– Ekonomski analitičari pozdravljaju porezno rasterećenje koje je najavio tehnički ministar financija Zdravko Marić, no upozoravaju da je to tek kotačić u cijelom lancu potrebnih mjera da hrvatsko gospodarstvo postane konkurentnije.

“Porezno rasterećenje svakako je dobrodošlo, osobito uzimajući u obzir da je ono u hrvatskoj relativno više u odnosu na usporedive države, pa je uz sve ostale probleme nepoticajno”, poručuje Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Tehnički ministar financija Marić najavio je od iduće godine rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna.

Marić je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna, plaćali porez na dobit po stopi od 12 posto.

“Smanjenje poreznog opterećenja i povećanje raspoloživog dohotka građana samo po sebi poticajno bi djelovalo na potrošnju, a manji porez na dobit olakšao poslovanje privatnom sektoru”, kaže Živković-Matijević.

Marić namjerava smanjiti i opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno, kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kada stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom će redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a.

“Međutim, porezna reforma sama po sebi neće riješiti strukturne probleme javnog sektora i slabu investicijsku klimu i predstavlja tek kotačić u cijelom lancu potrebnih mjera”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

 

Šantić: Ne smijemo se vratiti na pretkrizni model poticanja rasta

Smanjenje poreznog rasterećenja plaća dalo bi poticaj potrošnji kućanstava, ali i doprinijelo jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Kako ističe, već se neko vrijeme vidi oporavak prometa u trgovini na malo i osobne potrošnje, što je rezultat rasta raspoloživog realnog dohotka stanovništva uslijed ranijih poreznih izmjena i učinka deflacije te oporavka zapošljavanja.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u srpnju je promet u trgovini na malo realno porastao za 4,5 posto na godišnjoj razini, što je već 23. mjesec kako potrošnja raste, dok su potrošačke cijene u kolovozu i srpnju pale za 1,5 posto na godišnjoj razini te je trend deflacije ušao u treću godinu.

“No, vidimo i da se građani puno opreznije zadužuju nego u godinama prije krize, stoga će buduće dugoročno kretanje prometa na malo i osobne potrošnje ponajviše ovisiti o realnom kretanju plaća, kao i zaposlenosti”, kaže Šantić.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništvu krajem srpnja ove godine iznosili su 117,5 milijardi kuna, što je 9,3 milijarde manje nego u istom mjesecu lani, čime su zabilježili pad na godišnjoj razini 13. mjesec zaredom.

Šantić pozdravlja i najavu potencijalnog smanjenja stope PDV-a, no napominje kako treba paziti, s obzirom na deflatorne pritiske, da se smanjenje stope PDV-a ne odrazi kroz još jači pad cijena.

No, ističe da se Hrvatska ne smije vratiti na pretkrizni model poticanja rasta BDP-a isključivo kroz rast domaće potrošnje.

“Porezno rasterećenje sigurno će pridonijeti jačanju konkurentnosti, no ako ne dođe do rasta konkurentnosti i putem drugih mjera gospodarske politike, onda će taj rast domaćeg gospodarstva biti krhak i ugrožen u slučaju nekih poremećaja”, kaže Šantić.

Načelno smatra da je smjer najavljene porezne reforme dobar, jer treba težiti rasterećenju cijene rada, odnosno njezinom smanjenju.

Odnos cijene rada i produktivnosti dosta je, kaže, nepovoljan, pogotovo ako se usporedi s ostalim gospodarstvima u regiji, a to, kako navodi, utječe na priljev investicija i općenito potencijalni rast BDP-a.

“Iako visoka cijena rada u Hrvatskoj dominantno dolazi od doprinosa za mirovinski i zdravstveni sustav, činjenica je da je visoka progresivnost koju smo imali kroz porez na dohodak destimulirala restrukturiranje gospodarstva prema djelatnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost, kao i destimulirala i poslodavce da povećavaju plaće te uzrokovala i određeni stupanj porezne evazije, odnosno radn na crno”, ističe Šantić.

Za Hrvatsku ističe da je ključno kako je riječ o malom gospodarstvu koje ima očit nedostatak radne snage u kvantitativnom smislu i ne može se više baviti radno-intenzivnim djelatnostima niske složenosti.

“Najavljena porezna reforma trebala bi smanjiti tu progresivnost i tako pozitivno utjecati na ukupno restrukturiranje hrvatskog gospodarstva”, kaže Šantić.

Smanjeno porezno opterećenje rada, naime, moglo bi privući i investicije u ključne djelatnosti izvozno orijentirane, kao i one složenije proizvodnje, i tako stvoriti veći potencijal za novo zapošljavanje, kaže.

 

Nužne kompenzacijske mjere jedinicama lokalne uprave

Navodi, međutim, da prihod od poreza na dohodak ide dominantno jedinicama lokalne uprave, pa bi se njihovi proračuni mogli suočiti s poteškoćama jer nije došlo do reforme lokalne samouprave, pa će trebati uvesti neke kompenzacijske mjere.

Isto tako, napominje, treba voditi računa da se ne ugrozi njihova financijska sposobnost da sudjeluju u sufinanciranju EU projekata koji su važna poluga hrvatskog gospodarskog razvoja.

“Treba voditi računa da će u nadolazećem razdoblju trebati implementirati porez na nekretnine, čime bi jedinice lokalne države mogle nadomjestiti dio izgubljenih prihoda. Za sada se to još ne spominje, međutim taj porez je nužan ako se želi dalje nastaviti s rasterećenjem cijene rada, a na to se Hrvatska obvezala i prema Europskoj komisiji”, zaključuje Šantić.

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.