru osnovati stranku, na što je on rezolutno rekao da nema te da on već ima osnovanu udrugu.

“Formiranje stranke ne dolazi u obzir. Ako mislite da bih to učinio zbog novca, onda se varate, jer nisam materijalist i boli me briga gdje će novac završiti”, odgovorio je na Nacionalov upit Prgomet. Iako to nije decidirano rekao, izgleda da on smatra da bi odlukom o osnivanju stranke definitivno bio proglašen izdajnikom ideje Mosta, s obzirom da su čelnici Mosta u javnost plasirali tvrdnje da je on na neki način sastankom s premijerom Milanovićem to već pokušao učiniti.

Suština priče je, međutim, a u tome se slažu i Nacionalovi izvori i brojni politički komentatori koji su ovih dana govorili u medijima, da Most otpočetka nije ni bio homogena skupina. Većina ljudi u Mostu nije se uopće poznavala i neki od njih prvi su se put sreli u stožeru, u izbornoj noći.

U SVAKOJ IZBORNOJ JEDINICI liste je sastavljao netko drugi. U Prvoj izbornoj jedinici glavnu je ulogu imao upravo Prgomet koji je većinu svojih kadrova povukao iz udruge HRID koju je osnovao nakon izlaska iz HDZ-a. Iz te njegove udruge dolaze i profesorice Gordana Rusak i doktorica Irena Petrijevčanin Vuksanović koje su ušle u Sabor kao druga, odnosno treća na listi Mosta u Prvoj izbornoj jedinici. Ako se Prgomet odluči dati svoju podršku aktualnom premijeru Milanoviću, računa da će u tome imati i podršku njih dvije te bi time Milanoviću mogao osigurati tri glasa. No još se sa sigurnošću ne zna razmišlja li tako i profesor Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je bio prvi na listi Mosta u Drugoj izbornoj jedinici. Lovrinović je bio glavna osoba za sastavljanje liste Mosta u toj izbornoj jedinici i na njoj se nalazi većina osoba koji su ujedno i članovi njegove udruge “Promijenimo Hrvatsku”. S obzirom na to da već ima registriranu udrugu Lovrinoviću bi, slično kao i Prgometu, bilo vrlo jednostavno sazvati osnivačku skupštinu od najmanje sto ljudi i na platformi te udruge osnovati političku stranku. U tu bi stranku potom mogli ući saborski zastupnici s liste Mosta koji su prethodno bili članovi te udruge. Ako bi imao više od troje zastupnika, primjerice, Lovrinović bi mogao osnovati svoj zastupnički klub, a stranka bi na konto svakog zastupnika godišnje dobila čak 350 tisuća kuna. Pod uvjetom da se osnuje prije konstituiranja Sabora.

SLIČAN SCENARIJ mogli bi primijeniti ljudi iz Mosta birani u drugim izbornim jedinicama.

“Zašto bi oni taj novac prepustili Boži Petrovu?”, pita se u razgovoru za Nacional visoki izvor iz SDP-a koji je uvjeren da Most naprosto neće biti u stanju zadržati jedinstvo jer su već u startu pokazali da nisu složni.

U SDP-u su s pojedinim predstavnicima Mosta spremni razgovarati o raznim oblicima suradnje te prepuštanju čelnih mjesta u određenim saborskim odborima. Na taj način bi ljudi iz Mosta dobili kontrolu nad zakonskim procedurama u glavnim mjestima na kojima se najprije raspravlja o promjenama određenih zakona, a time posredno i o provedbi reformi, a to su upravo odbori.

Ono čega se u SDP-u jedino boje je to da oni druge mehanizme za pridobijanje ljudi iz Mosta nemaju. “Mi njima možemo dati mjesta u odborima, možemo s njima razgovarati o reformama, ali ne možemo ići okolo s torbama novca i obećavati im brda i doline”, govori visoki izvor iz SDP-a koji sugerira da je suprotna strana spremna i na takve scenarije.

No u SDP-u su uvjereni da u pridobijanju Mosta na kraju presudan utjecaj neće odigrati nikakav novac ni položaji, a pogotovo ne reforme na koje se Most poziva, nego ideološki aspekti. Nakon pobjede Mosta počelo se otkrivati da su ljudi koji stoje u pozadini Mosta vrlo bliski nekim tvrdim crkvenim strujama. O tome je pisao i tjednik Telegram, otkrivši da je jedan od ključnih ideologa Mosta Ivica Relković. On je inače osnivač Obiteljske stranke i bliski suradnik Željke Markić s kojom je osnivao pokrete Hrast i Grozd. Riječ je o konzervativnim pokretima koji se, između ostalog, zalažu za zabranu umjetne oplodnje i abortusa te su protiv ozakonjenja istospolnih zajednica. Tvrdi se da je upravo Relković imao ključnu riječ u odluci o izbacivanju Prgometa iz Mosta.

  • MOST ĆE IZ PRORAČUNA U ČETIRI GODINE dobiti ukupno 25,2 milijuna kuna, osim ako pojedini njegovi zastupnici prije konstituiranja Sabora osnuju vlastite stranke i time izbiju Petrovu dio novca iz ruku

Petrov je po nekim svojim stavovima blizak razmišljanjima takvih tvrdih crkvenih struja. I sam je vrlo religiozan, a tvrdi se da je nekim suradnicima tijekom proteklih dana slao poruke sadržaja: “Bit će sve u redu, samo se molite.” Poznato je da je Petrov bio i sjemeništarac i namjeravao se zarediti za svećenika. Zbog toga ne čudi da su mu bliski stavovi Katoličke crkve i spominjalo se da će upravo crkveni krugovi odigrati ključnu ulogu u približavanju Mosta i HDZ-a.

NO NAČIN NA KOJI PETROV I NJEGOV UŽI TIM donose odluke, a takva je bila i ona o izbacivanju Prgometa, otvorio je prostor promišljanjima o tome kakvi su uistinu politički pogledi, svjetonazor pa i kapaciteti ljudi koji vode Most.

Iz izvora bliskog vrhu SDP-a tvrde da je Milanović, nakon što se pokazalo koji ljudi stoje u pozadini Mosta, postao potpuno svjestan da su to ljudi koji s njim apriori ne žele surađivati. U jednom privatnom razgovoru Milanović ih je čak navodno okarakterizirao kao okultnu sektu. U tome se, ako ni u čemu drugome, izgleda slaže s Prgometom koji je u nekim povjerljivim razgovorima za ljude koji su se okupili oko Petrova rekao: “Pa oni se ponašaju kao Opus Dei”.

NEMAJU PRETJERANIH OČEKIVANJA OD MOSTA ni koalicijski partneri HDZ-a. “Još uvijek ne mogu sa sigurnošću tvrditi da ću biti saborski zastupnik. U svojoj sam karijeri prošao svašta da bih se sada tako olako razmetao takvim očekivanjima. Da, vjerujem da je lako moguće da će doći do ponovljenih izbora. Ako ovako nastavi, mislim da to jedino može spriječiti Milanović. On i dalje uvjetuje da bude premijer i u novom sazivu Vlade. To bi mogao biti okidač koji bi mogao poslužiti ekipi okupljenoj oko Petrova da se prikloni Domoljubnoj koaliciji. Što se tiče Karamarka i Milanovića, mislim da će kvalitetniju političku budućnost imati onaj koji prvi proguta svoj ego i prepusti Mostu premijerski mandat. Karamarko je trenutno tomu bliži, pa se usuđujem procjenjivati da bi se Most mogao okrenuti nama, a ne Milanoviću. To bi Karamarku dalo nešto prostora da pokuša povratiti svoj prilično poljuljani autoritet u HDZ-u”, izjavio je za Nacional istaknuti član Domoljubne koalicije.

Komentiraj

FOTO:NACIONAL I PIXSELL
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.