Europska komisija će u utorak u Strasbourgu objaviti novu strategiju za proširenje za zemlje zapadnog Balkana, kojom želi potaknuti šest zemalja da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, a Hrvatska pozdravlja tu inicijativu i najavljuje da će tome posvetiti posebnu pozornost tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a.

Komisija u zadnjem nacrtu dokumenta, u koji je Hina imala uvid, a koji bi u utorak trebao biti prihvaćen na sastanku kolegija povjerenika, ističe da bi Srbija i Crna Gora kao predvodnice u procesu proširenja, mogle postati članicama 2025., ali samo pod uvjetom da ispune sve kriterije, a Srbija postigne obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom.

“Sa snažnom političkom voljom, rezultatima stvarnih održivih reformi i s definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, one bi (Srbija i Crna Gora) možda mogle postati članicama 2025. Ta perspektiva je iznimno ambiciozna. Hoće li biti ostvarena u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake od zemalja”, kaže se u konačnom nacrtu dokumenta.

“U slučaju Srbije, prijelazna mjerila koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom (poglavlje 35) moraju biti ispunjena a sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum mora biti hitno zaključen”, kaže se u dokumentu.

U ranijim nacrtima toga dokumenta stajalo je da se ti koraci mogu dovršiti do kraja 2019., a sada se kaže “hitno”.

Komisija navodi da sve zemlje zapadnog Balkana imaju prigodu napredovati na europskom putu na temelju vlasttiih zasluga i brzinom kojom ih budu ostvarivale.

Navodi se da je Komisija spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom na temelju ispunjenih uvjeta, za Bosnu i Hercegovinu će započeti s izradom mišljenja nakon što iz Sarajeva dobije sveouhvatne i potpune odgovore na upitnik. “Ustrajnim naporima i angažmanom Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidat za članstvo”, kaže Komisija. Za Kosovo se kaže da “ima prigodu za održivi napredak kroz primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da može ići naprijed onda kada to objektivne okolnosti budu dopustile”.

Kosovo je u posebnom položaju jer pet zemalja članica, Španjolska, Rumunjska, Grčka, Cipar i Slovačka, ne priznaju tu državu. U posljednje vrijeme najglasnija je Španjolska, koja zbog svojih unutarnjih problema s Katalonijom ne želi da se u strategiji spominje šest zemalja zapadnog Balkana.

Hrvatska će za svoga predsjedanja EU-om posvetiti pozornost proširenju

Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je uoči objave strategije pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junceru u kojem je iznio hrvatske poglede na nastavak proširenja.

Plenković je, kako se doznaje, pozdravio činjenicu da Komisija posvećuje punu pozornost politici proširenja.

Najavio je da će Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. “staviti poseban naglasak na proširenje EU-a” te organizirati summit EU-a sa zemljama jugoistočne Europe. Također predlaže da se takvi summiti održavaju svake dvije godine.

Plenković je u svom pismu upozorio i na pitanje nasljeđa rata, što je jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju zemlje europskog jugoistoka i da ih treba što prije riješiti.

Također je istaknuo potrebu da se posebna pozornost obrati na Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put, “uzimajući u obzir težak put koji je ta zemlja prošla u stjecanju neovisnosti i specifičnu ulogu koju je u tome imala međunarodna zajednica”.

“Uspostavljanje i zaštita pune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda nije moguća bez promjena izbornog zakonodavstva”, navodi Plenković.
Junckeru je također pisala skupina od 12 zemalja, Austrija, Češka, Estonija, Irska, Italija, Litva. Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, koje predlažu da se jednom godišnje održavaju summiti čelnika EU-a i šest zemalja jugoistoka Europe.

Oni također predlažu i da resorni ministri tih zemalja sudjeluju na ministarskim sastancima EU-a u područjima poput zaštite okoliša, zdravstva, prometa i vanjske politike.

Te zemlje u pismu kaže da to ne bi Europsku uniju “stajalo ništa”, a imalo bi golemi politički utjecaj i bilo bi korisno za reputaciju EU-a u tom području.

Premijer Plenković u svom pismu navodi da države u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu treba potaknuti da poduzmu napore u rješavanju otvorenih graničnih pitanja na načelu mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.

Komisija u svom dokumentu kaže da politika proširenja EU-a “mora nastaviti izvoziti stabilnost, a ne uvoziti bilateralne sporove”.

“Tamo gdje granični sporovi nisu riješeni bilateralno, strane ih trebaju predati bezuvjetno obvezujućoj međunarodnoj arbitraži, čije presude moraju biti u potpunosti primijenjene i poštovane od obiju strana prije pristupanja i koje se moraju uzeti u obzir u pripremama za pristupne ugovore”, kaže se u dokumentu Komisije.

U jednom od ranijih nacrta stajala je nešto drukčija formulacija u kojoj se spominjala mogućnost da se arbitraža preda Međunarodnom sudu pravde. Kako se neslužbeno doznaje Slovenija je lobirala da se Međunarodni sud pravde izbaci iz teksta.

U odnosu na ranije nacrte dokumenta, u zadnjem se ne spominju više nikakvi datumi, osim 2025. kao moguće godine proširenja. Primjerice, ranije je stajalo da bi bi Srbija i Crna Gora, ako ispune sve potrebne uvjete, mogle 2024. potpisati pristupni sporazum, a sada se samo kaže da “pristupni sporazum može biti potpisan onda kada zaključe pregovore i nakon mišljenja Komisije, pristanka Europskog parlamenta i odluke Vijeća o primanju novih članica.

Komisija navodi i da se EU mora institucionalno pripremiti za nova proširenja.

“Europska unija mora biti jača i čvršća prije nego što postane veća”, kaže se u dokumentu Komisije.

Stoga Komisija najavljuje da bi krajem ove godine mogla predložiti proširenje područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno, kako bi se osiguralo učinkovitije donošenje odluka.
Komisija u svom dokumentu navodi da ulazak u EU “znači napraviti izbor”, što je prilično jasna aluzija za one koji bi se oslanjali i na neke druge zemlje koje žele imati aktivnu ulogu u regiji.

“Pridruživanje Europskoj uniji je izbor. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i potpora naroda dušom i srcem. Ne može biti dvosmislenosti kod čelnika u pitanju kamo  pripada zapadni Balkan i u kojem pravcu ide”, kaže se u dokumentu. Također se kaže da je potrebno donijeti “posebne aranžmane” kako one zemlje koje uđu prve ne bi mogle blokirati pristupanje ostalih zemalja zapadnog Balkana.

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške financijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU-a. U međuvremenu, dok se Europska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

“Zapadni Balkan je dio Europe, zemljopisno okružen zemaljama članicama EU-a. Narodi EU-a i te regije imaju zajedničko nasljeđe i povijest te budućnost definiranu zajedničkim prigodama i izazovima”, navodi Komisija.

“Čvrsta, na zaslugama utemeljena perspektiva članstva zapadnog Balkana u EU-u politčkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu EU-a. To je moćni alat za promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava. To je geostrateška investicija u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima”, kaže se u dokumentu.

Komentiraj